Ove godine Raiffeisenbank Austria d.d. (RBA) obilježila je dvadeset godina poslovanja u Hrvatskoj

Zasad je jedini mogući poslovni model hrvatskih startupova koji žele postići globalni uspjeh zadržati razvoj u hrvatskoj, a premjestiti sjedište te prodaju i marketing van.

Već nekoliko godina startup-scena u Hrvatskoj naročigled buja. Imamo nekoliko globalno uspješnih primjera, dolaze novi inspirirani ovim prvima i sve to unatoč famoznom ekosustavu, a ne uz njegovu pomoć. No i to se pomalo mijenja. Iako je i dalje premalo novih startupova, jer znamo da od deset možda uspiju dva, razvoj potpore infrastrukture možda daje vjetar u leđa cijeloj sceni. Ova je godina na startup-sceni bila poticajna jer pokrenuto nekoliko novih stvari, kaže Mihovil Barančić, jedan od najaktivnijih hrvatskih poslovnih andela. HUB 385 etablirao se kao najveći i najbolji co-working-prostor u RH, dovršen je HAMAG-BICRO-ov Biocentar, a Razvojna agencija (RAZA) – Tehnološki park Zagreb otvorili su drugu lokaciju na Žitnjaku i pokrenuli program ‘Startup Factory’. Očekivanja od 2017. pozitivna su, dodaje Barančić, jer će se dovršiti Regionalni centar za razvoj poduzetničkih kompetencija zemalja jugoistočne Europe (SEECEL) te treća lokacija RAZA-e – Tehnološkoga parka na Zagrebačkom velesajmu.

Vječna boljka domaće startup-scene bila je nedostatak fondova rizičnoga kapitala (engl. venture capital – VC). Još bi se i našlo ulagača, uglavnom andela, u najranijim fazama razvoja, ali poslije su startupovi bili osuđeni na iskušavanje sreće na regionalnim i globalnim natjecanjima na kojima bi najuspješniji uspjeli privući pozornost stranih ulagača i fondova. Ove godine počelo se nešto događati i u vezi s tim. Pokrenuti su neki regionalni VC fondovi i sve je više onih kojima je fokus područje jugoistočne Europe. Tako je 2016. bilo nekoliko VC investicija, npr. Speedinvest u Amodo te South Ventures u Agrivi. Može se očekivati da se ta aktivnost 2017. dodatno pojača.

Investicije poslovnih andela bile su malo manje, to je bio jedan od glavnih razloga zbog kojih je, kaže Barančić, u studenome u Zagrebu organizirana konferencija EBAN Winter University na kojoj smo vidjeli dosta investitora i skup vrlo zanimljivih startupova. I crowdfunding kao mogućnost prikupljanja kapitala u 2016. dosta je uspio, tek su se u posljednjih mjesec dana pojavile tri-četiri zanimljive domaće kampanje na platformi Indiegogo te Scorrers na platformi Seedrs Crowdfunding Equity.

Ministarstvo poduzetništva pokrenulo je programe dobivanja nepovratnih sredstava iz fondova Europske unije, no, nažalost, od nekoliko otvorenih programa u 2016. nijedan nije ugovorio dodjelu sredstava pa tako, umjesto da se ubrza, usporen tempo razvoja startupova.

Ove godine Raiffeisenbank Austria d.d. (RBA) obilježila je dvadeset godina poslovanja u Hrvatskoj. Taj je jubilarni rođendan odlučila obilježiti doniranjem novca humanitarnim projektima iz cijele Hrvatske putem natječaja ‘20 donacija za 20 godina’. Više od 180 organizacija i udruga prijavilo je humanitarne projekte pa je zadatak RBA bio odabrati dvadeset projekata koji transparentno promiču vrijednosti ili izravno poboljšavaju kvalitetu života najpotrebitijih. Odabrati projekte zaista nije bilo lako jer svi imaju svoju priču, stoga je bio izazov svakom od njih posvetiti zasluženu pozornost. RBA je na tom natječaju udrugama i organizacijama donirala ukupno 300.000 kuna. Iako je za Raiffeisen to jedan od najvećih projekata koje je organizirala u posljednje vrijeme, može se pohvaliti da s mnogo udrugama održava stalni kontakt i već više godina uspješno surađuje na raznim drugim projektima.

Projektna suradnja na koju je RBA posebno ponosna jest ona sa Zakladom ‘Herbert Stepic CEE Charity’ koju je 2006. osnovao bivši predsjednik Uprave Raiffeisen Bank International AG-a dr. Herbert Stepic u povodu svoga šezdesetog rođendana. Svrha je Zaklade pružanje pomoći ugroženoj djeci, zapostavljenim adolescentima i ženama u zemljama Srednje i Istočne Europe. Cilj je te humanitarne organizacije pozitivno utjecati na život zapostavljenih i siromašnih, pružiti podršku korisnicima u stjecanju samostalnosti te provoditi kvalitetne i održive projekte u suradnji sa snažnim partnerima. RBA je u suradnji s tom zakladom pokrenula prvi projekt u Hrvatskoj ‘Djetinjstvo bez nasilja’ za pomoć žrtvama Doma za djecu i odrasle Duga Zagreb. Projekt omogućava organizirano čuvanje djece smještene u Domu Duga dok njihove majke prolaze savjetovanja o karijeri i aktivno traže posao ili rade. Zapošljavanje je nužno za žene žrtve nasilja u obitelji kako bi mogle postati ekonomski neovisne i tako mogle svojoj djeci pružiti stabilniju budućnost, bez nasilja. Raiffeisen je iznimno ponosna na početak djelovanja Zaklade Herbert Stepic CEE Charity u Hrvatskoj, a i kolege u drugim zemljama u kojima banka posluje rade impresivne stvari i hvalevrijedne projekte.

Također, izdvajaju projekt u organizaciji Rotary kluba Zagreb – Kaptol ‘Korak u život’ kojim financiraju školovanje studenata kojima financijska situacija to, nažalost, ne omogućuje. Taj je projekt od početka bio vrlo zanimljiv jer je RBA orijentirana na pomoć djeci i mladima, a obrazovanje je neizostavna kategorija.

RBA planira nastaviti aktivnosti društveno odgovornog poslovanja i ponašanja. Sredini u kojoj posluje svakako želi uzvratiti i svojim postupcima pridonijeti da stvari krenu na bolje. Otvorena je za suradnju te joj se svi zainteresirani mogu u svakom trenutku obratiti za pomoć u nastojanjima da naprave svijet boljim mjestom za život. Vrlo je važno razvijati svijest o tome da svi možemo pomoći i da svaki doprinos koji damo – čini razliku.

Planovi do kraja godine podrazumijevaju projekte božićnog darivanja, pri čemu će RBA ove godine pokušati zahvatiti još više organizacija. Osim financijske potpore vrlo su aktivni djelatnici volonteri koji posvećuju svoje vrijeme kako bi se angažirali u aktivnostima povezanima s božićnim donacijama te u druženju s udrugama s djecom i mladima iz udruga s kojima Raiffeisen surađuje.