Tko je tko

Iako web-trgovina pruža odlične mogućnosti manjim i srednjim poduzetnicima, odnosno trgovcima, glavni su ‘marketplace’ igrači u Hrvatskoj EKUPI.HR, MONDO.HR i ABRAKADABRA.HR.

Trgovina je pokretala ljude od početaka civilizacije. Tržnice danas nisu mnogo drukčije nego što su bile davno prije, i dalje su pune i gotovo jednake unatoč tome što se suvremenim megamarketima trude preuzeti i njihovu ponudu. Suvremeno društvo pridaje više pozornosti kontroli kvalitete proizvoda, ali unatoč rigoroznim kriterijima i sustavnoj kontroli ni danas nema što posto sigurne kupnje. U ovom stoljeću svjetska trgovina ušla je u novu eru, eru e-trgovine, online ili internetske trgovine – kako je tko naziva. Kod nas se ona polako razvija, ali budućnost joj je zajamčena. To ne znači da ćemo prestati kupovati na tradicionalan način, tržnice i veliki šoping-centri i dalje će postojati, ali kupnja internetom biti će sve lakša i sigurnija, a možda i jeftinija.

Teško je točno definirati obujam internetske kupnje u Hrvatskoj, no ako pogledamo Eurostatove podatke, koji su najpouzdaniji, čak 31 posto Hrvata kupuje online. Osim online kupnje raste interes za prodaju internetom. Facebook-grupa Udruga eCommerce Hrvatska u vrlo je kratkom roku okupila više od 1700 ljudi koji se bave online prodajom. Ne postoji službeni podatak koliki je udio internetske trgovine u odnosu na tradicionalnu, no prema podacima Državnoga zavoda za statistiku o prodajnim kapacitetima u trgovini na malo, poznato je da je Hrvatskoj više od 31 tisuća trgovina. Prema neslužbenim podacima najvećih pružatelja te usluge, samo ih tisuću rabi procesor Payment Gateway, pa možemo samo pretpostaviti da je udio još vrlo malen. Ipak, iskustva su pokazala da samo postojanje web-trgovine povećava broj kupaca u fizičkim trgovinama, zato nikako ne smijemo podcijeniti važnost kvalitetne online prisutnosti.

Temeljna prednost internetske trgovine jest mogućnost da bilo koji poduzetnik, bez obzira na veličinu biznisa, brzo i relativno jeftino stvori prodajno mjesto, slikovito rečeno, usred najprometnijeg dijela tržnice. U ovom slučaju tržnica je internet, a čak se može stvoriti razlika, zbog čega se strani poduzetnici sve više okreću marketinškim akcijama na društvenim mrežama, što im omogućava preciznije ciljanje ponude i jednostavnije mjerenje učinkovitosti. Bez mogućnosti internetske trgovine mali poduzetnici koji trguju proizvodima za maloprodaju bili su osuđeni na ovisnost o većim trgovcima ili na stalna ulaganja u razvoj vlastite fizičke trgovčke mreže.

Putem e-trgovine u Hrvatskoj se najviše kupuju odjeća, sportski proizvodi, ulaznice za kulturne priredbe, usluge vezane uz putovanje – poput prijevoznih karata i smještaja, kućne potrepštine, igračke, knjige, novine, časopisi. Online trgovina ima potencijala i može biti prilika na tržištu posebno za male i srednje poduzetnike. U Hrvatskoj je tek očekuje puna faza razvoja, ali broj e-trgovaca raste iz godinu u godinu, posebno u neprehrambenom dijelu.

Hrvati se još osjećaju sigurnije kupovati u fizičkim trgovinama, no sve se češće informiraju online, a kupuju offline. Također, više je plaćanja pouzećem nego u europskim zemljama, upravo zbog faktora povjerenja. Gemius je prošle godine proveo istraživanje o online kupnji u Hrvatskoj i, prema njegovim podacima, čak 32 posto Hrvata zabrinuto je za sigurnost plaćanja na internetu. Stoga je vrlo važno stvoriti povjerenje u internetsku trgovinu. Tu se ističe važnost uspostave jedinstvenog znaka povjerenja na temelju kojega bi potrošači mogli odmah prepoznati pouzdane trgovce, a trgovcima bismo osigurali ključan faktor za povećanje konverzija u njihovoj web-trgovini.

Iako internetska trgovina pruža odlične mogućnosti manjim i srednjim poduzetnicima, odnosno trgovcima, glavni ‘marketplace’ igrači u Hrvatskoj svakako su ekupi.hr, mondo.hr i abrakadabra.hr, koji trguju raznom robom, a među klasičnim lancima vladaju Emmezeta, Elipso i Ikea; Konzum klik pak kupcima omogućuje i dostavu prehrambenih proizvoda iz svojih trgovina ili ‘take away’.

Internetska trgovina, posebno ona koja se bavi hranom i namirnicama, kompleksan je proces koji zahtjeva razradu logističkih i poslovnih procesa do detalja. Kupci očekuju sve više, stoga su dvije najvažnije stvari za njihovo zadovoljstvo dobro posložena i prilagođena ponuda i usluga. Iako je udio internetske prodaje u cijelome Konzumu relativno malen, raduje nas što se stalno povećava i postaje sve važniji kanal koji utječe na veću potrošnju i vjernost kupaca. Konzumovim trenutačnim pristupom ulaže se u oba smjera. Konzum klik ima gotovo 100.000 registriranih korisnika i u svojoj marketinškoj mreži i marketinškom timu upotrebljava sve dostupne alate za privlačenje novih i zadržavanje postojećih kupaca.

Temeljni su zakonodavni okvir koji uređuje pitanje e-trgovine u Hrvatskoj Zakon o trgovini, Zakon o elektroničkoj trgovini, Pravilnik o minimalno tehničkim uvjetima te Pravilnik o klasifikaciji prodavaonica. Valja istaknuti da e-trgovinu dodatno uređuju Zakon o elektroničkom potpisu i Zakon o zaštiti potrošača. Udruga eCommerce napominje da je internetska trgovina regulirana s najmanje pedeset zakona, kao i tradicionalna trgovina, pri čemu je temeljni Zakon o elektroničkoj trgovini donesen još 2003. i nije prilagođen suvremenome online poslovanju.

Bez obzira na zastario temeljni zakon i mnoge propise u kojima mali i srednji poduzetnici teže snalaze od većih, među njima ima sjajnih primjera. Primjerice, kidzilla.hr, internetska trgovina zagrebačke tvrtke We Trade, posluje bez fizičke trgovine otkad je pokrenut prije dvije godine, a koprivnička tvrtka Hangar 18 koristi se svojim megastore.hr-om kao jednim od kanala za prodaju svojih pametnih telefona Noa i drugih pametnih uređaja. I nisu jedini. Online trgovina u Hrvatskoj u početku je imala uspješne primjere web-hopova upravo u trgovini računalima i tehničkom robom, a veći trgovci specijalizirani za dječju opremu i igračke obvezatno imaju internetske prodajne kanale.

Najviše kupuju mladi. Publika za internetsku trgovinu, sasvim razumljivo, mlada je, što najbolje govori da je riječ o području u kojem je budućnost maloprodaje. Prema Eurostatovim podacima, 2015. godine 31 posto hrvatskih građana kupovalo je internetom robu i usluge, od kojih najviše mladih kupaca (od 16 do 24 godine), čak 60 posto, a najmanje ih je bilo iz dobne skupine starije od 65 godina. Svejedno, to ne znači da će tradicionalna trgovina izumijeti.

Teško da će internetska trgovina potpuno zamijeniti tradicionalnu, jednako kao što ni fizički novac nikad neće potpuno zamijeniti virtualni. Ne zbog tehničkih nemogućnosti, nego zbog ljudske psihologije. U čovjekovoj je prirodi da osjeća veću povezanost s fizičkim stvarima, a osim toga povjerenje je veće prema stvarima koje možemo opipati. Ipak, online kupovanje vrlo će vjerojatno sve više sličiti offline kupnji.