Porazno u tvrtkama

Ako se netko toga ne pridržava, mediji ga razapnu na stup srama — kazala je Staničić, predsjednica Odbora za financije i administraciju HUZUPP-a. Napomenula je i da bi za provedbu zakona trebala postojati prije svega politička volja. Predsjednica i premijer trebali bi, pogotovo danas kada se imenuju čelnici državnih institucija, tijela i članovi uprava i nadzornih odbora državnih kompanija, započeti od najviše razine provoditi zakone i poštovati kvote koje će se onda spuštati na sve ostale razine.

Činjenica je da se zalažemo za jednaku zastupljenost žena u poslovoj zajednici i to činimo u suradnji s pravobraniteljicom za ravnopravnost spolova, Hrvatskom udrugom poslodavaca i Hrvatskom gospodarskom komorom te s brojnim međunarodnim institucijama i udrugama, ali o tome se dovoljno glasno govori samo unazad par godina. Ukazujemo na te probleme zato što u pravnoj, ali i u svim ostalim profesijama, visokoobrazovanih žena koje mogu biti na visokim institucionalnim, političkim ili poslovnim funkcijama ima u najmanju ruku onoliko koliko i muškaraca. Muškarci i žene podjednako su zastupljeni od fakulteta do radnih kolektiva. Javlja se dakle, taj stakleni strop u trenutcima kada se dolazi do čelnih pozicija bilo u politici, bilo u biznisu — napominje Krehić te navodi kako svi plaćamo poreze koji omogućuju besplatno obrazovanje, a onda jedan spol neopravdano lakše napreduje u karieri — što rezultira ogromnim neiskorištenim resursom obrazovanih žena.

U prilog većem trudu za uspostavljanje ravnopravnosti u kompanijama idu i rezultati istraživanja vodećih revizorskih društava i konzultanata poput McKinseyja i Deloittea prema kojima kompanije u čijim upravljačkim i nadzornim tijelima postoji rodna ravnoteža ostvaruju bitno bolje financijske rezultate. Unatoč tome što je EU Direktiva o poboljšanju spolne ravnoteže među neizvršnim članovima organa uvrštenih društava, kojoj je cilj postići minimalno 40 posto zastupljenosti podzastupljenog spola na neizvršnim položajima trgovačkih društava EU na burzi, još uvijek u fazi rasprave u Vijeću EU, najutjecajnije zemlje članice Europske unije već su je implementirale u svoja nacionalna zakonodavstva. Bitno je istaknuti velike europske zemlje, poput Njemačke, Italije, Francuske — koje su već usvojile spomenutu Direktivu i aktivno je primjenjuju. Francuska je primjerice imala cilj do 2014. godine povećati zastupljenost žena u upravljačkim tijelima na 20 posto, a sljedeći korak je povećati udio žena na 40 posto do 2017. za privatne, odnosno do 2018. za državne kompanije. Direktive i nacionalna zakonodavstva jasno sankcioniraju nepoštovanje takvog zakona — ako se ne ispoštuju kvote, imenovanja se proglasačavaju ništavnima, a predviđene su i financijske sankcije. Njemačka je navedenu Direktivu, s kvotom od 30 posto, implementirala u svoje nacionalno zakonodavstvu početkom 2015. godine i već su primjetni pozitivni rezultati primjene tog zakona, ne samo u toj zemlji nego i u svim povezanim društvima njemačkih kompanija na burzi koja su izvan Njemačke, uključujući Hrvatsku.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova izračunala je da će se, ako prepustimo stvari slučaju, ovim tempom, dakle organskim putem, rodna ravnopravnost u Hrvatskoj postići 2080. Što se tiče politike, to bi se moglo dogoditi još i kasnije s obzirom na to da zastupljenost žena u Saboru opada — u prvom sazivu Sabora nakon proglašenja nezavisnosti bilo je 30 posto žena, a sad ih je svega 12 posto. Nekako je žalosno da nam se to događa u današnje doba dok druge zemlje na tome kontinuirano rade — protumačila je Staničić. Zabilježen je i pad udjela žena—vlasnica tvrtki. Prema analizi koju je u povodu Svjetskog dana žena poduzetnica izradila Fina na temelju podataka iz Registra godišnjih financijskih izvještaja prema vlasničkoj strukturi društava i prema rodnom kriteriju udjel žena—vlasnica tvrtki bio je u porastu od 2010. do 2014. godine: sa 17,3 posto pao se na 20,3 posto u 2014. No 2015. pao je na 18,3 posto.