SPIEGEL

Najava da Snap, vlasnik popularnog Snapchata, planira na proljeće izići na burzu izazvala je veliko zanimanje ulagača ima li se na umu nedavno zatišje u izlasku popularnih tehnoloških startupova. Kompanija bi tako postala vođa novog vala megajednoroga, privatnih startupova s vrijednošću većom od deset milijardi dolara, a sve na osnovi aplikacije na koju stavljaše fotkice i videouratke koji se ubrzo nakon pregleda obrišu.

Još jedna među zapravo beskorisnim aplikacijama, čija se komparativna prednost u odnosu na brojnu konkurenciju svodi na relativno banalnu razliku, priprema se za inicijalnu javnu ponudu dionica (IPO). Servis za dopisivanje i razmjenu multimedijskih sadržaja Snapchat podnosi je tajnu prijavu američkoj regulatornoj agenciji SEC (Securities and Exchange Commission) za izlazak na burzu. Na povjerljivu prijavu Snap, vlasnik aplikacije Snapchat, ima pravo prema zakonu jer su mu prihodi manji od milijardu dolara. Prijava očito nije bila dovoljno tajna jer su svi mediji ubrzo o tome izvijestili, a zna se gotovo sve, od toga koliko bi servis koji je reputacija izgradio na razmjeni tinejdžerskih golišavih fotki trebao prikupiti do tipa dionica koje će nudit.

Snap se nada da će u ožujku sljedeće godine ostvariti jedan od najvećih IPO-a u posljednje vrijeme, između 20 i 25 milijardi dolara, pa tržištu rastu zazubice, pogotovo imajući u vidu recentno zatišje u izlasku popularnih tehnoloških startupova. Kompanija bi time postala vođa novog vala megajednoroga, privatnih startupova s vrijednošću većom od deset milijardi dolara (tržište se pritom uzbibba najviše razmišljajući o Uberu i Airbnbu, koji su procijenjeni na 68, odnosno 30 milijardi dolara). Iako su dosad takvi izlasci bili uglavnom vrlo uspješni, posljednji je bio Twitter 2013. s 18 milijardi dolara, u posljednje vrijeme tržište ne djeluje previše atraktivno, stoga su svi vrlo oprezni kad se spomene izlazak te naginju prema privatnom prikupljanju sredstava. U posljednjem takvom financiranju Snap je od skupine investitora prikupio 1,8 milijardi dolara, pri čemu je vrijednost kompanije procijenjena na najmanje 15 milijardi dolara.

Zainteresiranim investitorima na raspolaganju će biti tri vrste dionica kako bi osnivači Evan Spiegel, šef kompanije, i Bobby Murphy, šef tehnologije, zadržali kontrolu nad svojim čedom. Prema uzoru na Facebook i Twitter, kompanija će kreirati posebnu vrstu dionica u navedenu svrhu, pri čemu će 13,5 posto biti one povlaštene koje će nositi deset puta veća glasačka prava od običnih. Takav koncept omogućuje osnivačima da zadrže kontrolu nad ključnim odlukama u kompaniji i nakon izlaska na burzu, a štiti ih i od investitora aktivista i neželjenih preuzimanja. Jasnije, nisu svi sretni zbog takvog rješenja jer je u biti riječ o tome da imaš i ovce i novce. Uzme se tuđi novac potreban za razvoj kompanije, ali se zauzvrat ne daje pretjerana kontrola nad onime što će se tim novcem raditi, već samo mogućnost sudjelovanja u dobiti, odnosno dividendama ako ih ima. S druge strane, potencijalno dobru priliku teško je propustiti unatoč prigovorima, a Snap je mnogima zanimljiv, pogotovo zato što ima ambiciozne planove. Servis želi ići dalje od razmjene slika i videa koji se sami brišu na primateljevu telefonu nakon nekog vremena, zahvaljujući čemu je stekao veliku popularnost, i priprema se ući na tržište opreme s video sunčanim naočalama Spectacles.

Prvo je pitanje kada je riječ o IPO-ima tehnoloških startupova, naravno, mogu li zaraditi na toj velikoj popularnosti? I djeca u vrtiću danas znaju da se velik broj redovitih korisnika ne prevodi automatski u visoke prihode te da postoji velik i za neke nepremostiv jaz između uspjeha i komercijalnog uspjeha u doba interneta. Dodatni je problem sve veća osjetljivost korisnika na privatnost i prikazivanje reklama koje mnogi posebnim aplikacijama blokiraju, a u tome bi mogla biti prednost Snapchata, jer njegovi korisnici zasad ne pokazuju toliko nadraženost na reklamiranje. Uspoređivši slučajeve Facebooka i Twittera vrlo su indikativni. Prvi je uspio preskočiti ‘veliku barijeru’ i razviti se u oglašivačkog diva, Twitter, tri godine nakon IPO-a, baš i ne. Ne ostvaruje dobit i nedavno je prošao ponižavajući pokušaj traženja kupca. Iako je bilo niz ozbiljnih interesenata, nitko na kraju nije bio voljan platiti ono čemu su se u kompaniji nadali zato što superpopularni servis nije ni blizu isplativosti.

Snapchat ima 150 milijuna dnevnih korisnika, uglavnom mladih, koji se uslugom koriste u prosjeku 25 minuta, ali je oglašivački dio, ključan za generiranje relevantnog prihoda i dobiti, još u razvojnoj fazi. Kompanija je pokazala impresivnu maštovitost u kreiranju ‘oglašivačkog iskustva’ koje ide dalje od najobičnijeg oglasa, ali na kraju dana sve se svodi na jednostavnu priču – prikazivanje oglasa. Brojka od 150 milijuna nije mala, ali nije baš ni velika, posebice uspoređeno s drugim velikim igračima. Tu je i identičan problem s kojim se susreće Twitter, ali, zanimljivo, ne i Facebook, pitanje svrhovitosti aplikacije. Twitter je, kao i Snapchat, zgodno rješenje kojim se mnogi koriste za mnoge stvari dok postoji, ali ključni je test koliko bi netko uopće žalio za njima da ih odjednom nema?

Najzagriženiji korisnici vjerojatno ne dulje od 20 minuta, nakon čega bi našli novu zanimaciju i zaboravili da su Twitter i Snapchat ikad postojali. Oni, ruku na srce, i nemaju neku težinu u ljudskim životima, što se za Facebook ne može baš reći. Facebook je zapravo stvorio industriju društvenih mreža gurnuviši u stranu Myspace i zauzeo položaj u ljudskim životima kakav više nije lako zaobići. Osim toga, nudi određenu širinu izražavanja i informiranja koju ostali ne nude. Twitter, Snapchat i brdo sličnih usluga lako su zamjenjivi ili, još gore, lako zaboravljivi i to je jedan dio problema njihove isplativosti. Kad je riječ konkretno o Snapchatu, to je više-manje pokretna slikovnica, što uvjerljivo mladahna korisnička baza potvrđuje, iako se trend polako mijenja. Iz Snapa vole istaknuti da je, recimo, 77 posto korisnika u Britaniji starije od 18 godina i da 43 posto od toga otpada na roditelje. Lako je zaključiti zašto. Na matičnom tržištu više od pola novih korisnika starije je od 25 godina, ali najveća skupina za Snapchat i dalje su mladi od 18 do 24 godine.

Trenutačno Snapchat se koristi takozvanim modelom freemium, što znači da je osnovna usluga besplatna, a prihodi se generiraju naplatom reklama, kupnjom unutar aplikacije i premium sadržajima poput opcije replay. Budući da je riječ o privatnoj kompaniji, službeni financijski podaci ne postoje, ali procjene govore o 59 milijuna dolara prihoda u prošloj godini, s tim da su očekivanja za blisku budućnost vrlo dobra. Do kraja ove godine Snap bi mogao upršćiti 250 milijuna, a sljedeće čak milijardu dolara, što su vrlo dobri pokazatelji za samo pet godina staru kompaniju, osnovanu, dakako, tijekom studiranja. Snapchat već ima urede u Sydneyju i Parizu, kao i rastuću vojsku trgovaca, pa se iz financijske perspektive ulaganje u Snap čini kao mudra odluka koja bi mogla donijeti izdašnu dobit u nekom trenutku. Koliko je dugoročno održiva budućnost tog servisa, drugo je pitanje s mnogo efemernijim odgovorom. Ako Snap ostane identificiran sa svojom osnovnom namjenom, to će biti ključno za njegov opstanak.

Naočale Snap namjeravaju prodavati iz vlastitih automata obojenih u prepoznatljivu kričvožutu boju koji će se pojaviti u odabranom kvartu na jedan dan, navodno nošeni balonima. Vrlo maštovit marketinški pristup, koji opet dokazuje usmjerenost na mlađu populaciju, upotpunjen je najavom sljedeće lokacije ‘slijetanja’ 24 sata prije na Snapchatovoj internetskoj stranici. Spectacles se temelje na jednoj od najmanjih kamera na svijetu, pozicioniranoj tik iznad stakala, koja snima kružne fotografije s pogledom od 115 stupnjeva. Uređaj može izdržati na jednom punjenju cijeli dan snimanja i spojiti se izravno sa Snaphatom bežičnim internetom ili Bluetoothom.