Tko je tko

U turističkoj terminologiji pojam ‘resorta’ predstavlja samodostatni turistički kompleks koji zadovoljava sve potrebe gostiju, od smještaja, hrane i pića, preko sportskih sadržaja, šopinga, sve do zabavnih sadržaja, kako dnevnih tako i noćnih. Hotel je centralno mjesto resorta, a bliža okolica potpuno je u funkciji gosta i njegovih želja. Takvi su kompleksi vrlo često zatvorenog tipa, dakle u potpunosti odvojeni od lokalnog stanovništva i destinacije, tako da je resort sam po sebi destinacija. U Hrvatskoj takvih resorta nema, ali u ponudi turističkih tvrtki ta se riječ upotrebljava sve češće.

Liderovi sugovornici uvjeravaju nas da su resorti u Hrvatskoj tek marketinški trik. Ono što se kod nas nudi pod pojmom ‘resorta’ nije ni zatvoreno ni odvojeno od destinacije, niti će to uskoro postati, kažu stručnjaci iz turističkog sektora. Kakva je onda ponuda resorta u Hrvatskoj i koliko se razlikuje od one u inozemstvu?

– Prvo treba razlučiti što je resort, a neka službena definicija jest da je to zatvorena turistička cjelina. Takvi resorti doista i postoje diljem svijeta, gdje je resort samodostatna destinacija u kojoj turisti ne mogu doći ni u kakav kontakt s autohtonom lokalnom zajednicom, ali to kod nas ne postoji i dobro je da je tako. U Hrvatskoj se pod pojmom ‘resorta’ podrazumijevaju pojedini hotelski objekti koji, primjerice, pod svojom koncesijom imaju dio morske obale odnosno plaža koje su zatvorenog tipa i koje su namijenjene isključivo gostima toga određenog objekta te hotelska naselja s ponešto kvalitetnijom ponudom – objašnjava Neven Ivandić iz Instituta za turizam.

Prema njemu Hrvatska ne bi trebala poticati takav oblik turizma, niti ga, kaže, potiče, jer je najbolji dio naše turističke ponude sama destinacija, cjelokupan doživljaj destinacije integriran s lokalnom zajednicom. Resorti su u Hrvatskoj, dodaje on, tek viša razina hotelskog smještaja odnosno viša i kvalitetnija razina cjelokupne turističke ponude namijenjena gostima veće plaće.

U hrvatskoj verziji resorta posebno se izdvaja D-Resort pokraj Šibenika turske Dogus grupe, Solaris Beach Resort Ugo Grupe pokraj Šibenika, Novi Spa Hotels&Resort Brune Orešara u Novom Vinodolskom, Blue Waves Resort u Malinskoj na otoku Krku u vlasništvu njemačkog Bydera, Importanne Hotel&Resort većinskog vlasnika Ćirila Zovke, Blue Sun Hotels&Resorts u Bolu na Braču, Maistrin Resort Belvedere i Resort Petalon kod Vrsara i primjerice novootvoreni Amarin u Rovinju, pa Valamarov Isabella Island Resort na otočiću Sv. Nikola pokraj Poreča, a čak imamo i naturistički kamp resort Solaris.

No iako ne postoje zatvoreni resorti, sve više hotelskih kuća upotrebljava taj pojam u objedinjavanju svoje ponude. Svima njima zajedničko je da su, barem zasad, otvorenog tipa, njihovi gosti odlaze istraživati destinaciju u kojoj su, a više ili manje otvoreni su i lokalnoj zajednici. Taj ‘resort’ u njihovoj ponudi uglavnom je marketinški pojam, a ne definicija.

A razlog tom marketinškom trendu je, smatraju stručnjaci, segregacija kvalitetnoga hotelskog turističkog smještaja od onog malo manje kvalitetnog. Nije tajna da je u Hrvatskoj hotelskog smještaja premašno. Tek oko 17 posto od ukupno 975.000 kreveta u Hrvatskoj otpada na hotelski i apartmanski hotelski smještaj, ističe Ivandić s Instituta za turizam, što je prema njemu premalo. Većina kreveta u domaćoj turističkoj ponudi privatni je smještaj.

– U hrvatskim prostornim planovima rezervirano je oko 500 turističkih zona na obalnom pojasu, a aktivno ih je vrlo malo. U posljednjih desetak godina i nema nekih većih ‘greenfield’ turističkih investicija, mahom su to ‘brownfield’ investicije, odnosno modernizacija postojećih turističkih sadržaja i kompleksa. A ako turistička tvrtka uloži sredstva u neke postojeće objekte, želi ih diferencirati od objekata lošije kvalitete, a tu onda taj predznak ‘resort’ igra važnu ulogu – objašnjava Ivandić. I treba podizati tu kvalitetu jer ćemo jedino tako, smatra on, povećati broj gostiju veće platežne moći, a na kraju će od svega koristi imati i destinacija i lokalna zajednica.

Sanela Vrkljan, pomoćnica direktora Sektora za turizam pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), također ističe da je većina hotelskih objekata u Hrvatskoj sagrađena prije više od četiri desetljeća, na najboljim lokacijama i za potrebe masovnog turizma. Razina kvalitete hotelske ponude u Hrvatskoj danas je srednja, više od 65 posto ukupnih hotelskih kapaciteta ima tek dvije ili tri zvjezdice.

– Postojeći objekti uglavnom ne udovoljavaju zahtjevima turista koje svi priželjkujemo, onih koji mogu platiti više, a osim strukturnog problema hrvatske turističke smještajne ponude, potrebno je izdvojiti i snažnu orijentiranost na sunce i more. Hrvatska, iako relativno mlada turistička destinacija, kao receptivno turističko tržište dio je sredozemnoga turističkog tržišta i Europe, najsnažnijega receptivnog tržišta svijeta, zbog čega smo izloženi najštrijoj mogućoj konkurenciji. Prisutnost hotelskih lanaca i gradnja pametno osmišljenih resorta u mladim destinacijama poželjna je i donosi brojne prednosti, ponajprije pridonosi prepoznatljivosti destinacije.

D-Resort Šibenik, odgovaraju tako iz te kompanije, moderan je luksuzni hotel smješten u srcu D-Marin Mandaline, jedine hrvatske marine za superjahte s kategorizacijom pet sidara. Osim jedinstvenim arhitektonskim izgledom, D-Resort ističe se i zbirkom djela hrvatskih modernih umjetnika te posebno dizajniranim namještajem u kombinaciji s komadima vodećih svjetskih brendova. Idealan je, tvrde vlasnici kompleksa, za goste koji žele uživati u modernom dizajnu, vrhunskoj usluzi i različitim sadržajima koje D-Resort nudi, ali ujedno žele biti blizu centra grada.

Hotel tako prate tri ekskluzivne vile s privatnim parkiralištima, vrtovima i infinity bazenima, namijenjene gostima koji žele potpunu privatnost ili obiteljima s djecom – odgovaraju i to je zapravo jedini ‘privatni’ dio resorta. D-Resort Šibenik otvoren je za sve i jedna od glavnih ideja prilikom njegova projektiranja bila je napraviti mjesto koje će biti namijenjeno turistima, tj. gostima hotela i svima koji žele upotrebljavati sadržaje koje nudimo. Tako su hotelski restoran i barovi otvoreni svima, a moguće je koristiti se uslugama spa centra i teretane, unajmiti konferencijski centar ili organizirati događaj u amfiteatru ili na glavnom trgu D-Resort – odgovaraju u Grupi.

Inače, D-Resort Šibenik u ponudi ima različite sadržaje i mogućnosti opuštanja. D-Spa centar nudi personalizirane tretmane za lice i tijelo, hamam, parnu kupelj, vitality bazen i ledenu fontanu, vanjski bazen sa staklenom stijenom i moderno opremljenu teretanu. Na glavnom trgu resorta nalaze se trgovine s odjećom i modnim dodacima vodećih svjetskih luksuznih i nautičkih brendova te studio za njegu kose. Za djecu od četiri do 11 godina osigurana je zabava pod profesionalnim nadzorom u Dječjem klubu koji nudi brojne kreativne igre, radionice i aktivnosti na otvorenom. Za poslovne skupove, sastanke ili druge vrste događaja, D-Resort Šibenik ima potpuno opremljeni konferencijski centar koji se može pretvoriti u tri manje luksuzne sobe, a događaji se mogu organizirati u vanjskom amfiteatru ili na glavnom trgu resorta.

Osim sadržaja koje nudi, na svega pola sata od D-Resorta Šibenik nalaze se neki od najljepših nacionalnih parkova u Hrvatskoj, a za samo sat vremena stiže se do Zadra ili Splita. Važno je naglasiti da Doğuş grupa nema resorte u klasičnom smislu značenja te riječi. Osim D-Resorta Šibenik, u Hrvatskoj imamo i Villu Dubrovnik, koja je ove godine proglašena najboljim luksuznim, najboljim jedinstvenim luksuznim te najboljim hrvatskim hotelom u akciji Turistički cvijet – Kvaliteta za Hrvatsku. Osim toga, World travel luxury awards okrunio ju je i najboljim luksuznim hotelom u Hrvatskoj – ističu u Doğuş grupi, koja je u srpnju predstavila i projekt hotela Hyatt Regency Maraska Zadar, prvog hotela s pet zvjezdica u centru Zadra, koji će pratiti luksuzni rezidencijalni i komercijalni dio. Grupa hotel počinje graditi ove godine, a otvaranje je planirano za sezonu 2019.