Kongresni i zdravstveni turizam aduti su produljene sezone

Zdravstveni i kongresni turizam glavne su uzdanice produljenja turističke sezone. Na Danima turizma upravo je zdravstveni turizam ministar Gari Capelli istaknuo kao rješenje za produljenje turističke sezone. Rekao je da možemo zarađivati milijardu eura, zaposlit 1500 ljudi, ali treba uskladiti zakone i suradnju ministarstava turizma i zdravstva. Zdravstveni turizam cjelogodišnji je proizvod za koji su mnogi spremni izdvojiti novac ako je riječ o kvalitetnoj ponudi, a posljednjih godina i u svijetu se bilježi velik zamah njegova razvoja.

Kongresni turizam budućnost je hrvatske turističke ponude. Kongresni gosti troše od 150 do 200 posto više od običnih turista, ali treba ih privući velikim skupovima, kongresnim centrima i bogatom ponudom. Možemo biti prepoznati i kao odredište zdravstvenog i kongresnog turizma jer imamo idealnu klimu, prirodu, blizinu mora, planina, toplice i lječilišta te zdravu hranu, ali pitanje je ima li Hrvatska kapaciteta i strategije za njihov razvoj. U oba smo segmenta potkapacitirani, potrebna su velika ulaganja, a problem je i zakonska regulativa.

Direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice Ratomir Ivičić ističe da je kontinentalni turizam idealan za razvoj zdravstvenog turizma zbog niza toplica i lječilišta, a u tom dijelu Hrvatske ostvaruje se samo dva posto turističkog prometa. Sâm Zagreb ima tri posto turističkog prometa i zato bi, kad je zdravstveni turizam u pitanju, trebalo spojiti i Zagreb kao metropolu, zagorske i slavonske županije poznate po toplicama i lječilištima te kulturne gradove poput Varaždina i Osijeka i tako zaokružiti cijelu priču.

Pojedina kontinentalna odredišta prepoznala su zdravstveni turizam, a uključuju se i turistički proizvodi poput kulturnog i aktivnog turizma te naše bogate eno-gastronomsko ponude – kaže Ivičić.

Dio je zdravstvenog turizma medicinski, u kojem je problem zakonska regulativa. Marcel Medak, predsjednik strukovne udruge hrvatskih zdravstvenih lječilišta i ravnatelj Daruvarskih toplica, ističe da je glavna zapreka jačem razvoju tog sektora što su većina specijalnih bolnica javne ustanove i to im onemogućuje da se komercijaliziraju i više okrenu tržištu. Čak i za neke nužne komercijalne sadržaje, poput usluživanja hrane i pića te rekreacije, nemoguće je dobiti suglasnost Ministarstva zdravstva i očita je neuskladenost ministarstava zdravstva i turizma.

Hrvatska danas od zdravstvenog turizma zaraduje oko 450 milijuna eura, a potencijala ima i za više od milijardu eura godišnjeg prometa. Nemamo dovoljno razvijene resurse, treba ih aktivirati, zato je lani predstavljen Akcijski plan razvoja zdravstvenog turizma do 2020. koji bi samo bolničkom sustavu trebao donijeti 800 milijuna kuna. U javnom zdravstvu imamo dvadesetak lječilišta i toplica, no zastajali su i nisu dovoljno iskorišteni, a u privatnom sektoru nema ih dovoljno, zbog čega nas je susjedna Slovenija odavno pretekla.