Agrokorovo Belje predvodi baranjsko gospodarstvo

Dok je županijska politička scena zasad nestabilna, poslovna scena u čvrstim je rukama Belja. Osim poljoprivrede, koja je previše osnovna, a premalo prerađivačka, u ovoj su regiji važna dva industrijska središta – Belišće i Donji Miholjac.

Nepregledna polja i vinogradi rastežu se od Našica, Đakova i Osijeka do Donjega Miholjca, Valpova, Belišća, Belog Manastira i Erduta te drugih naselja Osječko-baranjske županije sa sjedištem u Osijeku. Županija je osnovana 1993., u vrijeme kad je dio nje bio okupiran i tek je 1997. mirnom reintegracijom hrvatskoga Podunavlja vraćen u hrvatski ustavopravni poredak; dio tog područja još je i danas miniran. Unatoč tomu Osječko-baranjska županija nije na popisu pet najsiromašnijih hrvatskih županija iako graniči s čak četiri takve. Prema naseljenosti treća je u Hrvatskoj, iza Zagreba i Splitsko-dalmatinske županije, i ima velik gospodarski potencijal za razvoj poljoprivrede, prehrambene i preradivačke industrije. Zanimljiva je i turistički, posebno je poznata po Parku prirode Kopačkom ritu te vinkom cestama i vinogorjima.

Osječko-baranjskom županijom vlada župan Vladimir Šišljagić, odnedavno bivši član HDSSB-a, stranke trenutačno podijeljene u dvije protivničke skupine. Prije dvije godine, nakon mnogih godina pada, dogodili su se mali pozitivni pomaci u gospodarstvu, što se nastavilo i prošle godine. Međutim, županija prepoznatljiva prema prehrambenoj industriji nema potreban obujam prerade voća, povrća, mlijeka, mesa i jaja, čija je najveća proizvođačica, zbog čega je postala sirovinska baza za proizvode koji se prerade negdje drugdje.

I dok je politička scena zasad nestabilna, poslovna scena u čvrstim je rukama Agrokora jer njome dominira Belje iz Darde, prehrambena industrija koja je od 2005. u sastavu najvećega hrvatskog koncerna. Prošle godine tvrtka je imala prihod veći od 1,6 milijardi i u njoj domaći poslodavac zapošljava čak 1590 ljudi.

Direktor Belja, Davor Bošnjaković, ističe da je tvrtka u prvih šest mjeseci ove godine završila sa 735 milijuna kuna ukupnih prihoda i smanjenjem rashoda od 46 milijuna kuna. Gubitak je smanjen rastom prodaje ključnih proizvoda na domaćem i izvoznim tržištima, optimizacijom troškova, povećanjem prinosa ratarskih kultura te Agrokorovom dokapitalizacijom. Čak više od 60 posto prihoda dolazi iz ratarstva, stočarstva i proizvodnje stočne hrane.

Belje je poljoprivredna tvrtka koja od vlastitih sirovina proizvodi domaće prehrambene proizvode: svježi krem sir ABC i tradicionalne suhomesnate proizvode kakav je baranjski kulen. Također, proizvodimo vino isključivo od grožđa sa 650 hektara vlastitih nasada vinograda. Otkako je Agrokor ušao u Belje, u tvrtku je uloženo više od dvije milijarde kuna, i to u sve dijelove poslovanja, od uređenja ratarskih površina i kupnje suvremene poljoprivredne mehanizacije, uređenja kanalske mreže i gradnje farmi do kupnje novih proizvodnih linija i gradnju najsuvremenije vinarije u regiji – kaže Bošnjaković.

Prošle godine završena je investicija od 220 milijuna kuna u poljoprivredni kompleks Mitrovac u kojemu je farma muznih krava od 2000 grla, bioplinski pogon snage od 2 MW i staklenik za proizvodnju rajčice površine od 4,5 hektara. Sir ABC Belje izvozi u više od dvadeset zemalja na četiri kontinenta, a velike potencijalne vidi i u otvaranju tržišta Azije i sjeverne Afrike.

Druga i treća tvrtka po veličini u Županiji u stranom su vlasništvu. Obje su u Belišću – Harburg-Freudenberger Belišće i DS Smith Belišće. DS Smith, vodeći europski proizvođač ambalaže, uključujući papir i valoviti karton, preuzeo je tvrtku od Duropacka. Harburg-Freudenberger Belišće proizvodi hidraulične preše i automobiljske gume te je u stopostotnome njemačkom vlasništvu Grupe Harburg-Freudenberger koja posluje u sklopu Grupe Possehl iz Lübecka. Navodno je svaka druga automobilská guma na svijetu napravljena na njihovim strojevima.

Našićka Nexe grupa Ivana Ergovića među većim je gubitnicima s prevelikim ambicijama u kombinaciji s recesijom koja je najviše pogodila građevinski sektor. Kad je počeo pad, Ergović se izbio za čelno mjesto u HUP-u, ali ni to nije pomoglo. Gubici su se gomilali i tvrtka je završila u predstečaju. Ipak, naziv Nexe ostao je rukometnom klubu. Grupa danas radi sa znatno manjim prihodima, ali Našicecem, najveća tvrtka članica koja je također bila u predstečaju, posluje pozitivno. S kapacitetom od milijun tona druga je po veličini tvornica cementa u Hrvatskoj. Prošlu godinu završila je s gubitkom od 41 milijun kuna. Oto Ostović, predsjednik Uprave Našicecem, tvrdi da su izvršene sve obveze i reprogramirani krediti te se provode mjere operativnog i financijskog restrukturiranja poslovanja. – Danas izvozimo 60 posto proizvodnje, što je petpostotno povećanje izvoza u odnosu na 2015. Povećanje udjela izvoza u ukupnoj prodaji, a zbog snažna pada hrvatskog tržišta cementa, jedino je otvaralo mogućnosti za rast. Potkraj rujna počela je isporuka cementa željeznicom iz tvornice zahvaljujući gradnji industrijskoga kolosijeka, što nam je dodatna konkurentska prednost – veli Ostović.

Osatina grupa iz Semeljaca u vlasništvu Mirka Ervačića među većim je proizvođačima na istoku Hrvatske. Počela je kao poljoprivredna zadruga i bavi se, među ostalim, ratarstvom, proizvodnjom mesa. Do 2020. cilj je prihod od 75 milijuna kuna, izvoz od 85 posto i 150 zaposlenih. Jedini je problem da tvrtka to i ostvari nedostatak kadrova.

Atila Borbaš iz Bor-plastike proizvodi uređaje za pročišćavanje otpadnih voda i zraka, gradit će dva nova pogona te namjerava postati najveća grupacija u regiji.

Sve prolazi, samo vinogorje Osječko-baranjske županije živi vječno. Vinovu lozu prije dvije su tisuće godina ondje uzgajali Rimljani pa plemići, biskupi, cisterciti i franjevci koji su ostavili vrijedna zdanja i znanja te baranjsko, đakovačko, erdutsko i feričanačko vinogorje. Baranjsko grožđe, jedno od najkvalitetnijih u Hrvatskoj, za vršava u Agrokorovim Vinima Belja graševini, chardonnayu ili cabernet sauvignonu. Za razvoj đakovačkog vinogorja s tramincem, graševinom, chardonnayem i misnim vinom istoimene tvrtke Đakovačko-osječke nadbiskupije najzaslužniji je biskup Strossmayer. Danas su tamošnje vinarije suvremene i proizvode vrhunsko i arhivsko vino. Erdutski vinogradi poznati su po chardonnayu, graševini i tramincu. Većinski vlasnik Josip Pavić namjerava do 2019. u razvoj premium brenda uložiti tri milijuna eura. Feravino iz Feričanaca, znano po frankovki, rajnskom rizlingu, graševini i pinotu bijelom, nakon više vlasničkih promjena sad posluje u sklopu tvrtke Osilovac.

Ministar Zdravko Marić predstavio je prijedlog porezne reforme koja bi se počela provoditi od siječnja 2017. Dok nekima reforma ide na ruku, poput zaposlenika s visokim primanjima, umirovljenika kojima će se porezno opterećenje smanjiti za 50 posto, poduzetnika kojima se smanjuje stopa poreza na dobit s 20 na 18 posto, neki ovu reformu nisu dočekali rašireni ruku. Među njima su svakako ugostitelji kojima stopa PDV-a raste s 13 na 25 posto, duhanska industrija kojoj će trošarine do kraja 2017. rasti dva puta, građevinski sektor jer se ukida oslobađanje od plaćanja poreza na promet nekretnina za prvu nekretninu i drugi. Jedinice lokalne i regionalne samouprave također su u skupini nezadovoljnih, a razloge je objasnio primorsko-goranski župan i prvi predsjednik Hrvatske zajednice županija Zlatko Komadina.

Reforma je dobra za građane, gospodarstvo i državni proračun, ali nije dobra za općine, gradove i županije. Upravo će gradovi, općine i županije ovom reformom najviše izgubiti te će zbog toga morati posegnuti za poskupljenjem komunalnih davanja, vrtića i dr. da bi mogli održati zadanu komunalnu i društvenu potrošnju. Iako je ministar najavio da će se gubitak jediničama lokalne i regionalne samouprave kompenzirati, župan je naglasio: ‘Dosad je bila praksa da najprije slijedi uzimanje, a onda ćemo vidjeti hoće li biti davanja. Izračune ćemo imati tek kad reforma počne. Drugim riječima, u 2017. sve općine, gradovi i županije bit će potpomognuta područja jer ćemo dobivati subvencije izravno iz državnog proračuna – rekao je Komadina.