PIŠE IVANA TARNAJ [email protected]

Hrvatsko tržište biomase još se nije potpuno formiralo: interesa za nabavu toga dragocjenog materijala ima napretek, ali različita su mišljenja nedostaje li hrvatskoj te sirovine za proizvodnju energije. Fini su, međutim, prepoznali njezin potencijal. Traže partnera među malim i srednjim tvrtkama kojima bi prodavali svoja tehnološka rješenja.

Milijuna eura investirao je HEP u gradnju dviju kogeneracijskih bioelektrana toplana na šumsku biomasu u Osijeku i Sisku. Pogona unaprijed je potpisalo ugovore o otkupu struje iako još ne proizvode električnu energiju od biomase jer su u fazi gradnje.

Osijeku i Sisku dovršena je gradnja dviju kogeneracijskih bioelektrana toplana na šumsku biomasu u čiju je gradnju HEP uložio 35 milijuna eura. Prve su to elektrane te vrste u HEP grupi, a sagradili su ih inženjeri Đure Daković i nizozemske tvrtke HoSt B. V. Pogoni elektrana, inače financiranih kreditom njemačke banke KfW, u pokusni će rad početkom iduće godine.

Proizvedena električna energija isporučivat će se u elektroenergetski sustav i osigurat će se pouzdan izvori tehnološke pare za industrijske proizvođače u Osijeku. Istodobno će se omogućiti smanjenje gubitaka u sisačkome toplinarskom sustavu – kažu u HEP-u.

Elektrana u Sisku ima kapacitet za proizvodnju od 19.300 MWh električne energije i 63.900 MWh toplinske, a osječka će na godinu proizvoditi 18.300 MWh električne energije i 65.800 MWh toplinske. Obje će se za rad koristiti šumskom biomasom čiju je nabavu HEP osigurao potpisivanjem dugogodišnjih ugovora s Hrvatskim šumama (HŠ). I nije jedini. Potražnja za sječkom tolika je da u HŠ-u kažu da je nema dovoljno za sve. Naime, pedesetak tvrtki zatražilo je više od 940 tisuća tona sječke.

Ukupne su količine proizvedenoga prostornog drva u posljednjih pet godina oko 2,5 milijuna prostornih metara. Od te količine treba osigurati sirovine za kupce koji proizvode drvene ploče, drvena čađa, pelete, drveni ugljen, brikete te kratko rezano i cijepano ogrjevno drvo. Uz to treba zadovoljiti potrebe lokalnog stanovništva za tradicionalnim ogrjevnim drvom za loženje i potrebe za biomasom za proizvodnju toplinske ili električne energije. Dva i pol milijuna prostornih metara nije dovoljno za sve instalirane kapacitete u Hrvatskoj – kaže Ana Juričić Musa, glasnogovornica Hrvatskih šuma.

Sirovine za održivu upotrebu u kogeneracijama na biomasu ne manjka, demantiraju HŠ-ovu glasnogovornicu stručnjaci. Tvrde kako se, kad je u pitanju prikupljanje i pretvorba drva pogodnoga za sječku, državnim šumama ne gospodari učinkovito.

Nije točno da nemaju dovoljno energijskog drva. Točno je da nema volje u Hrvatskim šumama da se nakon sječe i uspostave šumskog reda organizira prikupljanje te vrste drva – kaže Josip Dundović, predsjednik Hrvatske udruge za biomasu.

Osim toga, uzmu li se u obzir i privatne šume, biomasa iz redovitih infrastrukturnih radova te za tu svrhu uzgojena biomasa, sasvim sigurno, sirovine ima dovoljno.

Dundović dodaje da šteta koju šuma trpi zbog prirodnih čimbenika, poput mraza ili snijega obilnih zima, pa i potkornjakom uništenih šuma Gorskoga kotara, može biti pretvorena u ekonomski korist. Kad je o tome riječ, s pravom postavlja pitanje zašto Uprava Hrvatskih šuma ne kontrolira te.

Među prvim koji su se upustili u posao s biomasom tvrtka je Lika Energo Eko sa sjedištem u Udbini. Osnovana je 2009. i ima status povlaštenog proizvođača električne energije. Godinama ju je uspješno vodio Željko Lovrak, a prošle ga je godine na mjestu direktora zamijenio Davor Zec. Posljednje dvije godine ta mala tvrtka koja zapošljava petero ljudi posluje s dobiti. Lani je uprihodila 900 tisuća kuna, a 2016. će također zaključiti u plusu.

Ove godine dobit će biti oko 1,3 milijuna kuna, ovisno o vremenskim uvjetima. Na godinu otkupimo između 14 i 17 tisuća tona drva, uglavnom od Hrvatskih šuma, jer na čičkom području na kojemu radimo nema mnogo privatnih šuma. Tu gradu sami pretvaramo u sječku i zadovoljni smo ugovorom koji imamo sa HŠ-om. Cijena je tone sječke oko 240 kuna. Jedini nam je problem udio vlage u dostavljenoj drvnjoj gradi, za što nisu krivi ljudi iz Šuma jer mi smo jedan od prvih pogona na biomasu u Hrvatskoj, pa se takve stari rješavaju u hodu – kaže Davor Zec, direktor Lika Energo Eko.

S otkupom struje nemaju problema, ali toplinsku energiju nisu imali kamo plasirati, stoga su svu toplinu koju Lika Energo proizvede preusmjerili u matičnu tvrtku Moderator d.o.o. (Lika Energo je tvrtka kći). Riječ je o poduzeću koje zapošljava 42 radnika, a proizvodi i izvozi pelete.

Potpuno iskoristimo svu toplinsku energiju za proizvodnju ogrjevnog asortimana i peleta, a ove godine možda ćemo morati potražiti i dodatne izvore – dodaje Zec.

Zbog prihoda od električne energije naša je drvoprerađivačka industrija konkurentnija, a preusmjeravanje toplinske energije u proizvodnju diverzificira prihod i pojeftinjuje poslovanje. Sličan se koncept može primijeniti u prehrambeno-prerađivačkoj industriji. Mogućnosti su doista velike.

FinPro trgovinska je organizacija koja okuplja više od tristot profesionalaca koji rade u 36 trgovinskih centara u 31 zemlji diljem svijeta i šest ureda u Finskoj. Osnovni im je cilj promicati finsko malo i srednje poduzetništvo, a u 40 specijaliziranih programa obuhvaćaju i mnogo finskih tvrtki koje se bave otpadom i bioenergijom.

Upravljam programom FinProa u kojemu sudjeluje 40-ak tvrtki koje nude tehnološka rješenja za pretvorbu energije iz biomase. To nam je tržište u Hrvatskoj, kao i ono učinkovita gospodarenja otpadom, vrlo zanimljivo – kaže Saku Luksia, voditelj programa za bioenergiju i gospodarenje otpadom FinProa.

Što nude i koje mogućnosti otvaraju, predstavili su na nedavno održanoj konferenciji u Zagrebu. Finske tvrtke Valmet, Ariterm, KPA Unicon, Molok, Miksei Mikkeli i Finnvera traže hrvatske tvrtke koje se bave pretvorbom različitih vrsta sirovina u energiju.

Finska ima dugu tradiciju iskorištavanja obnovljivih izvora energije. Desetljećima su otpad i nusproizvodi šumarske industrije uspješno usmjeravani u proizvodnju energije. Osim toga, u posljednjih je nekoliko godina proizvodnja energije, a ne odlaganje otpada na deponije, glavni način gospodarenja otpadom u našoj zemlji. Od početka 2016. posve je zabranjeno odlaganje organskog otpada na smetlišta, što je dodatno povećalo količine koje se recikliraju ili pretvaraju u energiju. U Finskoj čak 40 posto ukupno proizvedene energije dolazi iz obnovljivih izvora energije – objašnjava Luksia.

Cilj je Europske unije da se do 2020. iz obnovljivih izvora proizvede 20 posto energije. Hrvatska ima potencijal te kapacitete vrlo brzo višestruko premašiti, smatraju Finci.