ČAROLIJA FRANCKOVA ESPRESSA U KAPSULAMA

Ostvari li se jedno od najvećih bankarskih preslagivanja na hrvatskom tržištu, najveći kolateralni dobitnik mogao bi postati – PBZ. Italija je veličinom naš drugi vanjskotrgovinski partner pa bi se dio Zabinih talijanskih klijenata koji posluju s Hrvatskom mogao preseliti iz francuske u talijansku banku.

Istodobno, pojavila se i informacija da bi četiri hrvatska šoping-centra mogla dobiti nove vlasnike. Branimir centar, Point, Portanova i City Colloseum našli su se na tržištu u sklopu velike prodajno-naplatne ofenzive koju je talijanski UniCredit pokrenuo u svojim regionalnim članicama jer opako mu nedostaje kapitala. Iako četiri centra nisu u vlasništvu Zabe, navodno su dio kreditnog portfelja koji teško naplaćuju i žurno ga se žele riješiti. Napomenimo i to da je Jean Pierre Mustier, koji je od 1987. do 2011. radio u Société Générale, a od 2011. u UniCreditu, postao novi glavni izvršni direktor UniCredita. Možda priprema teren Francuzima. Ako je informacija o prodaji Zabe točna i ako bi novi vlasnik postao francuski Société Générale, to bi moglo biti jedno od najvećih preslagivanja hrvatskoga bankarskog tržišta u povijesti. Ako bi francuska banka zaista preuzela Zabu, morala bi, zbog tržišnog udjela, prodati Splitsku banku. Podsetimo, Splitsku banku privatizirao je talijanski UniCredit 2000. Nakon što je, pak, UniCredit ušao u Zabu, zbog prevelike tržišne koncentracije Splitsku banku prodao je francuskoj banci. Interes za Splitsku banku pokazala je, navodno, mađarska OTP banka. Da rezimiram, UniCredit bi izlaskom iz Zabe, a pokažu li se sve spekulacije točnima, na tržištu ostavio sljedeći novi bankarski poredak – Société Générale postao bi najjača banka na tržištu, a OTP bi, kupi li Splitsku banku, postao četvrta po jačini banka u Hrvatskoj. Time bi za jedno mjesto pao RBA (s četvrtog na peto), a drugi i treći po redu ostali PBZ i Erste banka. Posljednjeg dana prošle godine aktiva Zabe bila je 106 milijardi kuna, što se do kraja lipnja ove godine smanjilo na 102,09 milijardi kuna. Udio aktivne Zabe u ukupnom tržištu bio je 26,19 posto. Adekvatnost kapitala bila je čak 25,51 posto, što je najviša stopa među najvećim bankama. A unatoč problemima s konverzijom švicarskog franka, zbog čega je UniCredit poslao tužbu državi, bruto dobit u prvih šest mjeseci 2016. bila je 953,8 milijuna kuna. U isto vrijeme lani, Zaba je imala bruto dobit od 490,92 milijuna kuna. Gubitak na kraju 2015., zbog konverzije kredita u švicarskim francima.

Brzo se oporavila, zar ne! S druge strane, kupi li OTP Splitsku banku, nastat će kreditor s aktivom od 43 milijarde kuna (temeljem revidiranih podataka s kraja 2015. godine). Svakako potencijalno respektabilan rezultat jer bi se na taj način ‘opasno’ približio dosad nedodirljivoj trećoj po redu banci Ersteu.

Naime, Erste ima aktivu od oko 59 milijardi kuna (prosinac 2015.), a četvrti RBA 31 milijardu. Nova OTP-Splitska banka približila bi se na ‘samu’ 16 milijardi kuna razlike.

Prema neslužbenim informacijama, novi čelnik SG-Splitske banke Yves Lallemand, koji je na tom mjestu prije nepunih mjeseci dana u tišini, bez ikakve medijske pozornosti naslijedio André-Marca Prudent-Toccaniera, svojim zaposlenicima i top menadžmentu rekao je da nije došao u Hrvatsku prodavati banku. Doduše, nije rekao ni da nije došao u Hrvatsku kupovati banku. No bez obzira na to, hrvatskom bankarskom tržištu vrlo vjerojatno slijedi veliko preslagivanje. To je prilika i za ostale banke, poglavito PBZ. Naime, imajući u vidu dosadašnji modus operandi nekih stranih banaka koje su u kreditiranju ponekad malo naklonjenije tvrtkama i komitetima iz matične države svog vlasnika, tko može garantirati da neki, primjerice, talijanski klijenti u novoj bankarskoj rošadi neće htjeti prijeći u dugu talijansku banku. Iako biznis ne poznaje ili barem se ne bi smio voditi mišlju ‘tko je čiji’, ipak ni taj segment, koliko god čudno zvučao, ne bi trebao biti zanemaren. Italija je ipak drugi po veličini hrvatski trgovinski partner, a Francuska nije toliko visoko na tom popisu.

Naravno, kontaktirali smo UniCredit, Société Générale i mađarski OTP, ali do zaključenja broja nismo dobili nikakav odgovor ni komentar novog preslagivanja i njihovih bankarskih namjera.

Onosni smo na to što je jedan od najmodernijih šoping-centara u Zagrebu uvidio prednosti upotrebe usluge BROJ da bi korisnicima bio što dostupniji u pružanju informacija. Budući da se usluga BROJ sastoji od tri do šest znamenki ili brojeva u Areni Centru odlučili su se za vrlo zanimljiv i pametljiv kratki kád ARENA. ARENA primjer je vrlo učinkovite i kreativne komunikacije brenda putem kratkoga koda tj. telefonskog broja. Arena Centar najmoderniji je trgovačko-zabavni centar četvrte generacije u regiji, smjestio se uz Arenu Zagreb na jugozapadnom ulazu u hrvatsku metropolu i donosi mnogo noviteta kojima osvježava kompletnu ponudu grada. U sklopu svojih redovnih aktivnosti, veliku pozornost usmjerava na unapređenje svoje ponude, što dokazuje i nedavno otvoreno moderno dječje igralište. Arena Centar također vodi računa o zelenim površinama, koje sam navodnjava i brine se za okoliš koji ga okružuje. Osim dobre zabave tijekom šopinga u Areni Centru od sada možete uživati u zabavi na modernom igralištu. Za sve informacije nazovite s mobitela ARENA.