Hrvoje Stojić, direktor Odjela ekonomskih istraživanja u Addiko banci

Liderova redakcija izdvojila je deset pokretača rasta koji traje više od dvije godine. Iako su razlozi za oporavak različiti od sektora do sektora i od tvrtke do tvrtke, pravi miks mogao bi biti putokaz svakom poduzetniku za dalji razvoj u postrecesijskom razdoblju. Koje treba što bolje iskoristiti, prije sljedeće krize osvit recesije prvi signal koji je plastično najavio da nam slijedi nešto ozbiljno loše bili su alarmantni podaci o padu prodaje automobila. Na automobile poslovno osjetljivim Hrvatima to je bio trenutak kada su bolno osvijestili da se novinski naslovi o padu, krahu i teškim vremenima koja slijede ne dešavaju negdje drugdje i nekom drugom. U prvih osam mjeseci ove godine u Hrvatskoj je registrirano 20,2 posto više automobila nego u istom razdoblju lani. U prvih devet mjeseci prodaje AutoZubaka porasla je za 27,2 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Porast prodaje zabilježen je, kaže članica Uprave Žaklina Trbović, kod svih marki (VW, Audi i Škoda), a velik doprinos rastu odnosi se na VW Gospodarska vozila, koja su u tom razdoblju zabilježila rast prodaje od 72 posto. Ako ništa dosad nije bio dovoljan znak da smo ušli u fazu gospodarskog rasta, onda bi to moglo biti ovo.

Ključni generator rasta i dalje je izvoz, pri čemu bi posebno trebalo jačati robni. Na rast industrijske proizvodnje utjecale su i cjenovna konkurentnost i unutarnja devalvacija. Ipak, unatoč rastu proizvodnje relativno je snažno i gomilanje zaliha. Na rast industrijske proizvodnje utjecale su i cjenovna konkurentnost i unutarnja devalvacija. Ipak, unatoč rastu proizvodnje relativno je snažno i gomilanje zaliha.

Osim tih pitanja od Hrvoja Stojića, direktora Odjela ekonomskih istraživanja Addiko banke (bivše Hypo Alpe Adria banke), pokušali smo doznati i što možemo očekivati u idućem razdoblju kada je riječ o rastu gospodarstva i kreditnom rejtingu države.

Da, može se očekivati nastavak rasta industrijske proizvodnje. Još nemamo učinak Brexita, možda se osjeti u budućnosti, no zasad nema promjena u poslovnoj okolini u tom kontekstu. Njemačka bilježi rast proizvodnje i u trećem kvartalu, što je dobra vrijest i za nas.

Iduće godine očekujem nastavak rasta BDP-a, ali bio bih oprezan i ne bih prognozirao rast veći od dva posto zbog velike nesigurnosti. Cijene nafte ostaju relativno niske, ali neće dalje padati. Ako se promijene, možemo očekivati samo rast. Njihov eventualni rast mogla bi među prvima osjetiti prehrambena industrija.

U idućoj godini trebalo bi očekivati promjenu kreditnog rejtinga; ako ne njegov porast, onda barem promjenu izgleda iz negativnih u pozitivne. Hrvatska je u posljednje dvije godine napravila najveću financijsku konsolidaciju u EU, stabiliziran je javni dug, a ekonomija raste više od očekivanja. Sve bi to trebalo utjecati na odluke rejtinških agencija. Pozitivni pomaci u tom smjeru sigurno će pozitivno utjecati i na poduzetnike jer će se moći povoljnije zaduživati.