Studentski turizam

Fakulteti žele strane studente, ali rijetki imaju osmišljen studij i program za njih. Izvan sezone više od pola milijuna postelja ostaje prazno, ali iznajmljivači bez poreznih poticaja nemaju interesa za studente.

Hrvatska relativno jednostavno može udvostručiti broj turističkih noćenja. Lani je 14 milijuna turista ostvarilo 72 milijuna noćenja. Jednako toliko noćenja ostvarilo bi 240.000 stranih studenata koji bi u Hrvatskoj studirali i boravili deset mjeseci.

Na tu računicu dekana Zagrebačke škole za ekonomiju i menadžment Dure Njavre iznajmljivači soba na Jadranu ljetos bi samo odmah nuli rukom. No u Hrvatskoj je ovaj mjesec više od pola milijuna turističkih postelja samo u privatnom obiteljskom smještaju ostalo prazno. Zjapit će tako devet mjeseci, sve do sljedeće sezone. S druge strane, golem broj studenata obrazuje se izvan svoje zemlje i oni su potencijal koji su mnoge turističke zemlje odavno prepoznale i svojim sustavom visokog obrazovanja i pogodnostima privukle popunivši svoje turističke kapacitete.

Njavro već dugo zbog sve većeg broja međunarodnih studenata diljem svijeta proučava njihov utjecaj na ekspanziju nacionalne ekonomije i sugerira da bi Hrvatska trebala iskoristiti takav model, s obzirom na to da nam je visoko školstvo svake godine sve lošije rangirano, a turističkih kapaciteta imamo sve više.

Iako će iznajmljivači ostati bez dodatnog ili pak jedinog prihoda, nevjerojatno je koliko ni oni ni turističke zajednice od Pule do Dubrovnika s kojima smo kontaktirali nemaju želje ni potrebe iskoristiti upravo to izvanseonsko razdoblje od 9 do 10 mjeseci koje bi međunarodni studenti mogli popuniti i kompenzirati. Istini za volju, udvostručenje broja noćenja studenata nije moguće ostvariti preko noći. Godišnji kapacitet sadašnjega hrvatskog visokog školstva je 157.666 studenata – prema broju upisanih studenata prošle godine. Jednako tako, ni studenti nisu toliko profitabilni gosti kao klasični turisti. Pa ipak…

Jednostavna računica kaže da bi od stranih studenata u primorskim gradovima profitirali i država i hrvatsko visoko školstvo i turizam. Primjerice, u Zadru smo pronašli manji dvosobni stan na Poluotoku koji se od lipnja do rujna pretvara u apartman koji stoji 450 kuna dnevno, a popunjen je 60 dana, pa vlasnik zaradi 27.000 kuna. Kada bi ga u listopadu iznajmio stranom studentu za 2400 kuna na mjesec, koliko stoji takav stan, u sljedećih devet mjeseci zaradio bi dodatnih 21.600 kuna. Zašto iznajmljivači ne bi u džep stavili gotovo dvostruko novca kao i tijekom sezone i zaradili u toj godini 48.600 kuna?

Svakako bi se takav model cjelogodišnjeg rentanja i takve iznajmljivača moglo poticati poreznim olakšicama, za razliku od sezonskih iznajmljivača koji se pretvaraju u rentijere i protežiraju tzv. ručnik turizam koji traje 6-8 tjedana godišnje.

Pozitivni primjeri međunarodnih programa u Hrvatskoj jesu dubrovački i zagrebački Rochester Institute of Technology (RIT), Medicinski fakultet u Zagrebu i Splitu, na kojima se za jedno mjesto bore čak četiri strane studenta koji jednu godinu studiraju plaćaju 7000 eura. Stranci dolaze iz 29 zemalja, najčešće su Kanadani, Francuzi i Švedani, a slijede ih studenti iz SAD-a, Izraela, Njemačke. Na ZŠEM-u studira 30 posto stranih studenata iz 25 zemalja svijeta. Ukupno ih je studiralo 1220, od kojih je 669 studenata došlo na semestar razmjene te 551 na kraće programe.

U Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta te na sveučilištima u pet velikih primorskih gradova od Pule i Rijeke, preko Zadra i Splita do Dubrovnika priželjkuju strane studente, ali nemaju za njih osmišljen studij i program. Turističke zajednice pak u tim istim gradovima prilično su sumnjičave, iako svaka ima između 10 i 20 tisuća praznih turističkih postelja u obiteljskom smještaju. U Ministarstvu turizma podupiru inicijativu koja bi ojačala cjelogodišnje turističke rezultate, ali skeptični su bi li iznajmljivači na to pristali. Fakulteti nemaju kapacitete, a žele strane studente; turistički sektor ima kapacitete, ali im studenti nisu dovoljno atraktivni.

U Hrvatskoj se, zahvaljujući programu Erasmus međunarodne razmjene studenata, u posljednjih nekoliko godina proširila obrazovna ponuda te počela mobilnost europskih studenata, pa ih je u protekloj akademskoj godini bilo više od 1600, a prošlih godina upola manje. Jedno od najvećih privatnih sveučilišta u SAD-u, njujorskih RIT, još je 1997. imalo interesa doći u Dubrovnik koji je tada bio praktički mrtav grad. Itekako su profitirali i grad i studenti koji su postali budući turisti. Zahvaljujući razmjene, Dubrovnik su iz SAD-a posjetile stotine američkih studenata u 20 godina postojanja RIT-a. Dekan RIT-a Don Hudspeth kaže da, kad je riječ o smještaju, surađuju sa stanodavcima, a nekim studentima doslovno i sami traže smještaj. Od 234 upisana studenta, stranaca je polovina.

Na Sveučilištu u Zadru ističu da bi itekako htjeli privući strane studente i omogućiti im da barem pola godine žive i studiraju u Zadru. Zbog programa Erasmus za strane studente i profesore svaki semestar Sveučilište za njih traži smještaj na Poluotoku, koji je prije nekoliko godina imao 90, a danas čak 1100 apartmana.

– Znanstveno-nastavna djelatnost na našem Odjelu za turizam i komunikacijske znanosti usmjerena je na spajanje turizma i visokog školstva. Ideja da strani studenti popune turističke kapacitete čini se provedivom, a to potvrđuje i naša dosadašnja praksa. Vodimo evidenciju o potencijalnim iznajmljivačima i time izlazimo u susret stranim profesorima i studentima. Pozitivni učinci sigurno postoje, prije svega tu je prevladavanje sezonalnosti hrvatskog turizma, a od toga imaju koristi i sama sveučilišta izravno ili neizravno – kaže Vlado Sušac, pročelnik Odjela za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru.

Niz je zemalja koje su smislenom politikom privlačenja međunarodnih studenata profitirale. Tako je Australija, zahvaljujući svom sustavu obrazovanja, postala meka za inozemne studente, a istraživanje australskog instituta za turizam pokazalo je da svakih 10 međunarodnih studenata privuče pet novih turista. Međunarodno obrazovanje postalo je treća izvozna industrija u Australiji s 15 milijardi dolara godišnje. I u nekadašnjim zemljama istočnog bloka, Mađarskoj, Poljskoj, Slovačkoj, Češkoj, u posljednjih nekoliko godina samo na studijima medicine broj inozemnih studenata narastao je za čak 80 posto. Na poljskim visokoškolskim ustanovama trenutačno studira 35.983 međunarodnih studenata iz 149 zemalja.