Adris se priprema za londonsku burzu

Dosadašnje upravljanje Adrisom bilo je izrazito obilježeno stilom i vizijom njezina prvog čovjeka pa bi Vlahovićev odlazak mogao znatno utjecati na budućnost kompanije. Navodno bi se novi predsjednik Uprave mogao tražiti među stranim menadžerima.

Važno je da proces pripreme novog vodstva počne što prije da bi ta transformacija, za Adris jednako važna, ako ne i važnija od sektorskoga strateškog zaokreta, bila što bezbolnija.

Antu Vlahovića zna se reći da ulaže u ono što vidi iz svog ureda. Za Adris grupu, kompaniju čiji je Vlahović najveći pojedinačni dioničar i dugogodišnji predsjednik Uprave, često se kaže kako se rijetko viđa da netko ima toliko kapitala, a tako se loše njime koristi. Složili se ili ne s potonjim tvrdnjom, prva je blizu istine. Adris je, naime, oduvijek dominantno fokusiran na svoje lokalno, rovinjsko okružje (Maistra i donedavno TDR), uz recentnije izlete do Zadra (Cromaris), Zagreba (Croatia osiguranje) ili Dubrovnika (Hilton Imperial). Prošlogodišnjom prodajom Tvrnice duhana Rovinj kompaniji British American Tabacco za 505 milijuna eura, Adris grupa napravila je radikalni strateški zaokret izašavši iz duhanskog biznisa, svoga stožernog, ali stagnirajućeg segmenta poslovanja. Taj se potez gotovo unisono smatra dobrim, ulazak u osigurateljski biznis privatizacijom Croatia osiguranja nailazi na mnogo više kritika. Kako bilo, godinu dana nakon prodaje TDR-a poslovanje jedne od najvećih hrvatskih kompanija koncentrirano je u dva veća i jedan manji biznis – turizam, osiguranje i marikulturu.

No čini se kako se Adris, nakon dugogodišnjega konzervativnog vođenja kompanije, igranja na sigurno te obrambene utakmice na svom terenu, koju je igrao vrlo dobro, sada našao pred novim, velikim izazovima. I dalje traje rat između najvećih dioničara i donedavnih bliskih suradnika, Vlahovića koji ima 20,39 posto, i bivšeg člana Uprave Plinija Cucurina, koji ima 12,91 posto dionica, od kojih svaki pokušava pridobiti na svoju stranu što više ostalih dioničara. Češko-slovački investicijski fond J&T, koji je u priču uveo Cucurin nudeći mu prodaju svojih dionica, navodno više nije zainteresiran za Adris jer ga je Uprava dočekala kao neprijateljskog preuzimača. Ipak, Vlahović je očito ozbiljno shvatio prijetnju i potencijalno vlasničko preslagivanje. Da bi ojačao poziciju kompanije i povećao njezinu vrijednost najavio je novi investicijski ciklus – četiri milijarde kuna do 2019. godine. Osim toga, kompanija se s JP Morganom priprema za izlazak na Londonsku burzu, a Vlahović bi, kaže nekoliko izvora, uskoro mogao postati samo dioničar. S obzirom na to da 66-godišnji Vlahović kornilari Upravom Adrisa od 1994. godine, to bi mogla biti tektonska promjena za tu kompaniju, početak nove ere i potencijalno novoga strateškog smjera.

Tu nije kraj mogućim promjenama. Iako u Adrisu kažu da su strateški nakon transformacije kompanije sada posvećeni svojim trima održivim biznisima za koje su najavljeni velike investicije, sve su glasnije glasine o izlasku iz Croatia osiguranja. Kao potencijalni kupac spominje se osigurateljska tvrtka iz Poljske. Prema neslužbenim informacijama, nekretnine Croatia osiguranja ostale bi Adris grupi, a Poljaci bi preuzeli biznis osiguranja. Inače, Croatia osiguranja se s nekoliko lokacija seli u Adrisovu zgradu u zagrebačkoj Jagićevoj ulici, a zgrade Croatia osiguranja u Miramarskoj ulici i na glavnom zagrebačkom trgu trebale bi postati novi luksuzni hoteli u Adrisovom portfelju.

Croatia osiguranje navodno čeka promjena i na čelu Uprave. Sadašnjeg predsjednika Uprave Sanela Volarića trebao bi navodno naslijediti iskusni Adrisov menadžer Damir Vandelić, koji je, zajedno s Miroslavom Klepačem, prije nekoliko dana od Hanfe dobio odobrenje za ulazak u upravu CO-a. Da za sređivanje stanja zatečenog u Croatia osiguranju trebaju prokušani ljudi svjedoči i pojava Branka Zeca u Nadzornom odboru kompanije. On je treći najveći pojedinačni dioničar Adrisa (3,91 posto dionica), koji je Vlahovića i Upravu napustio 2013. godine, a navodno s Cucurinom dijeli neslaganje s Vlahovićevom poslovnom politikom, čije je načelo koncentracija ulaganja u Hrvatsku i u projekte od ‘nacionalne važnosti’. Vlahović pak na svojoj strani među top deset dioničara navodno ima bračni par Pokrajac. Adris inače ima gotovo tisuću malih dioničara, mahom sadašnjih i bivših zaposlenika, ali prvih deset drži 66,31 posto redovitih dionica, a najveći su imatelji povlaštene dionice mirovinski fondovi.

Na sva pitanja u Adris grupi kažu kako kompanija kotira na Zagrebačkoj burzi te da su sve ključne informacije obvezni objavljivati regulatornim institucijama i javnosti, što i čine. Potvrdili su tek da Adris grupa u sljedećem razdoblju planira investirati više od četiri milijarde kuna – 1,6 milijardi kuna u turizam, gotovo 400 milijuna kuna u marikulturu i dvije milijarde kuna u industriju osiguranja. – Naravno da razmatramo i druge poslovne mogućnosti, primjerice ulaganja u ACI, ako država odluči prodati svoj vlasnički udio – kaže glasnogovornik Predrag Grubić.

O tome zašto bi Adris izlazio na Londonsku burzu postoji nekoliko teorija. Financijski stručnjak Andrej Grubišić smatra da razlozi mogu biti prikupljanje kapitala emisijom novih dionica zbog neke velike akvizicije, izdavanje obveznica na međunarodnom tržištu, lakši izlazak postojećih dioničara te povećanje cijene dionice zbog veće potražnje. U svakom slučaju, izlazak na burzu u Londonu donio bi još veću transparentnost i likvidnost dionica. Ekonomski analitičar Damir Novotny smatra da bi motiv za listanje na Londonskoj burzi mogao biti izlazak sadašnjih dioničara iz vlasničke strukture, ali dodaje da bi Adris za takav iskorak trebao imati mnogo kvalitetniju dugoročnu strategiju. – Strategija Adris grupe prilično je nejasna – ističe Novotny. S jedne strane, prodaja TDR-a dobar je strateški potez budući da je samo gubio tržišni udio, ali ulazak u osiguranje, koje kao sektor izgleda mnogo bolje i profitabilnije nego što to jest, a osobito kada se preuzme loše vođenu državnu tvrtku, za Adris, izgleda, nije bingo. Novotny smatra da bi taj biznis, ako ima zainteresiranih, bilo najbolje prodati. Adrisovu strategiju ulaganja u luksuzne hotele također ne smatra dobrom zbog predugih rokova povrata ulaganja. – Takve su turističke investicije izrazito kapitalno intenzivne, a nisko profitabilne kod nas. Najbolji Adrisov biznis je uzgoj ribe jer ima potencijal rasta i u to je trebao više uložiti. Generalno, Adris je investicije trebao usmjeriti prema novim tehnologijama i na taj način mogao ostvariti i bolju poziciju na međunarodnom tržištu kapitala.