Najveća banka gena

Imam šezdeset dijelova i nije potrebno nikakvo inženjersko znanje da bi se spojili kako bi se sastavilo vozilo prikladno za vožnju po svim terenima. Tako opisuju Ox, prvo vozilo na svijetu koje se može upakirati u plitku kutiju i dostaviti budućim vozačima poput kakva paketa Ikeina namještaja. Ox je dizajnirao proslavljeni dizajner Formule 1 Gordon Murray, a razvijen je u tvrtki Global Vehicle Trust filantropa Torquila Normana. Prototip mu se pojavio još 2013., a nakon tri godine i četiri milijuna američkih dolara uloženih u još dva prototipa, u rujnu je predstavljena njegova komercijalna verzija.

Nedavno otvoren kineski nacionalni GeneBank (CNGB) na šest hektara u Shenzenu čuva 10 milijuna genskih uzoraka i trenutačno je najveća banka gena na svijetu. Kinezi su prikupili gene ljudi, životinja, biljaka i mikroba kako bi, kažu, promicali istraživanje ljudskog zdravlja i očuvali bioraznolikost. Banku je osnovala tvrtka BGI i u nju je uloženo milijardu američkih dolara. Nacionalne banke gena već postoje u Sjedinjenim Američkim Državama, Europskoj uniji i Japanu.

Poslovna zajednica dobila je od izglednog mandatara jasne smjere ekonomske politike u 2017. Porezna reforma, čini se, temeljito je pripremljena. Odnos prema generatorima rasta traži objašnjenja.

Odavno, još od vremena kad je premijerom postao Nikica Valentić, nije poslovna zajednica čula tako kvalitetno strukturirane poruke. Kad se Plenkovićevu govoru pridodaju procjene EBRD-ova glavnog ekonomista Sergeja Gurijeva, koji je poručio da globalno u kratkom i srednjem roku nema zapreka za rast hrvatske ekonomije, i kad se zbroje solidno optimistične procjene deset poduzetnika i menadžera koji su sudjelovali na dva panela, čini se da slijedi tri do pet godina mogućeg uzleta. No ekonomija nije bajka u kojoj nakon recesije junaci žive sretno do kraja života. Prije ili poslije opet će neka recesija. Važno je dočekati je u boljoj kolektivnoj kondiciji negoli 2008.

Za temeljitu analizu Plenkovićeva ekonomskog programa ipak treba pričekati izglasavanje Vlade u Saboru. Ovom prilikom jedna, možda znakovita, epizoda s konferencije. Izgledni mandatar stigao je na ‘Dan velikih planova’ s pripremljenim govorom. Ali čak i dok je čekao da na njega dođe red, Plenković je, uz pomoć ministra financija Zdravka Marića, brusio detalje govora (to su zabilježili kolege s jedne od televizija). Ne pamti se takva koncentriranost na poruke koje će biti poslane. Ivo Sanader uglavnom je mehanički čitao što mu je bilo napisano (ili bi fokus preusmjero – jedanput na ni s čim izazvanu najavu obveznoga srednjoškolskog obrazovanja). Zoran Milanović za govoricu bi ponio fascikl s pripremljenim govorom, ali ne bi ga otvorio, nego bi improvizirao (o tome je Lider pisao i dok je bio premijer). Tihomir Orešković barem je dva puta jedan sat kasnio u dolasku (nasreću, ne na Liderove skupove), a onda bi bez isprike improvizirao govor… Pokazalo se, kakav je premijer u obraćanju poslovnoj zajednici, takva mu je i politika prema njoj.

Ima ona dosjetka: Samo se jednom može ostaviti dobar prvi dojam! Andrej Plenković je na ‘Danu velikih planova’ tu prvu priliku dobro iskoristio. Kako je primijetio poduzetnik Pavo Zubak, od političara se i očekuje da poslovnoj zajednici ‘isporuče sentiment’. Postoje izgledi da bi Hrvatska, uz malo sreće, mogla dobiti savjesnoga, sistematičnog i procedurama predanog lidera.

Kad je o pet stupova na kojima namjerava graditi ekonomsku politiku riječ, uočljivo je da je na prvome mjestu porezna reforma. Što i nije čudno kad je jasno kako mu je najbliži suradnik, kad je o ekonomiji riječ, financijska Zdravko Marić. Treba primijetiti da je, kad je riječ o drugom stupu, ‘ulaganju u generatore rasta’, zapravo nabrojeno gotovo cijelo gospodarstvo (poljoprivreda, turizam, industrija). Tu će trebati detaljna obrazloženja, pogotovo za poljoprivredu. Vjerojatno bi novoj vladi bilo mudro prihvatiti signale s Pantovčaka kako bi glavni kriterij potpore trebala biti izvozna usmjerenost pojedinoga dijela gospodarstva, a ne grane ili djelatnosti u cjelini. Ako svlada otpor promjenama (unutar HDZ-a prije svega), Plenković može računati na poslovnu zajednicu kao savezniku. Lideri pojedinih djelatnosti na ‘Danu velikih planova’ poslali su signale da se oprezno upuštaju u novi investicijski ciklus, ali da im nedostaje adekvatne radne snage. Bankari kažu da im stižu dobro projekti. Ipak, da se ne bi upalo u euforiju, valja s osmoga ‘Dana velikih planova’ zapamtit i ocjenu poduzetnika Nikice Gabrića kako je ovo i dalje društvo u kojemu će najavljenog godina poduzetništva teći u ozračju da je prihvatljivo biti neobrazovan, siromašan ili nepošten, a nije prihvatljivo biti obrazovan, bogat ili pošten.