Razgovor

Budućnost BDP-a napisana je u programskom kodu. Poduzeća koja počnu mjeriti kôd ili njegovu vrijednost, preživjet će i napredovati. Velik dio divova, poduzeća koja su danas na popisu ‘Fortune 500’, prestat će postojati u idućih 10 godina.

Svatko ima viziju budućnosti za sebe i za cijelo društvo. Ta je ljudska osobina, uostalom, dobro sažeta u šali da svatko u Hrvatskoj može biti premijer i nogometni izbornik. Međutim, kako budućnost vide oni koji razvijaju tehnologiju? Ray Kurzweil iz Googlea, primjerice, očekuje tehnološku singularnost i mogućnost da ljudi prenesu svijest u digitalni oblik. Drugi futurolozi razmišljaju slično, no razilaze se u nekim detaljima. O viziji tehnološkog napretka svijeta i čovjekovoj ulozi u njoj razgovarali smo s Aricom Dromijem, glavnim futurologom Volva i osnivačem ‘think-tanka’ Tempus.motu.

Što nas čeka u budućnosti? – Evolucijom ljudske vrste tijekom povijesti čovjek je, onakav kakvoga danas poznajemo, definiran prije industrijske revolucije. Današnje su ljudske osobine ono što smo kao vrsta odabrali u procesu evolucije. Industrijska revolucija bacila je ljudsku vrstu u gradove, inicirala je cijeli pokret urbanizacije koji vlada i danas i čije posljedice također osjećamo. Danas možemo vidjeti da će u predvidljivoj budućnosti tehnologija prenamijeniti naš um onako kako to industrijska revolucija nije mogla. San o nadogradnji naših tijela tehnološki naprednim protezama više nije san, nije znanstvena fantastika, danas je to samo pitanje novca. Američka državna tvrtka DARPA već prodaje tu vrstu pomagala i nadogradnje. Pravo je pitanje kako mi doživljavamo taj proces koji će neizbježno potaknuti razvoj umjetne inteligencije. Iako vjerujem da je moguće da samostalna umjetna inteligencija bude razvijena, prije je vidim kao sljedeću fazu ljudske evolucije. Google Books skenira sve knjige koje su ikada napisane i lijepo je što ćemo imati pristup svemu tom znanju, ali i dalje čitamo jednakom brzinom kao što su ljudi čitali cijelu povijest. Dakle, od dostupnosti knjiga nema mnogo pomoći, i dalje ne možemo pročitati i razumjeti sve knjige. Ljudski mozak prima četiri milijuna bita informacija svake sekunde, a svjesni smo ih samo četiri tisuće. Ako jednadžbi dodate umjetnu inteligenciju ili strojno učenje, nameće se pitanje: može li AI unaprijediti moju sposobnost da budem dio bilo koje stvarnosti?

Isključuje li kibernetički pristup razvoju tehnologije orijentaciju prema razvoju tehnologije utemeljene na modelima koji se koriste prirodom ili strukturama u njoj? – Ta su dva modela uvelike komplementarna. Moram iskreno upozoriti da ljudi kao vrsta imaju vrlo dobru prirodu i zabilježiti sve ako kreiraju umjetnu inteligenciju koja će funkcionirati poput Skyneta iz serije filmova o Terminatoru. Satya Nadella iz Microsofta rekao je da trebamo dizajnirati AI tako da služi čovječanstvu. A ja pitam: kad su u ljudskoj povijesti ljudi uspjeli poribiti drugu inteligenciju a da je sve završilo kako treba? To bi značilo da ljudska vrsta kreira inteligentni entitet.

Aric Dromi, glavni futurolog Volva i osnivač ‘think-tanka’ Tempus.motu, i sam želi biti dio snage i mogućnosti buduće umjetne inteligencije, povezati se s njom. Ne želi se ograničiti u ostvarivanju pravog potencijala. AI i čovječanstvo moraju biti komplementarni jedno drugom.