Home / Financije / Naš je cilj da svaki stanovnik dobije priključak na brzi internet

Naš je cilj da svaki stanovnik dobije priključak na brzi internet

Stjepan Kožić obnaša dužnost župana Zagrebačke županije već 15 godina. Posebno je ponosan na to što je u posljednja dva ciklusa izravnih izbora, 2009. i 2013., pobijedio već u prvom krugu. Kaže da je njegov motto ‘Rad, red i disciplina’, a napominje i kako mu je u sadašnjem poslu uvelike pomoglo iskustvo iz realnog sektora u kojemu je radio na projektiranju toplinskih sustava. Vjeruje da je opstanak županija nužnost, a decentralizacija ključ daljnjega hrvatskoga gospodarskog rasta.

Gdje je Županija danas u odnosu na prije pet godina? Zagrebačka županija danas je jedna od najuspješnijih u Hrvatskoj. Prema broju poduzetnika četvrti smo, a prema broju zaposlenih treća županija iza Grada Zagreba, koji je i dalje najjače i najvažnije društveno i ekonomsko područje u Hrvatskoj. Znatnim porastom prihoda svojih poduzetnika Zagrebačka županija svrstala se na drugo mjesto, odmah iza Zagreba. Uspoređi li se ostvareni neto financijski rezultat poduzetnika, tj. razlika između ostvarene dobiti i gubitka svih poduzetnika, također je poboljšala svoj položaj i sada je druga županija iza Grada Zagreba. Također, jedino poduzetnici iz Istarske i Zagrebačke županije, uz Grad Zagreb, isplaćuju veće neto mjesečne plaće po zaposlenome. Želim naglasiti i da smo jedna od tri županije koje uz Grad Zagreb više uplaćuju u državni proračun nego što iz njega dobivaju, a i dobitnici smo priznaja Instituta za javne financije za transparentnost županijskoga proračuna. Osim rezultatima poduzetnika naša se županija može pohvaliti domaćim i stranim investicijama, kojih je uistinu mnogo, ali izdvojit ću nekoliko nedavnih provedenih: Plivin pogon u Savskome Marofu, vrijedan 100 milijuna dolara, zatim logistički centar tvrtke Kaufland u Jastrebarskom, ulaganje vrijedno 75 milijuna eura; nadalje, u Općini Luka sagrađen je Lagermaxov logističko-distributivni centar vrijedan 90 milijuna kuna, a u Rugvici distributivno-logistički centar tvrtke RALU, ulaganje vrijedno 150 milijuna kuna. U gospodarskoj zoni u Pisarovini već su otvorena dva objekta tvrtke Kralj metalna alati u kojoj je do sada zaposleno više od dvjesto ljudi, a izdali smo uporabnu dozvolu i za treći objekt. Riječ je o investiciji ukupno vrijedno 23 milijuna eura. Raduje nas i što IKEA najavljuje daljnje širenje našim područjem i ulaganje. Moram istaknuti da Zagrebačka županija najviše od svih županija ulaže u razvoj školstva na svome području. Za tu namjenu na godinu izdvajamo 40 posto ukupnog proračuna. Tako osiguravamo veću kvalitetnu stanovanja i obrazovanja na svome području, a stalnom gradnjom osiguravamo otvaranje novih radnih mjesta na gradnji škola, potičući tako i rast građevinskog sektora.

Kakav odnos imate s Gradom Zagrebom? S Gradom Zagrebom korektno i prijateljski surađujemo. Nekoliko je zajedničkih projekata ključnih za stanovnike grada, ali i županije. Posebno bih izdvojio projekt ‘Integrirani prijevoz putnika – IPP’, u koji je uključena i Krapinsko-zagorska županija. IPP je za Zagrebačku županiju neizmjerno važan. Još se ne možemo pohvaliti dobro organiziranim javnim prijevozom, on je, nažalost, nedovoljno usklađen i na kraju preskup za korisnike. Svaki dan 100.000 stanovnika iz zelenoga prstena migrira prema Zagrebu, pri čemu se nerijetko voze osobnim automobilima, zbog čega nastaju velike gužve i na prilaznim cestama i u Zagrebu. Provedba tog projekta znatno će pridonijeti prometnoj povezanosti, kvaliteti života i očuvanju okoliša u Zagrebačkoj i Krapinsko-zagorskoj županiji, koja je također uključena u projekt, ali i u Gradu Zagrebu. Drugi važan projekt koji će istaknuti jest ‘Greenway’, izrada biciklističke prometnice koja prati tok rijeke Save od granice sa Slovenijom do Lijevoga Dubrovčaka, ukupno duga 121,6 kilometara, s opremom koja uključuje rasvjetu, punjače za e-bicikle, odmorista, parkirališta, infoznake, brojače prometa itd. To je europski projekt na razini 21. stoljeća, kakvih bi trebalo biti što više. Također, odlično surađujemo na zajedničkim manifestacijama kao što su ‘Dani hrane i tradicijskih proizvoda’, ‘Dani cvijeća’, ‘Dani jagoda’… Teško je i nemoguće povući liniju između Zagreba i Zagrebačke županije. Granice postoje, ali samo administrativne.

S kojim ste se najvećim problemima suočili u svojemu mandatu? Funkciju župana obnašam 15 godina, ali godine sam proveo u realnom sektoru radeći na projektiranju toplinskih sustava. Kod mene stvari funkcioniraju prilično jednostavno: imate projektni zadatak, ciljeve i vrijeme do kojega projekt treba biti gotov. Tako pokušavam raditi sa svojim timom suradnika na projektima koji ovise samo o nama i koji su u županijskoj nadležnosti. Međutim, u politici su stvari nerijetko mnogo složenije i podrazumijevaju mnogo pregovora i usklađivanja stajališta. Katkad ono što je prioritet nama, županiji, nije i drugom partneru. Najviše me frustrira kad projekti u interesu županije stoje i ne provode se željenom brzinom zbog drugih partnera ili institucija ili pak nemogućnosti zatvaranja financijske konstrukcije.

U administraciji Zagrebačke županije zaposleno je mnogo ljudi. Je li potrebno da ih bude toliko? U Zagrebačkoj županiji, koja ima više od 300.000 stanovnika, stalno je zaposleno 137 ljudi. Ne mogu se složiti s vama da u našoj županiji radi previše ljudi. Stajalište da u županijama radi previše ljudi dio je negativne kampanje koja se već dulje provodi kako bi se županije ukinule. U svih dvadeset županija u Hrvatskoj ukupno radi oko 2000 zaposlenika. Usporedit ću to s Gradom Zagrebom u kojem radi oko 2785 zaposlenika – ispada da u svim županijama radi manje zaposlenika nego u Zagrebu. Županije kao regionalna razina mnogo su brže, učinkovitije i fleksibilnije od središnje države i, naravno, bolje poznaju potrebe stanovnika na svom području, stoga im treba dati više ovlasti, ali i novca, za ispunjenje ciljeva. Takva praksa učinkovita je u mnogim zapadnim članicama Europske unije, u kojoj je prosjek decentraliziranih sredstava 30 posto, a pojedine članice imaju i mnogo veće potroške. Hrvatska je, nažalost, na dnu europske ljestvice, a decentralizira 10-ak posto od ukupnih sredstava. Decentralizacija novca u Hrvatskoj ključ je za razvoj i podizanje standarda života svih naših građana.

Što je najvažnije u privlačenju stranih ulaganja? U privlačenju ulagača u poduzetničke zone važne su brzina, uslužnost, stalna komunikacija i dostupnost lokalne odnosno regionalne administracije u rješavanju pitanja za koja smo nadležni. Prije svega mislim na brzo dobivanje dokumentacije za gradnju, dodatnu pomoć i savjete županijskih i gradskih poduzetničkih potpornih institucija. Tako je npr. Ikein projekt godinama kaskao zbog sporosti države, a mi smo rješenje za gradnju, koje je u našoj nadležnosti, izdali u rekordnom roku. Ima i postupaka koji se rješavaju u 24 sata ili u samo nekoliko dana.