PORTAL ZDRAVLJA Pomoć pacijentima i liječnicima

Mobilni širokopojasni pristup, platforme u oblaku i internet stvari mogu javnom prijevozu pomoći na mnogim područjima, posebice u oslanjanju na velika infrastrukturna dobra i povećavanju učinkovitosti voznog parka, te biti podrška velikoj mobilnosti radne snage.

Glavnu ulogu u tome ima LTE kao radijska pristupna mreža koja aplikacijama specifičnima za željeznice omogućuje superiornije performanse. Posebno se to odnosi na aplikacije i sustave za telemetriju, ‘on-bord’ sustave sigurnosti poput videonadzora u vlaku te na informiranje i zabavu za putnike. K tome, ta rješenja omogućavaju daljinsku kontrolu željezničke infrastrukture te pružaju analitičke i prediktivne funkcionalnosti za optimizaciju cjelokupnoga željezničkog sustava. Također omogućuju povezanost cijelog sustava u kretanju cestama i željezničkim prugama te uključuju i vozače i putnike. Portfelj sadržava visokoskalabilne komunikacije, praćenje na temelju podataka za sigurno i učinkovito upravljanje cestovnim i željezničkim prometom te neometane transakcije među osiguravateljima usluga. Mobilni širokopojasni pristup, platforme u oblaku i internet stvari mogu tom sektoru pomoći na mnogim područjima, posebice u oslanjanju na velika infrastrukturna dobra i povećavanju učinkovitosti voznog parka, te biti podrška velikoj mobilnosti radne snage.

Posebnu pozornost među ozbiljnim igračima iz željezničke branše pobudio je premijerni nastup globalnoga tehnološkog diva Ericsson na ovogodišnjem InnoTransu, najuglednijemu međunarodnom sajmu za transportnu tehnologiju, na čijem su izložbenom prostoru aktivno djelovali i stručnjaci Ericsson Nikole Tesle keta blizu nule, puna funkcionalnost održava se čak i tijekom vršnih opterećenja prometa te pri velikoj brzini vožnje. Vrijedno je spomenuti da su, u suradnji s Bombardierom, uspješno obavljena testiranja LTE mreža za rješenja namijenjena željeznici, čak i na simulacijama brzina do 200 kilometara na sat.

Povezanost interneta stvari i sustava omogućava usluga podržava nadgledanje željezničke infrastrukture radi predviđanja i sprečavanja kvarova, minimiziranja utjecaja promjene voznog reda na putnike i optimiranja troškova održavanja. Optička transportna mreža osigurava elastičan, pouzdan i konvergentan komunikacijski okvir za željezničke aplikacije i infrastrukturu, nužan za širokopojasne i kritične aplikacije. Istodobno, usluge namijenjene putnicima u skladu su s njihovim potrebama – pouzdane su i jednostavne za plaćanje. Aplikacije za mobilnu kupnju karata i sustavi za naplatu i prijenos prihoda omogućuju neometano funkcioniranje javnog prijevoza u različitim situacijama te osvrtenje modela mobilnosti kao usluge (Mobility as-a-Service).

Ključno je pitanje hoće li EU osmislići zajedničku politiku obrane vlastitoga kontinenta i njegovih vrijednosti – i u odnosu na Erdoğanove aspiracije i u odnosu na Putinovu politiku.

Viktor ovaj put nije pobijedio političke gre-mije EU. Ali ni EU nije pobijedio Viktora. Neuspjeli nedjeljni referendum u Mađarskoj kojim je, za jedne osporavani, a za druge omiljeni, mađarski premijer Viktor Orbán namjeravao pokazati političkoj eliti Unije da Mađari čvrsto stojte iza njegova prkosa briselskim odlukama spustio je donekle mađarskog premijera u realne političke okvire. Na birališta jednostavno nije izišlo dovoljno Mađara koji bi poduprli Orbána u namjeri da poručiti EU kako se nikakve briselske kvote za prihvat bliskoistočnih migranata u Mađarsku njega jednostavno ne tiču. Njegova je poruka zapravo glasila: ma što u Bruxellesu odlučili, ja sam isključivi gazda u Mađarskoj, referendumskom voljom naroda. Mađarski je narod ispodpolovičnim izlaskom na referendum (četrdesetak posto) pokazao da je Orbán svojom politikom izazivanja EU sad ipak pretjerao.

Od svojeg povratka na vlast 2010. dvaput je na izborima dobio mađarsku visoku političku potporu za suverenističku politiku, kojoj je mađarski nacionalni interes iznad svega, a koja je uključivala ulazak u otvorene sukobe sa zapadnim multinacionalkama i međunarodnim bankarskim lobijem, kao i sukobe s administracijom EU, na kojima je zaradio mnogo kritika establišmenta EU. Dobio je potporu mađarske javnosti i za svoju restriktivnu i brutalno izravnu politiku prema prošlogodišnjoj migrantskoj krizi unatoč brojnim kritikama koje su dolazile iz politički korektne Unije. No neizlaskom na referendum upaljeno je blago crveno svjetlo Orbánovoj politici koja njegov stalni izazov EU pretvara u najavu otvorenog rata Unijini establišmentu. Poruka referendumu može se iščitati kao: Mađari jesu kritični prema establišmentu EU, ali nisu za rat protiv EU i nisu protiv EU.

No tom svojom brutalno izravnom politikom prema izbjegličko-migrantskoj krizi, lišenom minimuma zapadnoeuropske političke korektnosti, Viktor Orbán uspješno je terapijski utjecao na kronične bolesti Unije: neprepoznavanje biti političkih kriza, izbjegavanje da se ti izazovi nazovu pravim imenom i naposljetku nesposobnost da se pruži organizirani otpor ugrozi i da se kriza stavi pod kontrolu. Orbán je prvi postavio žicu na granicu, prvi se suprotstavio nekontroliranom priljevu migranata, prvi je progovorio programiranoj islamskoj invaziji na Europu, upozoravao na konflikte koje će migrantski val izazvati u europskim društvima…

Politička se javnost uljudeh zapadnih demokracija užasavala, portretirala ga kao svojevrsno ekstremno čudovište. Danas sve države na izravnom udaru tzv. balkanske rute (izuzev Hrvatske) imaju žicu na granici ili je postavljaju, Angela Merkel poziva na poštovanje Schengena, migrantski je val pojačao unutarnje konflikte, nesigurnost, ksenofobiju i politički ekstremizam u državama koje je najviše pogodio (Njemačka, Austrija, Švedska)… Ukratko, Orbánova su se upozorenja obistinila, a EU se pokazao razjedinjenim i politički nedoraslim izazovu; pokazalo se da odlična administracija, a to Europska komisija jest, nema i ne može imati odgovor na akutne krize. Za to je potrebno političko vodstvo, koje EU nema. Orbanovska buldožerska politika sigurno nije rješenje. No rješenje nisu ni nevjerica i suze visoke europske povjerenice za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federice Mogherini kojima je, primjerice, popratila teroričke napade na Bruxelles. Onih 95 posto glasača koji su na mađarskom referendumu zaokružili kako ne žele da im Bruxelles određuje izbjegličke kvote također je poslalo ozbiljnu poruku političkom establišmentu EU, i to u ozbiljno vrijeme, kad je novi izbjeglički val pred vratima. Kad će krenuti i koliko će velik biti, ovisi o političkoj taktici turskoga predsjednika Erdoğana.

U tom ozbiljnom trenutku ključno je pitanje za sigurnost, stabilnost i budućnost Europe: hoće li establišment EU uspjeti osmislići i uskladiti zajedničku politiku obrane vlastitoga kontinenta i njegovih vrijednosti, i u odnosu na Erdoğanove aspiracije i u odnosu na Putinovu politiku? Ta politika morala bi sadržavati i Orbánovu djelotvornost i Federicinu tankoćutnost u izričaju kad je o Erdoğanu riječ. I Federicinu principijalnost i Orbánovu pragmatičnost kad je pak o Putinu riječ. Naime, Federicine suze neće zaustaviti Erdoğanove europske nakone. Niti će Orbanovo savezništvo promijeniti Putinove europske ambicije.