Mikroalge iz Zagorja

Budući da gradnja vjetroelektrana i solarnih elektrana stagnira, u tvrtki Tesla iskoračili su u drugom smjeru – prema uzgoju mikroalgi za proizvodnju biodizela. U unajmljenom prostoru u Ivancu otvorili su laboratorij, odabrali sortu alge koja ima dobar prinos lipida te se bacili na posao.

Tesla, osim što je prezime slavnog izumitelja Nikola, također je naziv za posebnu vrstu sjekire koja se rabi za obradu drveta. Kako je riječ o predmetu, alatu koji ima specifičnu namjenu, naime, zakrivljena je to sjekira idealna za izradu žljebova, a ne isključivo o prezimenju, inženjer elektrotehnički Goran Ribić mogao je bez većih poteškoća registrirati ime svoje tvrtke Tesla d.o.o. Tvrtka mu se bavi energetikom. Konkretno, kaže Ribić, riječ je o projektantsko-konzultantskoj tvrtki koja se bavi javnom rasvjetom, sunčanim elektranama, energetskim certificiranjem i energetskom obnovom zgrada. Žele biti inovativni pa su se okrenuli potencijalima proizvodnje slatkovodnih mikroalgi koje se rabe za proizvodnju biodizela.

Da bi Zagorje moglo postati najveći hrvatski proizvođač algi, zvuči gotovo nevjerojatno. Primjeri iz prakse pokazuju suprotno: interes za alge, koje imaju i nutritivna svojstva, ondje je velik.

• Prijavili smo se na natječaj HAMAG BICRO-a za inovacije jer nam je želja razviti prototip za novi način obrade mikroalgi kod kojih je, govorimo li o proizvodnji biodizela, ključna razina lipida, ali i očuvanje nekih drugih vrijednosti koje te alge imaju – kaže Ribić.

Sa sjedištem u Ivancu, Tesla d.o.o. zapošljava desetak ljudi, od kojih su većina inženjeri tehničkog smjera obrazovanja. Tvrtka posluje šest godina, a najveću im zaradu donose projekti javne rasvjetne i fotovoltačkih elektrana.

• Oko 15 posto projekata javne rasvjetne u Hrvatskoj prođe kroz naš ured, a mnogi su nas, domaći i strani, investitori u obnovljive izvore energije, kao što su sunčane elektrane, angažirali za izradu nacrta i planova gradnje tih zasebnih objekata. Najviše ih ima u Zagorju, u Konjščini, primjerice, jedna elektrana snage 1,6 MW već postoji, a druga, jačine 3 MW, uskoro će biti puštena u pogon HEP-a – objašnjava Ribić.

Međutim, kako je tržište obnovljivih energija, konkretno gradnja vjetroelektrana i elektrana koje Sunčevu energiju pretvaraju u električnu, u stagnaciji, Tesla je napravio iskorak u drugom smjeru – prema proizvodnji biodizela od mikroalgi. U tu svrhu u unajmljenom prostoru u Ivancu otvorili su laboratorij, odabrali sortu alge koja ima dobar prinos lipida te krenuli na posao. Od HAMAG-a, točnije Istraživačkog instituta BIOCentra, dobili su novčanu potporu za prvu fazu, a do izlaska iz laboratorija, procjenjuje vlasnik tvrtke, trebat će uložiti još najmanje 200 tisuća vlastitih kuna.

Cilj je patentirati tehničko rješenje i ići u dva smjera. Razviti prototip načina obrade alge i pokušati ga komercijalizirati i prodati patent – otkriva Ribić. Tvrdi kako za ovu vrstu inovacije postoje potencijalni kupci, prije svega europski i domaći proizvođači biodizela, ali ako se prototip pokaže uspješnim, osim što namjerava prodati patent, želja mu je osnovati obiteljske farme algi. Osim istraživanja koja pokazuju prednosti uzgoja algi u odnosu na neke druge kulture iz kojih se proizvodi biodizel, tu je i cijena kao dodatni poticaj za ulazak u ovu vrstu projekta. Naime, 100 grama suhih algi stoji oko 125 kuna s PDV-om, što znači da samo jedan kilogram algi stoji 1250 kuna. Alga koju su odabrali za razvoj inovacije je dualna, a to znači da je prihvatljiva i za prehranu i za proizvodnju biodizela.

U Tesli su vodili računa i o tome da inovacija koju namjeravaju stvoriti bude baš u načinu obrade koji će biti jednako primjenjiv i na morske i na slatkovodne alge. Kako bi trebao izgledati pogon za uzgoj i obradu, nije teško zamisliti.

Pogoni za proizvodnju algi, kaže Ribić, ne zauzimaju mnogo prostora. – Postoje različita rješenja kako to treba izgledati, ali najizglednije su cijevi, jer voda u kojoj uzgajate takve alge mora biti protočna. Dakako, tu je niz različitih faktora koji utječu na prinos ove biljke, koja se i do četiri puta brže multiplicira od kukuruza, od kojeg se također proizvodi biodizel – objašnjava.

Da bi Zagorje mogao postati najveći hrvatski proizvođač algi, zvuči gotovo nevjerojatno, ali Ribić tvrdi suprotno. Interes za alge, koje imaju i nutritivna svojstva, ondje velik: – Uspijemo li napraviti prototip kojim ćemo smanjiti utrošak energije u obradi mikroalgi te zadržati holistički pristup obrade, kako bismo potpuno sačuvali i iskoristili energetsku vrijednost ovih mikroalgi, doista krećemo u osnivanje farmi algi, ovdje u Zagorju ili bilo gdje u Hrvatskoj gdje postoje zainteresirani. U razgovoru s ljudima, iako smo u početnoj fazi projekta, prepoznajem iskrenu zainteresiranost za mikroalge i većina nam se želi pridružiti. Znate, ljudi podcjenjuju periferiju, ali ovdje u Ivancu, gradu koji je proglašen jednim od najboljih za poduzetništvo u Europi, nastojimo razmišljati kreativno. Osim toga, ovaj projekt nije igra, već ozbiljan posao koji bi nam u budućnosti mogao biti osnovni izvor zarade – poručuje Ribić.