EU NALAŽE VLADI UKIDANJE PROCEDURA TEŠKIH 1,5 MILIJARDI KUNA

U sedam regulatornih područja izmjereno je gotovo 4,8 milijardi kuna administrativnog opterećenja. U Ministarstvu gospodarstva predložili su mjere rasterećenja za 30 posto do kraja prvoga tromjesečja 2017., što bi gospodarstvu uštedjelo 1,5 milijardi kuna.

Počelo je! Točno deset godina nakon pokušaja provedbe tzv. regulatorne giljotine, hitro i inih rezova, vlast je odlučila poduzetnicima zaobzibilno srezati administrativne troškove. Doduše, odluka je više iskamčena nego dobrovoljna – donesena je pod pritiskom EU. Kako pojašnjava Daniel Hinšt, voditelj Službe za usluge i Centar unutarnjega tržišta EU pri Ministarstvu gospodarstva, u okviru Europskoga semestra Hrvatska se još 2014. Nacionalnim programom reformi 2015. obvezala na administrativno rasterećenje gospodarstva.

U cijelu se priču, ne samo putem HUP-a, uključio i realni sektor. Primjerice, Ericsson Nikola Tesla najviše je surađivao u području regulacije zaštite na radu. Iz kompanije poručuju da konkretne mjere koje su predložili ne bi imale negativne posljedice na zaštitu na radu, a itekako bi smanjile opterećenje.

Upozorili smo na moguće učinke nekoliko prijedloga pravilnika iz resora drugih ministarstava. Naime, utjecaj tih pravilnika, ako bi bili primijenjeni, ogledao bi se u novim troškovima, negativnim učincima na poslovne procese, većem administriranju, odnosno povećanje administrativnog osoblja. Naglašavamo da je fokus naše radne grupe bio na prostoru rezanja nepotrebnih troškova, ne na ukidanju svih troškova. Naime, upravo je Ericsson Nikola Tesla primjer velike hrvatske kompanije koja ulaže znatna sredstva u preventivu te već godinama gotovo nemamo ozljeda na radu. U Hrvatskoj se, kao što je to u drugim članicama EU, treba više promovirati preventivno djelovanje.

Zaštita na radu velik je, nažalost ne i jedini regulatorni teret. Što će rezanje konkretno donijeti na terenu? Brusić pojašnjava na primjeru pečata. Malo će koji poduzetnik kada ga upitate je li mu uklanjanje pečata u poslovanju donijelo olakšicu, odgovoriti potvrdno. Uz to će napomenuti da ima znatno težih problema. No, na makrorazini, uzimajući broj poduzeća, kao i postupke u kojima je potrebno pečatirati dokumente i procedure, to predstavlja trošak u vremenu i novcu za ukupnu poslovnu zajednicu. Dakle, samo za jednog poduzetnika možda i ne, ali za sustav u cjelini to jest veliki trošak. Zato je uklanjanje pečata simbol početka pojednostavnjenja procedura – tumači Brusić.

Sve što je detektirano kao problem uvedeno je u Akcijski plan za smanjenje administrativnoga opterećenja gospodarstva i uklanjanje regulatornih prepreka – očekuje se da će biti prihvaćen čim nova vlada počne raditi. Uz već navedenu uštedu, za prv u ruku 1,45 milijardi kuna s ukupno 115 mjera, do kraja prvoga tromjesečja iduće godine kani se spriječiti i uvođenje novih opterećenja i nastaviti parafiskalno rasterećenje u visini od najmanje milijardu kuna na godinu. Za usporedbu, Milanovićeva je vlada uspjela srezati parafiskalce za 360 milijuna kuna, a navlas toliko kanila je i Oreškovićeva.

Provedbom Akcijskoga plana pokretanje poslovanja bit će elektroničko, bez bilježnika i pečata. Pojednostavljuje se sustav zaštite na radu, pa se primjerice traži manja učestalost procjena mikroklima. Olakšavaju se sanitarni i zdravstveni uvjeti, primjerice smanjuje se učestalost liječničkih pregleda s dvaput na jednom na godinu, 20 posto bit će niža učestalost edukacija, 50 posto manje vremena za obrazovanje o sigurnosti hrane i osobnoj higijeni, s 25 sati na 12 sati. Trgovci i posrednici u prometu nekretnina uz e-dozvole poslovat će jeftinije. Smanjiti će se za 50 posto učestalost za ispitivanje vage, s dvaput na jednom u dvije godine.

Kada Vlada prihvati i provede Akcijski plan – a s obzirom na to da cijelu priču vodi Ministarstvo gospodarstva, nema razloga ne vjerovati da plan neće zaživjeti – poslovna bi klima trebala propupati. Hinšt precizira kako će plan štititi tržišne i poduzetničke slobode te poticati tržišno natjecanje, među ostalim i zato što ubuduće svaka obveza i zahtjev koje administracija postavlja putem regulative i procedura moraju biti opravdani takozvanim testom razmjernosti, kao najjednostavnije moguće rješenje, uza zaštitu javnog interesa.

U Ministarstvu gospodarstva napravljena je simulacija ušteda na administrativnim troškovima. U sedam područja poduzetnicima se već u prvom kvartalu 2017. može uštedjeti 0,4 posto BDP-a. Nakon toga slični se regulatorni zahvati planiraju provesti i u ostalim područjima teresa potrošača, okoliša, zdravlja i sigurnosti. Ako su procedure i dozvole nerazmjernje svrsi, otežavajuće ili duplicirajuće, moraju se odmah maksimalno pojednostaviti i digitalizirati ili ukinuti. Državna tijela smiju isti podatak tražiti od korisnika samo jednom, odnosno interoperabilno razmjenjivati i povlačiti iz registara među institucijama. Sve obveze i zahtjevi iz regulative trebaju se nalaziti u e-registru na jednome mjestu i moraju biti objavljeni putem Jedinstvene kontaktne točke.

Administrativni trošak cjelokupne regulative mora biti izmjeren metodologijom SCM, uz obvezu poštovanja cilja za rasterećenje slijedom provedenog mjerenja. Svi postojeći i novi zakonski i podzakonski akti moraju proći kroz periodične evaluacije i detaljni pregled usklađenosti s pravilima slobode unutarnjeg tržišta i tržišnog natjecanja EU, kako bi se osigurala sukladnost s pravilima slobode tržišta. Također, kazne moraju imati visinu razmjernu riziku za javni interes i trebaju se odnositi samo na ozbiljne prekršaje. Inspektor ne smiju kažnjavati poduzeća za sitne prekršaje nego im davati jasne upute s rokovima provedbe, odnosno usmjeriti inspektore prema savjetodavnim postupanjima, kako je to i u EU.

Ministarstvo gospodarstva ima ulogu detektora, dakle posreduje s inicijativama poslovnoga sektora prema nadležnim institucijama. Iako cijeli proces na leđima nosi jedno ministarstvo, dakle dio javne uprave, proces uopće nije jednostavan. Potvrđuju to i Hinšt i Brusić. Svako državno tijelo ili ministarstvo koje je nadležno za donošenje određenog dijela regulative pruža znatan otpor prema ukidanju propisa i procedura kao i obveza koje je ono propisalo. S jedne strane taj je otpor razumljiv, kao reakcija na promjene kojima se pojedinac i sustav odupiru, ali postoji i strah sustava o potrebi postojanja jer ako se ukinu neke obveze i propisi, postoji i strah od gubitka radnog mjesta kao i moći pojedinih tijela.

Upravo je zato Akcijski plan teže provediv bez istodobne reforme javne uprave, bez mjerenja i vrednovanja rada svakoga pojedinca unutar sustava. No kocka je bačena. Natrag nije opcija.