Da imamo samo vinariju, povrat uloženih sredstava bio bi tek za dvadeset godina. Otvorenjem restorana i bara te malog hotela smanjili smo vrijeme povrata uloženog novca na 12 do 13 godina, a plan je proizvoditi samo vrhunska vina ograničenih količina, kaže vlasnica Vinarije Tušek u Popovači.
Dok smo razgovarali s Dijanom Sušac, vlasnicom Vinarije Tušek u Popovači, na terasi restorana August od koje se niz osunčani bijeg spušta vinograd i na kojem čovjek ‘ubijen’ ljepotom iskonske prirode začas može utonuti u blaženstvo ili nirvanu, berači su s trsova, prema uputama enologa Tomislava Veseljaka, pažljivo skidali grozdove škrleti, autohtone moslavačke sorte. Iako u tom vinogradu taj posao posljednjih deset godina obavljaju isti berači, ovogodišnja berba prilično se razlikovala od dosadašnjih. Škrletu se ni na koji način nije smjela ‘načeti duša’ koja će, kao nikad dosad, biti oplemenjena tijekom prerade slasnih bobica u vino. To je prvi put da vinar s Moslavačke ceste vina po svojem ‘krst’ škrlet, kao jedini certificirani nasad u Hrvatskoj na svjetskoj razini. U vinogradu površine 17.000 metara četvornih oko 70 posto nasad je bijelograđa škrleta i graševine, a ostalo su sauvignon bijeli, pinot bijeli i chardonnay i frankovka, crna sorta.
Mijenjamo pristup proizvodnji od vinograda do vinarije jer želimo napraviti pomak i stvoriti prepoznatljivi škrlet Tušek s karakterom. Sad je vino škrlet svakog vinara na Moslavačkoj vinskoj cesti isto. Naše je vino kategorizirano kao visoka srednja klasa, kvalitetno vino s kontroliranim podrijetlom, ali jedna stvar je bodovanje, a druga je naše zadovoljstvo proizvodom. Želimo da škrlet Tušek bude prepoznatljiv. U tome će nam pomoći enolog Veseljak, koji je iskustvo stekao u vinogradima i vinarijama Kalifornije te u Francuskoj. Smatramo da je ovo grožđe vrlo velikog potencijala i istražit ćemo koji su najbolji omjeri kiseline i šećera te dobiti vrhunska kvalitetu – ističe Dijana Sušac koja se, prije nego što je u svibnju ove godine preuzela obiteljsku vinariju, već bavila poduzetništvom.
Dijana Sušac vlasnica je tvrtke Aqua et ignis za savjetovanje, a njezina je karijera vezana uz marketing i PR; osam godina radila je u marketinškoj agenciji na poslovima vezanim uz medije, bila je pet godina direktorica marketinga i PR-a na Novoj TV i pri likom pokretanje RTL-a u Hrvatskoj produkt-menadžer, a posljednjih osam godina bavi se konzultingom. Iako od svibnja ove godine, kad su joj roditelji u potpunosti prepustili upravljanje obiteljskom vinarijom, gotovo cijelo vrijeme provodi na brijegu Trnovka koji blago nadvisuje Popovaču, a do kojeg vodi Moslavačka vinska cesta i s kojeg se vidi gotovo cijela Moslavina, starog posla neće se odreći. Uspjet će voziti na dva usporedna kolosijeka jer joj se u poslu pridružio i suprug Marko, filmski producent, koji je uzeo petogodišnju profesionalnu stanku.
Veliki podaci, odnosno ‘big data’, termin koji se u posljednje vrijeme sve više upotrebljava, doslovno označava veliku količinu podataka, ali sama količina podataka može značiti malo ili ništa ako se podaci ne upotrebljavaju kako treba. Važne su sistematizacija, analiza i zatim primjena podataka koji uistinu nešto vrijede. Velike podatke ne upotrebljavaju samo informatičari, analitičari ili novinari nego i PR-ovci.
Na konferenciji u Davosu prije pet-šest godina jasno je rečeno da će u idućem razdoblju, u koje upravo ulazimo, svaka relevantna PR agencija trebati imati svog ‘chief data officer’, CDO-a. Podsjetimo se da je izborni stožer Baracka Obame, osnovan dvije godine prije završetka prvog mandata tog američkog predsjednika, zatvoren u posebnu prostoriju bez zidova, u gotovo laboratorijski čistim uvjetima prikupljao gomile podataka, stvarao i analizirao izborne niše, osmišljavao selektivni pristup ciljanoj publici te posebno kroz Obamine javne istupe i poruke, što mu je i donijelo pobjedu na drugim izborima za predsjednika SAD-a – objašnjava Edvin Jurin, PR direktor agencije McCann Zagreb, navodeći primjer sporta, konkretno nogometa. Trenerškim stožerima zavladali su visokotehnološki skauti koji na svojim laptopima i tabletima vrebaju raspoložive videomaterijale i statistike nastojeći otkriti smjerove kretanja, načine igre te reakcije protivničkih momčadi i ključnih igrača.
