Novi Mostov zahtjev o ograničenju plaća zaposlenicima županija, gradova i općina na 15 posto proračuna mogao bi biti okidač za novi val outsourcinga. Bez obzira na političke procese, poduzetnici sve češće izdvajaju ‘non-core’ djelatnosti. Tako smanjuju troškove i rizik poslovanja.
Jedan je od Mostovih uvjeta za sastavljanje nove vlade s HDZ-om izmjena Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi prema kojoj masa sredstava za plaće zaposlenih u tim jedinicama ne smije iznositi više od 15 posto prihoda ostvarenih u prethodnoj godini. Nije to novost iz Mostove kuhinje, gurala se takva ideja i prije, i to preko ‘neslužbenih izvora’ iz Ministarstva uprave, kojim ravnja Mostova ministrica Dubravka Jurlina Alibegović, pod egidom decentralizacije. Kresanje plaća u lokalnoj upravi izazvati će seriju negodovanja lokalnih stranačkih podanika koji su godinama svoje usluge i protu-usluge naplaćivali ‘uhljebljivanjem’ na dobro osmišljena radna mjesta na kojima rade malo ili nimalo. Mostov prijedlog uperen je točno protiv njih, no oni se vjerojatno neće naći na udaru.
Jedan od načina kako ‘premostiti’ takvu ideju jest izdvojiti dio službi ili funkcija koje sad imaju jedinice lokalne i regionalne samouprave. Tako bi dosadašnji zaposlenici mogli završiti u vanjskim tvrtkama za čišćenje, održavanje, pripremu hrane, zaštitu, prijevoz ili računovodstva kojima će gradovi i općine plaćati te iste usluge na tržištu. Taj trošak pak neće ulaziti famozni limit od 15 posto pa će vuk biti sit, a ovce na broju. U optimističnijem tržišnom scenariju za te bi se poslove mogle tući tvrtke kojima je outsourcing osnovni biznis. A to tržište, kako sugeriraju domaći i još više globalni podaci, prilično raste.
