Radio je medij kojem Euroljani, prema istraživanju Eurobarometra, najviše vjeruju. Najstariji je elektronički medij, ali ga dosta slušaju i mlade generacije jer radio ‘pomlađuju’ nove tehnologije. Lako je dostupan u bilo kojoj prilici preko mobitela, u automobilu, na računalu i tabletu. Vrlo je praktičan jer virtualno ne oduzima pozornost, informira nas o najvažnijim događajima, a ne oduzima vrijeme. Da bi prenio najnoviju informaciju, radijski novinar mora biti na mjestu događaja, što pridonosi istinitosti i uvjerljivosti. I u Hrvatskoj je slušanost radija velika. Komercijalne radijske postaje imaju ležerniji program i obraćaju se mladoj publici, odnosno onoj do 49 godina starosti, a javni servis Hrvatski radio, koji ove godine slavi 90 godina postojanja, drži se ustaljene forme i ispunjava informativne potrebe svih generacija.
Na pitanje o slušanosti, poznate hrvatske radiopostaje ističu da je velika. Danijela Novosel, programska direktorka Otvorenog radija, tvrdi da taj radio ima najviše dnevnih slušatelja u Hrvatskoj.
- U ciljnoj skupini na koju smo se orijentirali, onoj od 18 do 49 godina, najslušaniji smo. Unutar te skupine gotovo svaki peti stanovnik Hrvatske sluša nas svakodnevno. Radimo radio za ljude i na prvom su nam mjestu slušatelji. Progovaramo o temama koje ih zanimaju, puštamo glazbu koju žele slušati i trudimo se biti jedan od njih, a ne ‘netko tamo iza mikrofona’ – kaže Novosel.
Činjenica da slušatelji Otvorenom svakodnevno daju povjerenje dokaz je uvjerljivosti tog radija, drži Novosel, prema čijim je riječima uvjerljivost jedino što vrijedi mjeriti jer bez slušatelja sva priča pada u vodu.
- Današnji konzumenti medija imaju vrlo visoke kriterije jer sve što trebaju mogu dobiti i bez nas na portalima, društvenim mrežama, Youtubeu itd. Zato slušatelje iznimno poštujemo i trudimo se kreirati program prema njihovim potrebama i željama, a najveća nam je prednost možda u tome što smo svjesni da nikad nismo dovoljno dobri i želja da svaki dan budemo bolji – napominje Novosel.
No da je radio kao medij u Hrvatskoj iznimno podcijenjen, tvrdi Katijan Knok, direktor Narodnog radija, radijske postaje koja ima veliku slušanost.
- Riječ je o tome da kod nas klijenti i dalje preferiraju oglašavanje na televiziji ili u tisku, iako su upravo ti tradicionalni mediji u velikom padu gledanosti i čitanosti u posljednje tri-četiri godine. Svugdje u svijetu, pa tako i u ovom dijelu Europe radio je jedini tradicionalni medij koji je uspio zadržati svoje konzumente – slušatelje, što oglašivači i primjećuju u efektima oglašavanja proizvoda na tržišnom lideru kao što je Narodni radio – ističe Knok.
Prema istraživanju Ipsos pulsa, Narodni radio svakog dana sluša oko 600.000 ljudi u cijeloj Hrvatskoj. Na tjednoj razini ta se brojka penje na čak 1,300.000 slušatelja. Radijski prime time proteže se od šest do 18 sati. U formatu kakav predstavlja Narodni radio, najslušaniji dio dana je termin od devet do 13 sati.
- Iznimno je stoga važno krenuti u dan sa što kvalitetnijim programom koji će generirati što više slušatelja, uz pomoć kojih dosežemo veći peak, a što će rezultirati stabilnijom slušanošću sve do večernjih termina kad prednost preuzimaju televizije i njihov prime time. Pritom naglašavam kako je Narodni radio dokazao da se dobrim programskim sadržajima odličan rezultat može ostvariti i u večernjim satima, i to u Hrvatskoj, ali i diljem svijeta. Narodni radio, kao najprepoznatljiviji medijski brend u Hrvatskoj, prepoznat je i u dijaspori širom svijeta pa dok jedni spavaju drugi slušaju i obrnuto. Svakodnevno, naime, primamo gomilu poruka od slušatelja iz inozemstva koji prate naš program.
Svugdje u svijetu, pa tako i u ovom dijelu Europe, radio je jedini tradicionalni medij koji je uspio zadržati svoje korisnike – slušatelje, što oglašivači i primjećuju u učincima oglašavanja proizvoda. Upravo je glazba glavni razlog zbog kojeg se radio i sluša. Svaki mjesec provodimo istraživanja na reprezentativnom uzorku slušatelja kako bismo došli do informacije koje im se pjesme sviđaju, odnosno koje pjesme žele slušati, na čemu i temeljimo svoj uspjeh – objašnjava Knok ističući da se u Hrvatskoj posljednjih godina, zbog gospodarske krize u svijetu, ali i pojačane konkurencije i želje za prevlast na tržištu, radijski biznis razvija brže nego ikad.