ŠTO PODUZETNICI MISLE O RASTU BDP-a I UTJEČE LI NA NJIHOVE

Nakon recesijskog obrambenoga garda napokon raste BDP, no to nije impresioniralo poduzetnike. Uglavnom smatraju da je prerano za zaključak o uzletu, a ne planiraju ni promjenu strategije ni nove ofenzivnije poslovne poteze.

2,7% realni rast bruto domaćeg proizvoda za prvo tromjesečje 2016. u odnosu na isto tromjesečje 2015. Izvor: DZS. 2,8% realni rast BDP-a za drugo tromjesečje 2016., prema prvoj procjeni.

Riječ je o ograničenim potencijalima rasta koji se većinom temelje na pozitivnom utjecaju okoline. Taj pozitivni utjecaj dugovremeno padu cijene energenata, što je pak najviše utjecalo na porast kupovne moći i oporavak inozemne potražnje te porast turističkog prometa. Ti su izvori rasta ograničeni, zbog čega će daljnji rast isključivo ovisiti o promjenama ekonomskih politika u Hrvatskoj. S obzirom na to da smo procijenili da te promjene utječu kratkoročno, nismo trebali mijenjati svoje poslovne planove. Otvoreni smo za nove poslovne prilike, ali i oprezni jer većina ograničenja u poslovnoj okolini i dalje ograničava uobičajeno postovanje i realizaciju planiranih ulaganja.

Hrvatsko gospodarstvo uvelike ovisi o tržišnim trendovima EU i susjednih zemalja, zato ne možemo govoriti o specifičnoj lokalnoj cikličnoj promjeni. Ni postojeći rast nije dovoljan da bi se uklonila neravnoteža prouzročena višegodišnjom recesijom ili korigirali negativni učinci pasivnosti u provedbi temeljnih društvenih reformi, odnosno stvorili preduvjeti za dugoročan pozitivni trend. Održivi rast treba se temeljiti na smislenoj provedbi nacionalne industrijske strategije oplemenjenoj djelotvornim i povoljnim financiranjem, po mogućnosti iz raspoloživih europskih fondova. Combis, uz potporu Grupe HT, stalno radi na inovativnosti, mijenja ponudu, ali mijenja se i interno. I drugi poduzetnici moraju se okrenuti inoviranju i stvaranju nove društvene vrijednosti. Država pak treba stvoriti kvalitetan okvir za poslovanje i omogućiti da realni sektor bude predvodnik promjena.

Članice DIV grupe primjer su dugoročnoga konstantnog pozitivnog rasta u zapošljavanju, ostvarenim prihodima i dobiti. Rezultati su to strateških odluka menadžmenta koji je od početne proizvodnje vijčane robe tvrtku usmjerio i na druga s tim povezana područja. Sve ovo što radimo već neko vrijeme, a odnosi se na izvanbrodograđevne projekte poput ‘Vrata Venecije’ ili putničkih kruzera s većom dodanom vrijednošću unutarnjeg luksuznog uređenja smjer je novog Brodosplita koji gradi svoju budućnost na profitabilnom, disperziranom i održivom poslovanju. Brodogradnju, koja stvara 60 posto naših prihoda, držimo samo na specijalnim projektima na kojima ostvarujemo pozitivne rezultate, a u izvanbrodograđevnoj i specijalnoj industriji stvaramo dobit, što i je glavni uvjet restrukturiranja kako bismo postali dugoročno održivi.

Koliko će on dugo trajati, teško je reći jer se promjene oko nas događaju sve brže, pa su tako i gospodarski ciklusi sve kraći – smatra Tomislav Čorak, principal u Boston Consulting Groupu. Prema Eurostatovim podacima rasta BDP-a u EU28, vidi se da smo ispod EU prosjeka i na začelju tranzicijskih zemalja. No Svjetska banka, ističe Čorak, predviđa rast globalnog BDP-a s 2,4 posto u 2016 na 2,7 posto u 2017. pa bi stoga trebalo vjerovati da će se rast nastaviti.

Prema makroekonomskim analizama, gospodarski će se rast nastaviti u 2016., ali i u idućih nekoliko godina, ponajprije zbog rasta industrijske proizvodnje, maloprodaje i broja zaposlenih, što automatski znači i pozitivnu promjenu poslovnog i potrošačkog sentimenta. Mnogi su se poduzetnici prilagodili situaciji, rešetirali poslovanje te iskoristili prilike i izvan domaćeg i regionalnog tržišta i zato idu naprijed. Međutim, zbog stalno prisutnih rizika poduzetnici trebaju biti na oprezu. Tu ponajprije mislim na nestabilnu političku situaciju koja onemogućuje provođenje ključnih reformi poput one pravosuđa u koje bi se svi mogli pouzdati te restrukturiranja javnog sektora koji bi podržavao, a ne opterećivao društvo. To su preduvjeti za daljnji razvoj poduzetništva i održiv gospodarski rast općenito – kaže Berislav Horvat, Country Managing Partner, EY Hrvatska.

U drugom kvartalu Eurozona je zabilježila rast od 0,3 posto, što nije impresivno, a očekuje se da će na godišnjoj razini BDP rasti 1,7 posto. Iako će i nedavno izglasan Brexit utjecati na europsko tržište, predviđa se da će se trend rasta Eurozone od 1,5 posto nastaviti i u iduće tri godine. Usporavanje rasta u EU moguće će, smatra Horvat, utjecati i na Hrvatsku, bez obzira na to što je udio Velike Britanije u hrvatskom izvozu dosta skroman.

Analitičari smatraju da je gospodarski rast zabilježen u domaćem gospodarstvu tijekom 2015. i ove godine rezultat nekoliko faktora. Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Société Générale Splitske banke među glavnim ističe povoljno međunarodno okruženje, koje se prije svega očituje u rekordno niskim kamatnim stopama te oporavku gospodarstava EU. Često se podcjenjuje i utjecaj pada cijena sirove nafte na globalnoj razini, koji je rezultirao većim diskrecijskim dohotkom kućanstava te uvelike pridonio rastu najznačajnije komponente domaćeg BDP-a, odnosno osobne potrošnje.

Tvrtke se danas mnogo mudrije upuštaju u investicije u usporedbi s godinama prije krize. Naučile su izbjegavati špekulativno ulaganje u nekretnine, ali zato se svaka prilika za profitabilan rast treba iskoristiti. Također, poticaj oporavku došao je, smatra Šantić, i od pristupanja Hrvatske EU, primjetnim rastom izvoza i EU fondovi. Nadalje, na rast turizma, možda i najdinamičnijeg domaćeg sektora, uvelike je utjecao i faktor terorizma te problemi kod glavnih konkurenata (npr. Grčka).

Od domaćih poticaja rastu možda i najznačajniji utjecaj došao je od činjenice da je kontrakcija gospodarstva trajala šest godina u kojoj je BDP realno smanjen za više od 12 posto. Također, zbog političkog momenta nisu zabilježene značajnije izmjene u poreznom i regulatornom okviru, osim konverzije CHF kredita, koje su do sada uglavnom povećavale nesigurnost te nepovoljno djelovale na potrošnju kućanstava i investicije korporativnog sektora – kaže Šantić.

Prema njegovu mišljenju, najpozitivnija su stvar zabilježena u tom procesu oporavaka naznake da se privatni sektor, i to bez suštinske promjene domaće gospodarske politike, uspio samostalno restrukturirati i prilagoditi novim zahtjevima. Dokaz tome možemo naći i u činjenici da je oporavak investicijske aktivnosti u najvećoj mjeri rezultat djelovanja privatnog sektora. No za razliku od godina prije krize, primjećuje se, dodaje Šantić, da se tvrtke mnogo mudrije upuštaju u investicije u usporedbi s godinama prije krize, odnosno izbjegava se špekulativno ulaganje u neproizvodnu dugotrajnu imovinu, tj. nekretnine.

Ključno je pitanje bi li poduzetnici trebali mijenjati poslovne i razvojne politike sukladno novonastaloj fazi rasta i kako? Poduzetnici uvijek trebaju imati odgovor na pitanje kako i gdje rasti. Bilo da se radi o iskorištavanju uzlaznog rasta ili izbjegavanju negativnih efekata recesije, rast treba uvijek biti na agendi. Naše su tvrtke male da bi utjecale na globalne trendove i uvijek mogu iskoristiti nišna područja za rast, samo ih treba pronaći – kaže Čorak.

S jedne strane, na tržištu se priča da bankari dobrim tvrtkama nude kredite po kamatama donedavno nezamislivim na hrvatskom tržištu, oko dva posto ili niže. S druge strane, mnoge su tvrtke i dalje u strahu što od vlastitih, a što od vanjskih faktora.

Svaka tvrtka mora odlučiti kako iskoristiti fazu rasta: jedne će se kladiti na kratkotrajan uzlet, druge će baciti karte na dulji rast i investirati; najbolje pak stalno ulažu. Idealno bi bilo da se sada žanje ono što se investiralo u recesiji od tudih krivih investicijskih procjena prije krize, ali i od brzog povratka recesije. Teoretski, poslovna strategija u vrijeme tržišnog rasta podrazumijeva reinvestiranje dobiti. U slučaju da menadžment ne uspije oblikovati strategiju i ponudu kompanije koja bi osigurala željene prihode i dobit u zadanom vremenu, tada se u pravilu kapital adekvatnim kanalima vraća vlasnicima, ali to ne bi trebalo predstavljati tipičan primjer upravljanja tvrtkom.

Na hrvatskom je tržištu svakim danom sve kompetitivnija ponuda financiranja. Novca ima, ali na žalost nema dovoljno kvalitetnih projekata, odnosno IT budžeti kompanija/korisnika još su uvijek pod pritiskom štednje. Ipak, procjena je da će se u srednjoročnom razdoblju trendovi okrenuti u pozitivnijem smjeru – kaže Robert Berišić, član Uprave Combisa za financije. Čorak smatra da su hrvatske tvrtke još dosta zađužene. Gospodarski je rast prije posljednje gospodarske krize bio toliko velik da je velik dio tvrtki ušao u krizu predužen zbog projekata u koje su ulagali, ne uvijek opravdano. Naš je savjet da se svaka prilika za profitabilan rast iskoristi. Prije donošenja svake investicijske odluke treba napraviti realističnu analizu isplativosti, tzv. business case, koji treba pokazati ima li investicija s troškovima financiranja smisla ili ne – kaže Čorak.

No poduzetnici su se isto tako naviknuli na promjene, izazove i krize (posebno u Hrvatskoj) i uvijek se prilagodavaju okolini, ma koliko kompleksna ona bila. Pritom je važno, ističe Horvat, da prate novosti na tržištu te da se pravovremeno prilagode novim disruptivnim trendovima i poslovnim modelima. Ako žele ići naprijed, moraju biti otvoreni za promjene, inače neće opstati na tržištu. Poduzetnici koji vode ozbiljne biznise često su vrlo oprezni kada je u pitanju preuzimanje rizika. S druge strane, često sam se susreto s poduzetnicima koji su dosta skloni riziku, a istovremeno su vrlo ambiciozni i ne odustaju lako. Valjda ih upravo upornost i želja za daljnjim rastom guraju u nove projekte i poslovne izazove. Mislim da je uspjeh zagaraniran poduzetnicima koji dobro uravnoteže ambiciju rasta i upravljanje rizicima – smatra Horvat.

U Combisu tako u regularnom procesu planiranja nastoje detektirati specifične (kako globalne tako i lokalne) tržišne trendove koji mogu imati utjecaj na poslovnu strategiju te područja na koja se klade. Naravno, uvijek postoje i nepredvidivi faktori koji snažno utječu na implementaciju strategije i uzrokuju rebalans plana. S druge strane, kad tržišna situacija obećava, povećavaju sredstva za istraživanje i razvoj te marketing, uključuju se u dodatne tehnološke investicije te općenito ulažu više kako bi povećali kvalitetu usluge korisnicima te održali poziciju tržišnog lidera.

Na mikroekonomskoj razini uvijek je bilo i uvijek će biti pozitivnih primjera, industrijskih i izvoznih perjanica, odnosno kompanija koje će mudro i uspješno ploviti, bila recesija ili ne. Veći je problem na polju makroekonomije i poslovnog ozračja u Hrvatskoj. Koliko su održivi trenutačno povoljni gospodarski trendovi, teško je procijeniti. Takva monetarna politika najrazvijenijih zemalja svijeta te razina prinosa predstavlja, kaže Šantić, presedan te je jako teško procijeniti kakva će biti dinamika povlačenja monetarnih stimulansa te kakav će to utjecaj imati na gospodarsku aktivnost. Hrvatska s visokim razinama javnog duga i percepcijom rizika ostaje jedno od gospodarstava koje je izuzetno osjetljivo na eventualne promjene trendova na svjetskim financijskim tržištima.

Osim toga, interne barijere održivom gospodarskom rastu i dalje su značajne. O strukturnim reformama i dalje se samo priča, javni sektor pregomazan je, administrativne barijere velike, gospodarstvo pati od niske konkurentnosti i sporo se restrukturira, primjećuje se nedostatak radne snage u pojedinim sektorima, demografski trendovi izrazito su negativni. Sve to skupa dovodi do smanjivanja potencijala za značajnije investicije malog i srednjeg poduzetništva te u konačnici do skromnog potencijala daljnog rasta BDP-a. Koliko će dugo trajati ova faza rasta, hoće li se usporiti i ubrzati, ostaje vidjeti. Svaka kompanija morat će donijeti odluku kako iskoristiti tu fazu, koliko god ona trajala, u svojim poslovnim planovima. Neki će se kladiti na kratkotrajan uzlet, spremiti novac i čekati novu krizu, drugi će baciti karte na dulji rast i hrabro ući u nove investicije očekujući njihove plodove kada gospodarski stroj opet uspori. Oni najbolji pak stalno ulažu, inoviraju i gledaju tri koraka unaprijed. Idealno bi pak bilo da se sada, u vrijeme uzleta, žanje ono što se investiralo u recesiji.