Home / Informacije / Simbolični rast

Simbolični rast

Očito je da su hrvatski izvoznici u proteklo tri godine iscrpili blagodati ulaska Hrvatske u EU jer prvi podaci o izvozu od siječnja do srpnja pokazuju simboličan rast u ovoj godini.

Olugodišnji izvoz skor i još više prvi podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni za srpanj pokazuju da su hrvatski izvoznici u proteklo tri godine iscrpili blagodati ulaska Hrvatske u Europsku uniju te da znatnijih stopa rasta izvoza više neće biti bez novih većih poteza koji će ga pogurati. Bez rasta izvoza bit će usporen i rast BDP-a, kojem je upravo izvoz u posljednjih nekoliko kvartala najviše pridonio. Stoga bi buduća vlada svoj mandat trebala početi upravo donošenjem rješenja koja će što prije potaknuti izvoz.

U prvih pola godine, naime, izvoz je povećan za samo 4,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a prema prvim podacima za razdoblje od siječnja do srpnja, rast izvoza na godišnjoj razini iznosi simboličnih jedan posto. To će vjerojatno, kada se zbroji vrijednost izvoza ispod praga uključivanja, iznositi oko dva posto, no očito je da je riječ o usporavanju rasta izvoza. Kako usporava izvoz, tako se smanjuje i tempo rasta uvoza, ali rastuća domaća potražnja ipak utječe na malo veću stopu uvoza. Tako je i nakon sedam mjeseci nastavljen negativni trend u kretanju robnog deficita koji stalno raste na godišnjoj razini.

Sudeći prema tim rezultatima, vrijednost izvoza u ovoj godini neće bitno odstupati od prošlogodišnje, pa robni izvoz više neće biti vodeći čimbenik rasta BDP-a – zaključuje Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK.

Na usporavanje rasta izvoza u ovoj godini ponajprije je utjecao pad brodogradnje koja se lani u izvozu bila probudila, ali ne zadugo. U ovoj je godini vrijednost izvoza brodova prepolovljena u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Jednako tako, svoj doprinos dao je i pad vrijednosti izvoza naftnih derivata (za 37,4 posto), na što jednako utječe blagi pad njihove proizvodnje, ali i daljnji pad cijene sirove nafte na svjetskom tržištu. S druge strane, pad cijene sirove nafte ograničavajuće je utjecao i na stopu rasta uvoza, što je ublažilo rast vanjskotrgovinskog deficita.