Ciljevi su projekta ‘Iurisprudentia’ unaprijediti kvalitetu obrazovanja i rada na pravnim fakultetima osječkog, riječkog i splitskog sveučilišta, modernizacija studijskih programa i usklađivanje s potrebama tržišta rada. O prvom takvom istraživanju razgovarali smo s doc. dr. sc. Jelenom Legčević s Katedre gospodarskih znanosti i prodekanicom za poslovanje i razvoj na osječkom Pravnom fakultetu. Ukupna je vrijednost projekta 1,187.376,88 kuna, od čega se 1,111.978,45 kuna financiralo iz Europskoga socijalnog fonda.
-
Što je vas kao voditeljicu projekta potaknulo na to opsežno istraživanje? – Kad smo koncipirali ovaj projekt, bili smo svjesni da ulazimo u još neistraženu sfjeru kojoj se nitko nije dublje posvetio, a nama je to bila prava prilika da s pomoću europskih sredstava uza sinergiju nastavnika, poslodavaca i studenata znatno pridonesemo sektoru visokog obrazovanja. Bili smo svjesni da je jedan od glavnih uzroka visoke stope nezaposlenosti visokoobrazovanoga kadra pravne struke u RH, osim dugogodišnje gospodarske krize, nerazmjera između potreba tržišta rada i ishoda učenja trenutačnih studijskih programa. U zapošljavanju novih radnika poslodavci se najčešće susreću s nedostatkom potencijalnih kandidata s traženim obrazovanjem, a teorijsko i praktično stručno znanje, odnosno potrebne kompetencije traženih zaposlenika, vrednovano je iznimno visoko, u pravnoj struci i iznad prosjeka. Istražili smo ključne probleme: neadekvatnost studijskih programa, neujednačenost razine kvalitete studijskih programa, neusklađenost HKO-a s europskim standardima te nedostatak dijaloga između realnog i obrazovnog sektora da bi se unaprijedila kvaliteta visokog obrazovanja.
-
Kako ste izabrali suradnike, što vas je spojilo i što vam je bio cilj? – U pozivu na dostavu projektnih prijedloga cilj je bio da se struke udruže i na nacionalnoj razini pridonesu rješavanju ključnih problema u unapređivanju kvalitete visokog obrazovanja. Nastavno osoblje pravnih fakulteta iz Osijeka, Rijeke i Splita članovi su odbora za unapređivanje kvalitete visokog obrazovanja u svojim institucijama i svjesno je trosmjerne problematike: prvo, nastavno osoblje naših fakulteta nedovoljno poznaje i razumije HKO, ne poznaje propise i metode potrebne za izradu standarda zanimanja i standarda kvalifikacija; drugo, poslodavci su izravni korisnici ljudskoga kapitala koji izlazi s fakulteta te tako zadovoljavaju vlastite potrebe za kvalitetnom radnom snagom, a istodobno nisu dovoljno uključeni u procese formiranja; i studenti su nedovoljno uključeni u unapređivanje kvalitete i relevantnosti programa. Naš treći partner, Institut za razvoj obrazovanja (IRO), velika je potpora jer je referentno mjesto za usluge obrazovnog savjetovanja u hrvatskoj akademskoj zajednici.
-
Koja ste područja obuhvatili istraživanjem? – U sklopu projekta provedena su ukupno četiri istraživanja: uzorak poslodavaca koji zapošljavaju pravnu struku, uzorak sadašnjih studenata pravnih fakulteta, uzorak bivših studenata pravnih fakulteta te istraživanje na šest odabranih najfrekventnijih zanimanja pravne struke prema Nacionalnoj klasifikaciji zanimanja. Kompletno istraživanje provela je anketna kuća DEKRA zapošljavanje d.o.o. iz Zagreba, i to od studenoga 2015. do ožujka 2016.
-
Do kojih ste spoznaja došli u svakom istraživanju? Jesu li vas iznenadili rezultati? – Istraživanje je provedeno na uzorku od ukupno 305 poslodavaca, a cilj je bio saznati koliko su zadovoljni zaposlenicima koji su se obrazovali na pravnim fakultetima i što im nedostaje u obavljanju pravničke profesije. Većinom su obuhvaćeni poslodavci iz odvjetništva, …
-
Pravni su prilično cijenjena struka, osobito na fakultetima ili u pravosuđu. Očituje li se to na tržištu? Kako kotiraju? – Pravna je struka cijenjena, to je točno. Ona svim pravnicima daje široku mogućnost zapošljavanja i samozapošljavanja, no tu moramo imati partnera i u Vladi koja će zakonima i politikama poticati veću fleksibilnost. Prema Anketi poslodavaca 2015. koju je proveo Hrvatski zavod za zapošljavanje, zanimanje pravnik na visokom je osmome mjestu najpotrebnijih. Naše je istraživanje potvrdilo da su studenti mahom zaposleni u odvjetničkim uredima u kojima je više od 80 posto njih odradilo pripravnici staž, a pravosudni ispit položilo je njih više od 40 posto.
-
Kako se zapošljavaju? Koji spol dominira u kojim zanimanjima? U kojim su pravnim zanimanjima najviše plaće, a u kojima najniže? – Prema nekim prijašnjim istraživanjima kojima smo se koristili u radu, pravna je struka postala djelatnost u kojoj brojčano dominiraju žene, ima ih oko 70 posto. Većinom je to izraženo u sudovima i jedinicama lokalne samouprave te u javnom bilježništvu, a znatan je dio muškaraca među zaposlenicima odvjetničkih ureda i Državnog odvjetništva. Unatoč očitom trendu feminizacije pravne profesije statistika jasno pokazuje na postojanje fenomena takozvanoga staklenog stropa koji se očituje u tome da udio žena na čelnim pozicijama pravnih fakulteta, u sudovima višeg ranga, na najvišim položajima u odvjetničkoj profesiji te na visokim korporativnim položajima ne odgovara njihovu udjelu u tim segmentima pravne struke. Kad je riječ o plaća, jasno je da su one veće za pravnike zaposlene u realnom sektoru.
