Top-škole

EDC – Poslovna škola Bled njeguje inovativan, jedinstven pristup učenju. I pomalo neobičan, rekli bi neki, za ovo naše regionalno podneblje. Smještena u arhitektonskom zdanju, ne nalikuje pretjerano na obrazovnu ustanovu u kojoj smo navikli prolaziti najčešće pokraj neinspirativnih ili suhoparnih zidova. U toj školi umjetnost je na svakom koraku, a i sama više nalikuje na umjetničku galeriju. Usklađena je, kako kaže utemeljiteljica i dekanica Danica Purg, s geslom ‘Kreativno okružje za kreativno liderstvo’. Umjetnost ondje nije samo zgodan dodatak kurikulu, nego njegova ključna komponenta. Polaznici uče uz umjetnost i s pomoću nje: glazbom kako biti dobar slušatelj, a likovnom umjetnošću kako biti bolji promatrač. Ondje ih uče da je u balansiranju umjetnosti i klasičnih menadžerskih pristupa važno uskladiti oboje. Holistički pristupaju pitanjima s kojima se suočava svaki menadžer, programi su im uvelike simulacije svakodnevnih poslovnih izazova, razvijaju profesionalne menadžerske vještine i znanje polaznika, ali rade i na njihovu osobnom razvoju. To se zove inovacija, gledanje izvan ustaljenih okvira, praćenje trendova i, ono nužno, dobro slušanje tržišta i gospodarstva. I to je recept za njihov uspjeh – prilagodba obrazovnih programa potrebama gospodarstva te razvoj znanja i vještina koje svijet traži danas, koje su dio cjeloživotnog učenja i koje jamče osobni razvoj te poslovni uspjeh na globalnom i lokalnom tržištu sutra.

Inovativan međunarodni pristup obrazovanju, za koje se kaže da je najveći ulog, ali i da se isplati jer ulaganje u znanje plaća najbolje kamate, može se pronaći u razlogu za uspjeh svih popularnijih privatnih i javnih ustanova za proizvodnju znanja i vještina: Zagrebačke škole ekonomije i managementa (ZŠEM), koledža Rochester Institute of Technology (RIT), Vern’a, Algebre, Edwarda Bernaysa, Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER), ekonomskih fakulteta u Zagrebu, Rijeci, Ljubljani i dr. Njihove obrazovne programe, poslijediplomske specijalističke i doktorske studije on lansira među najatraktivnije – one koje otvaraju mnoga vrata, one s najviše prednosti i mogućnosti.

Jedan je od takvih Executive MBA spomenutog IEDC-a – Poslovne škole Bled, koji je uvršten među četiri najinovativnija MBA-a na svijetu. Uz menadžment i vodstvo obuhvaća područje trajnog razvoja, društvene odgovornosti i poslovne etike.

– MBA u IEDC-u – Poslovnoj školi Bled slijedi filozofiju prema kojoj je znanje važno, vještine još važnije, a najvažniji je i, naravno, najteži za oblikovanje – odnos menadžera prema svojoj profesiji, poslu, ljudima oko sebe i sebi samome. Zbog toga inovativno pokušavamo pomoći razvoju i znanja, i vještina, i karaktera. Naglasak je na širini, preuzimanju odgovornosti za vlastiti rad i rezultate tog rada te etičnom odnosu prema profesiji i društvu – ističe sudirektorica Executive MBA programa Alenka Braček Lalić.

Velika je prednost te slovenske škole međunarodnosti. Profesori dolaze iz uglednih svjetskih poslovnih škola, ali i studenti – otprilike 80 posto njih. U sve globaliziranijem svijetu, naglašava Braček Lalić, mreža poznanstava ključna je za uspjeh.

Međunarodnost je i dobar dio privlačnosti RIT-a, jedinog američkog koledža u Hrvatskoj koji dodjeljuje čak dvije diplome, američku i hrvatsku. Uz postojeće preddiplomske stručne studije u zagrebačkom kampusu izvodi se američki studij Master of Science – Leadership and Innovation. Program predaju američki profesori iz RIT-ova matičnog kampusa iz New Yorka, a tijekom studija polaznici dublje proučavaju različite aspekte ekonomije i menadžmenta te ih se na aktualnim primjerima iz poslovne prakse poučava konstruktivnom razmišljanju, kreativnosti i inovativnosti.

– Upravo završavamo prijave za novu generaciju polaznika i dodjeljujemo vrijedne stipendije. Naš je cilj nastaviti rasti, što podrazumijeva uvođenje novih programa povezanih s upravljanjem i informacijskim tehnologijama. Pregovaramo i s nekim institucijama o potpori i sponzorstvu projekata, što će našim studentima pružiti još bolje prilike. Uskoro ćemo najaviti neke suradnje kojima se jako veselimo – otkriva predsjednik i dekan Don Hudspeth.

RIT-ovi studenti imaju priliku surađivati s kolegama iz drugih kampusa, ali i studirati u Rochesteru ili Dubaju u sklopu programa razmjene. Sastavni je, obvezni dio studiranja i program stručne prakse, jedan od najvećih i najstarijih u svijetu. Njime se svake godine više od četiri tisuće studenata usmjerava prema više od dvije tisuće poslodavaca u SAD-u i diljem svijeta.

– Kad se u obzir uzmu svi diplomci RIT-a Croatia i sati prakse, odrađeno je više od tristo godina stručne prakse, i to za više od tri tisuće tvrtki – naglašava Hudspeth, napominjući da RIT-ovi studenti posao nalaze još za studija.

Ništa manje uspješni ili manje međunarodni nisu ni profesori i studenti ZŠEM-a ili Cotruglija. ZŠEM-ovci odlaze na međunarodne razmjene i praksu na sve kontinente jer škola ima više od 120 obrazovnih partnerskih institucija u svijetu.

– Samo u sljedećem semestru na MBA studij na ZŠEM dolazi 50-ak stranih studenata. Naši studenti tako i u Zagrebu imaju priliku učiti u međunarodnoj okolini, sa stranim predavačima i studentima, uspoređivati se s njima i stjecati zanimljiva poznanstva.

– Doktorski studij Elektrotehnika i računarstvo istraživački je usmjeren. Privlači mlade, sposobne i ambiciozne koji žele istraživati i stvarati, a ne samo upotrebljavati nove tehnologije – govori koordinatorica Diplomske škole ZŠEM-a Elizabeta Ivančević. Na ZŠEM-u studenti pohađaju specijalistički diplomski stručni MBA studij s koncentracijom predmeta iz različitih područja, a za profesionalce s više godina radnog iskustva organizira Executive i General MBA program. Škola također intenzivno surađuje s poslovnom zajednicom i svake godine organizira i Student Future Day na kojemu tvrtke predstavljaju svoje aktivnosti i traže nove zaposlenike.

– Potrebe na tržištu rada osluškujemo iz prve ruke i uvodimo novosti u stvarnom vremenu. Budući da naši predavači dolaze iz poslovne zajednice i aktivni su članovi u raznim strukovnim udružima, na kolegijima studentima predstavljaju stvarne poslovne situacije i primjere. Upravo smo na temelju analiza potreba za specifičnim znanjem u gospodarstvu uveli koncentraciju predmeta iz upravljanja ljudskim potencijalima i lancem opskrbe – govori Ivančević.

I u Cotrugliju su mnogi od predavača konzultanti i analitičari te zajedno rade na aktualiziranju kurikula. Prošle su godine u MBA program uveli Digitalnu transformaciju. – Bez njezina razumijevanja tvrtke ne mogu kreirati nove poslovne modele i procese kako bi poboljšale iskustva kupaca, povećale prodaju, smanjile troškove i pozitivno utjecale na krajnji rezultat – ističe izvršna direktorka Lana Dojčinović Matovina, dodajući da u sklopu specijaliziranih korporativnih programa surađuju s gotovo svim kompanijama u regiji.

Nude MBA programe koncipirane u skladu s potrebama različitih razina menadžmenta: International MBA za mlade perspektivne menadžere i profesionalce u usponu (prosjek je godina polaznika 29), Executive MBA za osobe koje dolaze iz srednjeg i top-menadžmenta te poduzetnike (prosjek je godina polaznika 37) i Chief Executive MBA za predsjednike i članove uprava (prosjek je godina polaznika 43). Cotrugli je u svojim MBA programima okupio 1600 polaznika i alumnija, što je najveća zajednica alumnija u jugoistočnoj Europi.

– MBA programi razvijaju menadžerske i liderške kompetencije polaznika. Rezultat pohađanja programa transformacija je polaznika iz menadžera u digitalnog lidera zbog stjecanja novog znanja, društvenog umrežavanja i razumijevanja digitalnog poslovanja današnjice na globalnoj razini. Prema istraživanju koje smo proveli u 2015., čak 74 posto polaznika smatra da je upravo MBA program razlog njihova napretka u karijeri, a 53 posto dobilo je veću plaću nakon završetka programa – govori Matovina, dodajući da su pokrenuli i DBA program za kandidate s dugogodišnjim profesionalnim iskustvom i već stečenom MBA naobrazbom.

Uspješnije javne ustanove koje odskaču od hrvatskih okvira, poput zagrebačkog FER-a i Ekonomskog fakulteta ili varaždinskog Fakulteta organizacije i informatike (FOI), idu istim putem – osluškuju potrebe tržišta rada i nude obrazovne programe koji brise i proizvode stručnjake tražene na tržištu, koji se zapošljavaju. Recimo, prema svježim podacima Hrvatskoga zavoda za zaposljavanje, u Hrvatskoj trenutačno nema nezaposlenih doktora znanosti elektrotehnike ili računarstva. Štoviše, od 185 doktora znanosti koji su doktorirali na FER-u posljednjih pet godina njih 130 zaposleno je na poslovima istraživanja i razvoja u poslovnom i javnom sektoru, a neki su osnovali i inovativna poduzeća.

Glavna su obilježja po kojima se FER ističe suradnja s gospodarstvom i uspješno sudjelovanje u međunarodnim istraživačkim projektima i programima, u koje se uključuju i doktorandi. Tako povećava istraživačku produktivnost mladih istraživača, uključuje gospodarski i javni sektor u doktorsku izobrazbu i priprema doktorande za različite karijere. Stoga je njegov doktorski studij Elektrotehnika i računarstvo istraživački usmjeren, s relativno malim udjelom nastave u ukupnom opterećenju doktoranda. Dekan Mislav Grgić kaže da privlači mlade, sposobne i ambiciozne osobe koje žele istraživati i stvarati, a ne samo upotrebljavati nove tehnologije.

– Među njima su budući znanstvenici koji nakon doktorata znanosti žele raditi u znanstvenim institutima, na sveučilištima i u drugim visokoškolskim ustanovama, kao i budući zaposlenici u gospodarskom sektoru koji će osigurati prijenos novih znanstvenih ideja u hrvatsko gospodarstvo – ističe dekan FER-a, koji ima potpisane ugovore s mnogim hrvatskim poduzećima i institucijama te surađuje na zajedničkim projektima koje financiraju industrija, europski i hrvatski fondovi te programi za istraživanje i razvoj.

FOI surađuje s 400-tinjak tvrtki na tržištu, riječ je ponajprije o stručnoj praksi. S partnerima iz gospodarstva ostvaruje i druge akademske inicijative, primjerice okrugle stolove ili panel-rasprave.

– Takvi skupovi prilika su da saznamo očekivanja poslodavaca, odnosno koja znanja, vještine i kompetencije poslodavci očekuju od studenata. Tomu se nastojimo kontinuirano prilagođavati usavršavanjem nastavnika i prilagodbom studijskog programa. Uz pomoć partnera iz gospodarstva dolazimo do opreme, ali i do specijalističkih znanja i metoda poučavanja – govori dekan Neven Vrček i dodaje da u novije vrijeme posebnu pozornost pridaju internacionalizaciji i međunarodnoj suradnji sa sveučilištima u Austriji, Španjolskoj, Nizozemskoj, Švedskoj, Litvi, SAD-u i drugdje gdje je doktorandima omogućeno dodatno usavršavanje ili pak stjecanje dvojnog doktorata.

Na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu slično dišu. Privlače i stručnjake različitih profila pa nije rijetko da na pojedinom studiju pola polaznika budu ljudi sa završenim neekonomskim studijima. Trenutačno taj fakultet izvodi poslijediplomske specijalističke studije s ključnih područja ekonomije i poslovne ekonomije, poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij Ekonomija i poslovna ekonomija, a uskoro će s izvođenjem početi i novi doktorski studiji Ekonomija i globalna sigurnost. Studiji su multidisciplinarno koncipirani, ističu na tom fakultetu, kombiniraju se različite metode interaktivne nastave koje uvelike uključuju analizu slučajeva, rješavanje konkretnih problema iz prakse, goste predavače iz zemlje i inozemstva, uporabu suvremene nastavne tehnologije, samostalno istraživanje i kooperativno učenje. Polaznici razvijaju vještine timskog rada, potiču kreativnost, razvijaju osobni potencijal, što im otvara široke mogućnosti za ostvarenje poslovnih ambicija i potencijala. Dakle, bolji pristup, bolja briga za pojedinca, obrazovanje za budućnost – to nude sve kvalitetnije obrazovne ustanove i njihovi programi. To je i recept za cjelokupno hrvatsko obrazovanje, koje nikako da se sredi.

– Naš je cilj uvođenje novih programa povezanih s upravljanjem i informatizacijom. Da smo na dobrom putu, govori i podatak da naši studenti nalaze još za studija.