Lana Mažuranić, ZŠEM

Mogu li menadžeri zamisliti svoju karijeru bez stjecanja dodatnih znanja i vještina, pitanje je koje se stalno nameće. Iskustva naših sugovornika govore da je neki oblik usavršavanja svakome potreban, ne samo menadžerima, i da to može biti dodatni uteg na vagi u razvoju karijere. Pitanje je pak koliko su u krizi tvrtke spremne ulagati u usavršavanje svojeg kadra s obzirom na to da, kako kaže izvršna direktorica ZŠEM-a Lana Mažuranić, većina njih tada prvo reže proračun za obrazovanje. Iskustvo je pokazalo da ipak nakon nekog vremena shvate da je upravo obrazovanje nužno za daljnje napredovanje i izlazak iz krize.

Danas menadžeri traže obrazovanje vezano uz upravljanje stalnim promjenama, strateški menadžment, upravljanje poslovnim procesima. Prema provedenim istraživanjima, više od 90 posto poslodavaca i posloprimaca smatra da je najvažniji element pri odabiru obrazovne ustanove kvaliteta programa i predavača te prilagodba programa potrebama polaznika. Važno je napomenuti da su menadžeri prepoznali važnost cjeloživotnog obrazovanja te traže obrazovne ustanove koje prate promjene na tržištu i stalno razvijaju nove programe – ističe Mažuranić.

Prije su, kaže, veća poduzeća ulagala mnogo više u stalno obrazovanje, ali u posljednje vrijeme to čine i srednja i manja, pogotovo nakon ulaska u EU jer moraju biti konkurentnija. Menadžeri najviše traže edukaciju o vodstvu, strateškom menadžmentu, agility-menadžmentu, pregovaranju, lean-menadžmentu, planiranju u lancu opskrbe te osnovama financija i računovodstva.

Menadžeri i poduzetnici žele one koje su prilagođene njihovim kompanijama i rješavanju problema s kojima se susreću. Zato se interne edukacije većinom temelje na studijama slučaja, pri čemu se uzimaju stvarni slučajevi drugih kompanija, kao i onih za koje se radi edukacija. S obzirom na to da ZŠEM-Poslovna akademija ima dugogodišnje iskustvo u suradnji i edukaciji mnogobrojnih tvrtki, možemo kompaniji pomoći da u suradnji s našim stručnjacima odredi točne potrebe za edukacijom – napominje Mažuranić.

Lana Dojčinović Matovina, izvršna direktorica Cotrugli Business Schoola, kaže da danas menadžeri i svi poslovni ljudi moraju mnogo više učiti jer se stvari mijenjaju mnogo brže, pa se i način poslovanja znatno promijenio.

Naši programi oduvijek privlače, uvjetno rečeno, menadžere novoga kova, odnosno one koji su svjesni da bez kontinuirane edukacije, rada na sebi i spremnosti na promjenu i pomoć drugima, odnosno kvalitetne umreženosti, uspjeh nije moguć. Primjećujemo da je prepoznatljivost vrijednosti MBA edukacije i prilagođenih korporativnih programa narasla u odnosu na proteklih 10-ak godina, i na to smo ponosni, jer smo bili pioniri takve edukacije na našim prostorima te je trebalo uložiti mnogo truda da poslovna edukacija dobije mjesto koje joj pripada – kaže Dojčinović Matovina. Sve MBA programe je, kaže, međunarodno akreditirala najutjecajnija i najrelevantnija institucija za valorizaciju MBA programa – Association of MBAs (MBA) i jedina je škola u Hrvatskoj te jedna od samo dva posto poslovnih škola u svijetu s takvom akreditacijom.

Vlasnica Svan Consultinga Ratka Jurković kaže da usprkos velikoj nezaposlenosti mnogi poduzetnici ne mogu pronaći adekvatnu radnu snagu, pa su prisiljeni sami educirati svoje zaposlenike dovođenjem stručnjaka iz inozemstva. I u Svan Consultingu imaju uglavnom individualnu edukaciju menadžera prilagođenu njihovim konkretnim problemima i motivacijskim govorima za zaposlenike. Jurković napominje da je zainteresirano i sve više malih poduzetnika, kako početnika tako i postojećih mikrosujevata na tržištu.

Prije desetak i više godina smatralo se da poduzetnik može postati svatko – otvorišt tvrtku ili obrt i posao dolazi sam od sebe. Osim toga uspješan poduzetnik je osoba koja je u prvoj godini već kupila bijesni Mercedes i penthouse u podsljemenskoj zoni. Takvi mitovi o poduzetništvu sve više zamiru i osobe koje ulaze u poduzetništvo itekako se prije ulaska u potvrtu educiraju. Ljudi su svjesniji da im je za pokretanje biznisa potrebno znanje o pravu, financijama, marketingu, i to prilagođeno njihovim potrebama. Mnogi poduzetnici već ističu pravilo 20-25 zaposlenika, tj. nakon 20-25 zaposlenika više nismo mala tvrtka u kojoj svi sve rade i svi se poznaju. Trebaju nam procedure jer se posao ne obavlja kako treba, jer se smatra da je to netko drugi trebao obaviti i sl. – objašnjava Jurković.

Dr. sc. Miroslav Drljača, direktor Zračne luke Zagreb, tvrtke koja upravlja imovinom koja nije bila predmet koncesije i koji je bio posljednji direktor ZLZ-a prije predaje francuskom koncesionaru, obrazuje se cijeli radni vijek. Doktorirao je na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu na temu upravljanja kvalitetom, a ujedno je znanstveni suradnik u području tehničkih znanosti, znanstveno područje tehnologija prometa.

Dodatno sam se obrazovao i specijalizirao u području ekonomije, odnosno menadžmenta i organizacije, s težištem na sustavima upravljanja kao što su kvalitet, okoliš, rizici, projekti, poslovni procesi, financije i sl. – ističe Drljača, koji ima i više od tisuću sati dodatnoga specijalističkog obrazovanja, pretežito na edukativnim programima Europske organizacije za kvalitetu (EOQ-European Organization for Quality), a svaki od certifikata obnavlja se svake tri godine, što podrazumijeva dodatnu edukaciju. Gotovo cijeli radni vijek proveo je u civilnom zračnom prometu, u zrakoplovnoj kompaniji i zračnoj luci. Prodavao je aviokarte na šalteru, rezervacije, u komercijali te bio na niz menadžerskih pozicija. Kaže da danas menadžer treba imati znanja iz općeg i financijskog menadžmenta, o integriranim sustavima upravljanja (kvalitet, okoliš, društvena odgovornost), rizicima, procesima i projektima. Važno je razvijati kompetenciju, a to je znatno širi pojam od obrazovanja.

Fenomen kompetencije obuhvaća: a) temeljno obrazovanje, b) specijalističko obrazovanje i vještine i c) psihosocijalne karakteristike. Činjenica da je netko obrazovan sama po sebi ne znači da će biti uspješan na svom poslu, ako nema razvijene kompetencije – upozorava Drljača.

Danijela Čavlović bavi se turizmom i vlasnica je bed&breakfast Studija Kairos te predsjednica Zajednice obiteljskog turizma HGK za grad Zagreb. Bila je višak u svojoj kompaniji nakon restrukturiranja, pa joj je u sklopu otopremnine ponuđena edukacija u jednoj visokoj poslovnoj školi. Program ‘Od zaposlenika do poduzetnika’ dao mi je vrlo konkretna znanja koja su mi pomogla u ostvarivanju projekta prvoga zagrebačkog bed&breakfasta. S obzirom na to da sam do tada skupila znanja iz novinarstva, PR-a, event menagenata i radnog okružja redakcija, agencija i korporacije, praktični alati koje sam dobila na toj edukaciji odlično su nadopunili dotadašnje iskustvo – kaže Čavlović.

Ističe da joj je edukacija pomogla jer je dobila alate kako realizirati određenu ideju korak po korak – od pisanja poslovnog plana, dobivanja kredita, odabira dobavljača i izvođača radova, prenajmene i legalizacije prostora, dizajna interijera, izrade PR i marketinške strategije, postavljanja poslovnih procesa i standarda kvalitete do procedure primanja gostiju.

Diana Antičić, vlasnica Forenzike Prime, magistrirala je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a zatim stekla zvanje komercijalnog revizora, malo poslije i internog revizora za gospodarstvo. Položila je i ispit za poreznog savjetnika, a onda je, prepoznajući potrebe tržišta, postala ovlaštena računovodstvena forenzičarka.

Sljedeći bi mi izazov bila medijacija, vjerujem da ću s vremenom steći i to zvanje jer ga smatram bitnim u bilo kojem kriznom trenutku, a takve imam svakodnevno – kaže Antičić.

Maša Pocrnić, viša voditeljica pravnih poslova za Hrvatsku, Sloveniju, Srbiju, Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu u Oracleu, kaže da, iako je tek od veljače polaznica Cotrugli Business Schoola, već se sada može pohvaliti da novostčena znanja primjenjuje u svakodnevnom poslovanju. Odnedavno je preuzela i nove obveze u tvrtki.

Sada mi financijska izvješća nisu više stran pojam, a razgovori s računovodstvom ili financijskim stručnjacima nisu nikakav problem – kaže Pocrnić.

Vedran Regvar, voditelj poslovnog razvoja Shimadzu, također još pohađa MBA program i kaže da mu je već sad od koristi, što potvrđuje da se na takvim edukacijama zaista nastoji što praktičnije prenijeti znanje, inače im ono ne bi moglo biti već sad od koristi.

Aco Momčilović, šef ureda ljudskih resursa u Rimac Automobilima, kaže da u toj kompaniji već odavno šalju svoje ljude na edukaciju, a i za buduće takve programe tvrtka je već unaprijed izdvojila znatna sredstva.

Nevenka Bilandžić, specijalistica za poslovni razvoj u Inu, već je nekoliko puta napredovala u tvrtki zahvaljujući edukaciji. No napravila je veliki zaokret od doktorata filozofije do naftne kompanije.

Shvatila sam da ću teško s tim doktoratom naći posao, pa sam se educirala, a onda počela raditi treninge iz mekih vještina. Poslije mi je ponuđen posao u jednoj konzultantskoj tvrtki koja se bavi edukacijom gdje sam preuzela područje ljudskih resursa, financija i vođenja organizacije. U Inu sam došla na početku krize – ispričala je Bilandžić.

Sličnu priču ima Željko Župić iz Mobitel Medije koji je inženjer računarstva, no još kao student počeo je raditi u digitalnom marketingu. O marketingu i prodaji, kaže, u početku je najviše naučio od kolega i nadređenih, iz izvora na internetu, a poslije i seminara.

Bilo je još zanimljivih odgovora i razmišljanja koji, nažalost, nisu mogli stati u ovu priču. Ipak, svima je zajedničko da im je dodatno usavršavanje, nakon fakultetskih diploma, jako pomoglo u karijeri. Ono što je još važnije, to je usavršavanje bilo prilagođeno stvarnosti i praksi, pa bi pisci programa za klasične fakultete možda mogli prepisati recept kojim će unaprijediti visoko školstvo i približiti ga potrebama gospodarstvenika.