Apel pomoraca: IZJEDNAČITE NAS S KOPNENIM ZANIMANJIMA!

Tko će normalan izabrati pomorsko zvanje kad mu se osim sedam kora dodaje sve više novih: nemogućnost stjecanja prvog zvanja, piratstvo, pljačke, kriminalizacija i neprijateljstvo vlastite državne administracije?

Među ostalim, zahtijevaju izmjenu i dopunu Zakona o zdravstvenom osiguranju za pomorce; predlažu izmjene i dopune Pomorskoga zakonika u vezi s povećanim stažem; od sadašnje administracije resornog ministarstva traže mnogo veće sudjelovanje i pritisak na Ministarstvo vanjskih i europskih poslova kako bi se sa zemljama članicama EU sklopili bilateralni sporazumi kojima bi se olakšalo dobivanje dozvola za rad na brodovima pod njihovom zastavom i tako hrvatskim pomorcima omogućilo pokriće osnovnoga socijalnog osiguranja; upozoravaju lučke kapetanije da počnu izvršavati svoje obveze iz Pravilnika o pomorskim knjižicama jer tvrde kako će u suprotnome biti prisiljeni zatražiti sudsku zaštitu i naplatu troškova koje su do sada imali i koje će imati zbog njihova neispunjavaanja tih obveza; inzistiraju i na izmjenama, a posebno na usklađivanju sa zahtjevima Konvencije o radu pomoraca 2006. jer su u ovom trenutku sve dopusnice i deklaracije o suglasnosti nezakonite, tvrde u Sindikatu.

Izjednačavanje pomoraca s kopnenim zanimanjima također je jedna od središnjih točki inzistiranja u dokumentu. Navode da pomorac nema ni obvezu plaćati naknadu za nezaposlenost, a kamoli dobivati je kad ostane bez posla. Predlažemo izmjene i dopune Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti tako da doprinos za zapošljavanje u visini od 1,7% (pripadajuće osnovice) bude obvezan doprinos kao i za sve druge građane u Republici Hrvatskoj, navodi se u dokumentu.

Kapetan Predrag Brazzoduro, glavni tajnik Sindikata pomoraca, tvrdi da je pomorsko tržište u dubokoj recesiji koja traje dulje od očekivanja i da europsko pomorstvo, u sklopu kojega su hrvatski časnici bili među najbolje plaćenima u svijetu, gubi poslove na svjetskom tržištu u konkurenciji s dalekoistočnim, a u najnovije vrijeme i s pomorcima iz zemalja bivšeg SSSR-a. No dok je velik dio zakonodavstva EU posvećen odobravanju državnih subvencija kako bi europski brodari bili konkurentni na svjetskom tržištu, kod nas se cijela državna administracija prestravi na spomen subvencija, govori Brazzoduro.

Problem pomorci vide i u stipendiranju učenika. Samo 40-ak posto završenih studenata pomorskih fakulteta uspije dobiti priliku za kadeturu. – Problem se rješava od fakulteta do fakulteta, a najviše traženjem veza za ukrcanje na brod. Sustavnog rješenja nema. Subvencija brodaru koji ukrca kadeta jest 72 kune na dan. Hvala vrijedna mjera postaje karikatura kad se zna da naši brodari mogu prihvatiti jedva polovinu onih koji traže posao – elaborira kapetan.

Krajnje je vrijeme da napravimo izmjene koje će Hrvatsku učiniti pomorskom zemljom i poštujemo posebnosti pomorskog zanimanja jer sutra će biti kasno. Tko će normalan izabrati pomorsko zvanje kad mu se uza sedam kora iz dana u dan dodaje sve više novih: nemogućnost stjecanja prvog zvanja, piratstvo, pljačke, kriminalizacija, neprijateljstvo vlastite državne administracije? Pomorci odlaze pod druge zastave, a brodari premještaju ili gube flotu. Dvije najveće hrvatske stranke imale su priliku nešto promijeniti, no to nisu ni pokušale učiniti, zato se nemaju pravo nazivati ‘vladom pomorske zemlje’. Krive su za propast brodara u Hrvatskoj i budu li i u novom ruhu imale jednak odnos prema njima, ni pomorci ni pomorstvo u Hrvatskoj nemaju izgleda.