KONTNI PLAN Hoće li poduzetnici opet biti žrtve nepromišljenih zakona?

Namjeru da se iz novog Zakona o računovodstvu ipak izbaci odredba o obveznoj primjeni Jedinstvenoga kontnog plana od 1. siječnja 2017. spriječio je pad Vlade. Sada je pitanje hoće li tu odredbu na vrijeme stići ukinuti nova vlada. Za njezinu primjenu treba se pripremiti i, naravno, potrošiti, ali zašto ako će se ukinuti? Ako se ipak počne primjenjivati, nepripremljene može stići kazna.

Posljedica krize izvršne i zakonodavne vlasti kojoj svjedočimo posljednjih mjeseci mogli bi biti dodatni troškovi poduzetnika povezani s informatičkom prilagodbom obveznoj primjeni Jedinstvenoga kontnog plana. U Narodnim novinama br. 75. od 17. kolovoza 2016. objavljena je odluka o Jedinstvenome okvirnom kontnom planu koji se treba primjenjivati od 1. siječnja 2017. Ako se do kraja 2016. ne donese drugačiji propis, od toga će datuma većina trgovačkih društava i fizičkih osoba obveznika poreza na dobit u svojim računovodstvenim evidencijama morati bilježiti poslovne promjene prema identičnoj, propisanoj sistematizaciji razreda i skupina konta te sintetičkih konta, kako je to određeno u Narodnim novinama br. 75/16.

Kontni plan jest popis, pregled knjigovodstvenih računa (konta) sistematiziranih prema ekonomski logičnim pravilima te označenih brojem i nazivom. Na kontima se bilježe podaci o imovini, obvezama i kapitalu poduzetnika te prihodima i rashodima. Riječ je o podacima koji se na temelju vjerodostojnih isprava bilježe u knjigovodstvu poduzetnika da bi služili kao podloga za sastavljanje financijskih izvještaja. Unatrag više od dva i pol desetljeća hrvatski su poduzetnici imali slobodu u određivanju broja i naziva konta (računa) na kojima evidentiraju poslovne promjene. Kontni plan nije bio propisan. Poduzetnici su sami donosili odluke o tome pod kojim će rednim brojem i nazivom evidentirati obvezu poreza i pretporeza, pod kojim troškove rada, obveze prema dobavljačima i dr. Državi je bilo sasvim svejedno knjiži li poduzetnik svoje pravo na pretporez na konto s brojčanom oznakom 14 ili 18; za državna kontrolna tijela važna je svota pretporeza na koju poduzetnik ostvaruje pravo, a ne brojčana oznaka konta na kojem je to proknjiženo.

Usprkos protivljenju struke ta će se praksa vjerojatno promijeniti od 1. siječnja 2017. Naime, u Zakon o računovodstvu koji se primjenjuje od 1. siječnja 2016. ugrađena je obveza poduzetnika da poslovne promjene bilježe u razredima i skupinama konta propisanima jedinstvenim kontnim planom, uključujući numeričke i slovne oznake te izvanbilančne račune.

Prvotno je bilo zamišljeno da se to primjenjuje već od 1. siječnja 2016., ali Vladinom uredbom iz prosinca 2016. obveza primjene jedinstvenoga kontnog plana odgođena je na početak 2017. Istom je uredbom propisana obveza Odbora za standarde financijskog izvještavanja, stručnog tijela koje djeluje u Ministarstvu financija, da do 30. lipnja 2016. donese okvirni kontni plan i objavi ga u službenome glasilu kako bi se počeo primjenjivati od 1. siječnja 2017. Okvirni jedinstveni kontni plan objavljen je sredinom kolovoza 2016. Obvezuje sve poduzetnike koji poslovne knjige vode prema Zakonu o računovodstvu, osim poduzetnika čije je poslovanje uređeno posebnim propisima i kojima kontni plan propisuju tijela ovlaštena za nadzor nad njihovim poslovanjem (npr. Hanfa).

Dakle, s normativnog su stajališta obavljene sve pripreme za prelazak na jedinstveni način bilježenja poslovnih događaja za sve poduzetnike u Hrvatskoj.

Međutim, tijekom cijeloga prvog ovogodišnjeg polugodišta mjeduravno Ministarstvo financija pripremilo je izmjene Zakona o računovodstvu koji je na snazi kojima se odustaje od propisivanja jedinstvenoga kontnog plana. Namjeravalo se prihvatiti argumentiranu stajališta računovodstvene struke, ne mijenjati dosadašnju praksu i propisivati samo sadržaj obveznih financijskih izvještaja, a ostaviti poduzetnicima da u skladu sa svojim potrebama i specifičnostima razrađuju brojčane i slovne oznake konta na kojima knjiže poslovne promjene. Takvu praksu ima većina država članica Europske unije, no zbog poznatih razloga, krize vlasti, odnosno pada Vlade i raspuštanja Sabora, taj prijedlog izmjena Zakona o računovodstvu nije stigao na izglasavanje.

Pitanje je hoće li nakon izbora u rujnu i konstituiranja nove vlade i Sabora biti dovoljno vremena da se prije 1. siječnja 2017. izmijene nepoželjne odredbe Zakona o računovodstvu koji je sada na snazi. To sigurno nije prvo pitanje kojim će se baviti nova vlast. Budući da je prilagodba računovodstvenih postupaka zahtjevna, s velikim troškovima informatičke prilagodbe, ostaje nada da će nova vlada reagirati na vrijeme i poduzetnicima uštedjeti nove, sasvim nepotrebne troškove.