Pravo na povrat PDV-a plaćenog u Hrvatskoj mogu ostvariti samo građani s prebivalištem u državama koje nisu dio Europske unije, neovisno o njihovu državljanstvu. Račun im mora biti veći od 740 kuna.
Do ulaska Hrvatske u članstvo Europske unije svi su građani državljeni stranih država imali pravo na povrat PDV-a za dobra kupljena u Hrvatskoj i izvezena u sklopu putničkog prometa. Nakon što smo postali članica EU propisi su se izmijenili u dva smjera: izmijenjen je krug fizičkih osoba koje mogu po osnovi putničkog izvoza ostvariti pravo na povrat PDV-a i izmijenjena su pravila vezana uz državnu pripadnost tih osoba.
Pravo na povrat PDV-a plaćenog u Hrvatskoj, uz ispunjenje ostalih propisanih uvjeta, mogu ostvariti samo građani s prebivalištem u državama koje nisu dio EU, te uz uvjet da se dobra izvoze u državu koja nije dio EU. Riječ je o tzv. trećim državama koje nisu članice EU pa se robne transakcije između Hrvatske i tih država smatraju izvozom odnosno uvozom. Građani s prebivalištem u državama koje jesu članice EU pripadaju jedinstvenom tržištu dobara i usluga, između država članica EU odvija se stjecanje i prijenos dobara i usluga, ali ne izvoz i uvoz jer nema carinskih barijera. Stoga građanin iz Mađarske ili Slovačke koji u Hrvatskoj kupi dobra i naknadno ih izveze u svoju državu nema pravo na povrat PDV-a plaćenog u Hrvatskoj, ali će to pravo ostvariti npr. građanin s prebivalištem u Srbiji, Turskoj ili Kanadi ako iz Hrvatske izveze dobra u te države. Izmijenjena su i pravila koja se odnose na državljanstvo građana koji u Hrvatskoj kupuju dobra, izvoze ih kao putnici i po toj osnovi u Hrvatskoj ostvaruju pravo na povrat plaćenog PDV-a.
Sada pravo na povrat PDV-a može ostvariti svaki građanin s prebivalištem ili uobičajenim boravištem u trećoj državi, neovisno o njegovu državljanstvu. Pravo mogu ostvariti i osobe koje su hrvatski državljeni ako imaju prebivalište u trećoj državi. Hrvatski državljeni koji imaju prebivalište u drugoj državi članici EU nemaju pravo na povrat PDV-a u sklopu putničkog prometa. Građanin s prebivalištem u trećoj državi može ostvariti povrat hrvatskog PDV-a samo za dobra koja je izvezana iz Hrvatske u treću državu, ali ne za dobra koja ostaju na području EU, u drugoj državi članici EU. Na primjer, osoba s prebivalištem u BiH koja prenosi dobra u Sloveniju nema pravo na povrat PDV-a plaćenog u Hrvatskoj, ali ima pravo na povrat ako ta dobra preveze u BiH. Pri tome se mora raditi o dobrima namijenjenima za osobnu uporabu odnosno korištenje u kućanstvu, kako po vrsti, tako i po količini. Za korištene usluge građani ne ostvaruju pravo na povrat PDV-a. Tako građanin s prebivalištem u trećoj državi koji ljetuje u Hrvatskoj ne može ostvariti povrat PDV-a na usluge smještaja i ostale ugostiteljske usluge, niti na druge usluge koje je korišteno tijekom boravka u Hrvatskoj. No ako u Hrvatskoj nabavlja dobra za svoje kućanstvo koja će najkasnije u roku od tri mjeseca računajući od datuma kupnje prevesti u treću državu, može ostvariti povrat PDV-a plaćenog na ta dobra. Riječ je o poreznom oslobođenju koje se ostvaruje za izvoz dobara, samo se ne radi o veletrgovini nego o izvozu za osobne potrebe.
