Sto tvrtki kojima je lani isplaćeno najviše novca iz proračuna

S državom je lani poslovalo dvadesetak tisuća tvrtki, koje su za svoje isporuke dobile 77,4 milijarde kuna. Vodećih sto tvrtki koje posluju s državom od toga je ubralo 8,4 milijarde, od čega je lavovski dio pripao tvrtkama u državnom vlasništvu, kojima upravo poslovanje s državom i čini najveći dio prihoda. Privatne tvrtke, i kada mnogo rade za državu, u pravilu traže nove izvore prihoda u izvozu.

Ako je vjerovati svakidašnjoj jadikovki domaćih poduzeća i ekonomskih analitičara, država je poduzetništvo i poduzetnicima mačeva – tržište rada nije dovoljno fleksibilno, porezi su preveliki, tržišta i profesije nepotrebno su regulirani, država previše troši na ljude i luksuz, a premalo vraća gospodarstvu. No, barem što se tiče vraćanja novca gospodarstvu, stvarnost je ponešto drugačija, jer iako je točno da je država mnogim poduzetnicima mačeva, mnogo je i onih kojima je dobra i brižna majka. I ne bi bilo loše da je više takvih privatnih poduzetnika koji uspješno posluju s državom, a manje državnih poduzeća koja primaju proračunski novac.

Prema podacima koje je za Lider obradio Bisnode, iz državne riznice samo je prošle godine više od 20 tisuća pravnih osoba primilo isplate u ukupnom iznosu od 77,4 milijarde kuna. A sto trgovačkih društava koja su iste godine primila najveće isplate iz državne riznice na račune je dobilo ukupno 8,4 milijarde kuna. Tvrtkama u pretežnom ili potpunom privatnom vlasništvu od toga je isplaćeno 2,5 milijardi kuna.

Na Liderovom popisu samo su tvrtke koje su prošle i pretprošle godine primile izravne isplate iz državne riznice. Dakle, podaci ne uključuju isplate provedene preko pravnih osoba u vlasništvu države, primjerice, poljoprivredne potpore koje se isplaćuju preko Agencije za plaćanja u poljoprivredi, kao ni isplate bolnica i ljekarni jer je HZZO izasao iz državne riznice, a ni isplate regulatornih agencija. Također, Liderovi podaci ne uključuju ni isplate jedinica lokalne i regionalne uprave i samouprave. Riječ o isplatama koje potječu isključivo od izravnog poslovanja s državom, dakle nabave robe, usluga ili radova putem javne nabave, ili o isplatama za potpore i projektnom financiranju koji se isplaćuje direktno iz proračuna. Ukupno u 2014. i 2015. godini takvih je isplata za 100 trgovačkih društava koja su dobila najviše iz riznice bilo gotovo 18 milijardi kuna.

Primjerice, tvrtki In2 2015. godine isplaćeno je 15,4 milijuna kuna, a tvrtki Igea koja je u vlasništvu In2 još 11,2 milijuna kuna. I dok državne isplate prema In2 za pružena softverska rješenja i prateće usluge nisu presudne u odnosu na prihode, za Igeu čine gotovo polovicu poslovnih prihoda. Zbog privremenog financiranja koje je zahvatio cijelo prvo tromjesečje ove godine, In2 softverska grupa imala je po nešto manje isplate iz riznice, ali vlasnik In2 grupe Ante Mandić ionako planira povećati udio prihoda od izvoza.

Planiramo rasti i znatno povećati izvoz, čime će se udio države u našim prihodima smanjiti. In2 grupa već sad regionalno posluje putem svojih tvrtki u ostalim zemljama regije te i tamo radimo projekte u javnom sektoru, tako da hrvatska država nije jedini korisnik naših usluga – konstatirao je Mandić za Lider.

Naravno, država je i dalje najbrižnija prema vlastitim tvrtkama, kojima je 2015. godine isplata 5,9 milijardi kuna. Predvidljivo, na vrhu popisa su i za 2014. i za 2015. godinu Hrvatske ceste, kojima je u te dvije godine iz državne riznice sjelo 3,5 milijardi kuna. Zabrinjavajuće je što je među 20 društava s najvećim isplatama iz riznice čak 12 tvrtki u potpunom ili pretežnom državnom vlasništvu, a u još sedam država ima manjinske udjele. Jedina tvrtka koja je u privatnom vlasništvu među 20 s najvišim isplatama je King ICT, koji je lani primio 143 milijuna kuna od države. ‘Djelomični’ privatnik koji je primio najviše sredstava od države očekivano je Bina-Istra, kojoj je u posljednje dvije godine od države sjelo 557 milijuna kuna, zahtijevajući koncesijskom ugovoru prema kojem država pokriva razliku od prometa potrebnog za profitabilno poslovanje, a tu je i HT, kojem je isplaćeno 106 milijuna kuna. Proračunske isplate HT-u ipak nisu od presudne važnosti u odnosu na prihode te tvrtke, a unatoč tome što se broje u stotinama milijuna, isti je slučaj i s Hrvatskom poštom, Inom i Croatia Airlinesom.

Na popisu Top 100 najvećih korisnika sredstava iz riznice posebno se ističu tzv. državne agencije iz nadležnosti Ministarstva obrane i Ministarstva unutarnjih poslova. MUP-ova Agencija za komercijalnu djelatnost (AKD), koja je privukla pozornost javnosti činjenicom da posjeduje rezidencijalni objekt Costabella koji ne eksploatira komercijalno, lani je od poslovanja s državom primila 183 milijuna kuna, a MORH-ov Pelet i Alan dobili su 138, odnosno 100 milijuna. Ta su sredstva velika u odnosu na njihove poslovne prihode te su, slično kao i kod Bina-Istre, presudna za poslovanje. Iako su u potpuno državnom vlasništvu, iz AKD-a su upozorili da politička nestabilnost može utjecati na planiranje i realizaciju investicija.

AKD je tvrtka specijalizirana za proizvodnju dokumenata, pametnih kartica, visokozaštićenog tiska te implementaciju pratećih i cjelovitih IT rješenja u segmentu gdje postoji prepoznata sigurnosna komponenta ili je riječ o sigurnosno osjetljivim podacima. S obzirom na način poslovanja, strukturu prihoda i uspostavljene poslovne modele, smanjenje državne potrošnje na poslovanje AKD-a utječe u ograničenom obujmu. Nestabilne opće političke okolnosti posljedično utječu na kontinuitet i stabilnost vlasničke politike u trgovačkim društvima gdje je država većinski vlasnik. Kod dijela takvih tvrtki koje razvijaju vlastita, visokospecijalizirana rješenja u skladu s tehnološkim trendovima i velikim brojem normi i standarda EU, najveća potencijalna šteta manifestira se u nemogućnosti pravodobnog planiranja i realizacije razvojnih investicija – odgovorili su iz AKD-a na Liderov upit, dodavši da će i dalje svoje usluge i rješenja nuditi i na međunarodnom tržištu. U 2015. i 2014. godini MUP-ov AKD izvezao je robe i usluga u vrijednosti od 6,6 milijuna kuna, ali u prihodima od dvjestotinjak milijuna kuna na godinu i nešto manjim proračunskim isplatama, riječ je o praktično nevažnoj stavci.

Drugačije je s privatnim sektorom, odnosno tvrtkama koje primaju znatne svote iz državne riznice. Naime, ukupna vrijednost izvoza svih društava s liste Top 100 koja primaju sredstva iz riznice u 2015. godini iznosila je 12,8 milijardi kuna. Od toga na društva u pretežnom ili potpunom privatnom vlasništvu otpada čak 10,7 milijardi kuna, a ona su, podsjetimo, iz riznice dobila 2,5 milijardi kuna, odnosno ni trećinu ukupnih sredstava isplaćenih iz riznice za svih 100 tvrtki s liste. S druge strane, društva u pretežnom ili potpunom državnom vlasništvu dobila su iz riznice 5,9 milijardi kuna, tj. više od 70 posto odvojenih sredstava, a izvoza su jedva 2,1 milijardu kuna u 2015. godini. Ti podaci još su ilustrativniji za 2014. godinu, kad su isplate iz riznice bile veće ukupno i za tvrtke u državnom vlasništvu, ali im je vrijednost izvoza bila još i manja. Iako solidno posluje s državom, situacijom je rezigniran Nikola Dujmović, predsjednik Uprave i jedan od suvlasnika informatičke tvrtke Span. – Span posluje u mnogim stranim zemaljama i slobodno mogu reći da nema zemlje u kojoj je porezna represija kao u Hrvatskoj. Ovakva sila parafiskalnih nameta ne postoji nigdje. Nama je za ekonomiju gotovo nevažno tko je na vlasti, jer su svi jednako loši. Radimo najbolje što možemo, uredno plaćamo poreze i davanja i samo molimo da nam se ostavi malo prostora za disanje. A onda svjedočimo o bonusima u državnim poduzećima koja se razbacuju uspjesima na proračunskom novcu. Dajte bilo kojem hrvatskom poduzetniku Hrvatske šume i poslovat će dvostruko bolje nego što sad posluju – rekao nam je Dujmović.

Dujmovićev Span je 2015. godine iz riznice primio 29 milijuna kuna, izvoz mu je iznosio 123 milijuna kuna, a ukupni prihodi 226 milijuna kuna. I među državnim poduzećima ima uspješnih u inozemstvu. Naravno, najuspješnija je Croatia Airlines, koja održava međunarodne zračne linije. Lani joj je izvoz dosegao milijardu kuna. Od proizvođača, nažalost, nema mnogo velikih, što je i razumljivo, jer ih više ni nema mnogo u državnom vlasništvu.

Primjerice, Đuro Đaković Specijalna vozila gotovo su dosegla 90 milijuna kuna izvoza prošle godine. Poslovni prihodi tog pretežno državnog poduzeća u posljednje dvije godine imaju sve više izvoznog udjela. Preklani su Specijalna vozila ostvarila 70,8 milijuna kuna od izvoza, a 49,1 milijun od države, a lani su imala 89,7 milijuna od izvoza, a od države 46,9 milijuna kuna. Đuro Đaković Specijalna vozila još uvijek dobivaju od države trećinu svojih prihoda, ali polako se usmjeravaju prema inozemstvu. – Prihodi ostvareni u poslovanju s državom, odnosno MORH-om ove su godine prepolovljeni: 29 posto od ukupnih prihoda u 2015. u odnosu na 16 posto od ukupnih prihoda u prvom polugodištu 2016. Taj je trend dobrim dijelom uvjetovan i dugoročnim planom opremanja OSRH, a ne samo ovogodišnjeg smanjenja državne potrošnje. Navedeni negativni trendovi domaćeg tržišta, na kojem, osim s državom, ostvarujemo oko pet posto ukupnog prihoda na B2B tržištu, kompenzirani su rastom izvoza u civilnom programu sa 66 posto od ukupnog prihoda u 2015. na 79 posto od ukupnog prihoda u prvom polugodištu 2016. godine – opisao je Lideru ovogodišnju situaciju Bartol Jerković, predsjednik Uprave Đure Đakovića Specijalnih vozila. Svoju civilnu proizvodnju željezničkih teretnih vagona Đuro Đaković preorijentirao je izvozu, budući da ne očekuje veće narudžbe na domaćem tržištu, a isto namjerava napraviti i s vojnom proizvodnjom, u kojoj je, osim vlastitih proizvoda, putem offset programa dobio priliku izrađivati i finsko oklopno vozilo Patria AMV 8X8.

Podaci kojima raspolaže Lider, nažalost, opravdavaju ogorčenost privatnih poduzetnika poput Nikole Dujmovića, ali pokazuju u kojem smjeru državna administracija treba ići. Osim poraznog podatka da privatni sektor koji posluje s državom izvozi pet puta više, a prima više od dva puta manje novca od države, ilustrativni su i podaci o prihodima Top 100 tvrtki s najvećim isplatama iz državne riznice. Ukupan prihod svih pretežno ili potpuno državnih tvrtki s te liste za 2015. godinu iznosio je 27,8 milijuna kuna, a ukupan prihod svih pretežno ili potpuno privatnih tvrtki iznosio je 54,6 milijuna kuna. Ozbiljne ekonomske analize već su pokazale da na nabavu radova, robe i usluga država troši previše. Ali njihovo kresanje, očito je, ne bi smjelo ići na štetu privatnih poduzetnika, nego trgovačkih društava u pretežnom ili potpunom državnom vlasništvu.