Nakon što je u svibnju, na mjesečnoj razini, ostvaren iznadprosječan rast izvoza (12,4 posto), prvi podaci za lipanj pokazuju da je izvoz u tom mjesecu iznosio nešto više od milijardu eura, jednako kao i prošlogodišnjeg lipnja.
Prema prvim rezultatima Državnog zavoda za statistiku izvoz je u prvom polugodištu ove godine bio tri posto veći nego u istom lanjskom razdoblju. Nakon što je u svibnju, na mjesečnoj razini, ostvaren iznadprosječan rast izvoza (12,4 posto), prvi podaci za lipanj pokazuju da je izvoz u tom mjesecu iznosio nešto više od milijardu eura, jednako kao i prošlogodišnjeg lipnja.
Budući je lani u drugoj polovici godine izvoz bio dosta veći nego u prvoj polovici, to umanjuje šanse da se u drugoj polovici ove godine ponove visoki postoci rasta, kakve smo imali u prethodne dvije godine. Da bi izvoz u iduće četiri godine porastao za 30 posto, dakle, s priželjkivanih oko 12 milijardi eura u ovoj godini na oko 16 milijardi do 2020. godine, trenutačne stope rasta trebale bi se barem udvostručiti. A to doista neće biti lako postići.
Nekoliko je hrvatskih izvoznih orijentiranih tvrtki, primjerice, u svoje izvozne planove uvrstilo Južnu Koreju. Trebalo je nekoliko godina i mnogo uloženih sati rada na uspostavljanju tog tržišta da bi se došlo do toga da podaci za prvi pet mjeseci pokažu kako je u tu zemlju izvoz udvostručen u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Izraženo u brojkama, to i dalje iznosi više nego skromnih pet milijuna eura u pet mjeseci.
Dok izvoznici pojedinačno tragaju za novim tržištima, hrvatski izvoz na tržišta Europske unije i dalje raste prema većoj stopi (6,8 posto u prvih pet mjeseci) od ukupnog izvoza. Od 4,7 milijardi eura izvoza u prvih pet mjeseci, na tržišta EU otišlo je 3,2 milijarde. Dvije trećine toga pak ostvareno je na tržištima samo četiri zemalja – Italije, Slovenije, Njemačke i Austrije.
