HOLMES Nikakav laboratorij ne može spasiti jednoroga koji vadi krv

Vrijednost tvrtke Theranos strmoglavila se u tri godine s više od devet milijardi dolara na samo 800 milijuna. Njezina osnivačica, nekoć najmlađa svjetska samostvorena milijarderka, pokušava spasiti posao lansiranjem nove zdravstvene inovacije – minijaturnog laboratorija. Dokazala je zasad samo da nije lako održati takozvanog jednoroga, startup vredniji od milijarde dolara, ako se igrate medicinom.

Iako su svi očekivali kako će Elizabeth Holmes, osnivačica i direktorica američke tvrtke za medicinsku tehnologiju i laboratorijske usluge Theranos, odgovoriti na skandale koji već neko vrijeme pritišću tvrtku, ona je ovih dana odlučila skrenuti pažnju javnosti na novi neprovjereni proizvod Theranos, prijenosni laboratorij miniLab. Očajnički je to pokušaj da se spasi Theranos, često Holmesove koje je osnovala 2003. kao 19-godišnjakinja, kako ne bi potonuo do kraja. Donedavno čudo iz Silicijske doline Forbes je procjenjivao na više od devet milijardi dolara, a danas Theranos vrijedi samo 800 milijuna. Želeći što ju je uopće uključio među najuspješnije, Forbes je strmoglavio 32-godišnju Holmes, najmlađu svjetsku milijarderku poduzetnicu, s popisa milijardera s imovinom od 4,5 milijardi dolara na ništa iako posjeduje 50 posto dionica svoje kalifornijske tvrtke iz Palo Alta.

Nezaustavljivi pad počeo je u listopadu prošle godine kada je Wall Street Journal krenuo s nizom napisa o tome kako Theranosov uređaj Edison, u potrebi od jeseni 2013., kojim se brzo ispituje krv dobivena od nekoliko kapi izvadjenih iz prsta, ne radi onako kako Theranos predstavlja. Izvor su bili sadašnji i bivši zaposlenici koji su tvrdili da ispitivanja nisu bila točna te da su se krivi podaci prenosili mjerodavnim tijelima. Čak su, navodilo se, ispitivanja radije obavljana na Siemensovim strojevima ili u drugim tvrtkama umjesto na Edisonu. Sporni su bili i nadzor, skladištenje uzoraka i ne-obučeno osoblje. Američka Uprava za hranu i lijekove (FDA) potom je odredila da je Edison pogodan samo za ispitivanje herpesa (stoji devet dolara) iako je Theranos nudio više od 200 raznih ispitivanja. Početkom ove godine centri za usluge Medicarea i Madicaid (CMS) u sklopu američkog Ministarstva zdravlja i socijalne skrbi upozorili su kako Theranosov laboratorij u kalifornijskom Newarku nema dovoljno prakse te da je možda opasan za zdravlje i sigurnost ljudi.

Odgovor o nastojanju popravka nedostataka Theranosa CMS nije ocijenio vjerodostojnim te je u srpnju uslijedila dvogodišnja zabrana Holmesovoj za posjedovanje i ispitivanje krvi, uz opoziv registracije laboratorija u Newarku. Prije toga Theranos je poništio sve nalaze Edisona dobivenih u 2014. i 2015. te je korisnicima poslao nove ispravljene nalaze, njih desetke tisuća! Umjesto smanjenja troškova i vremena dobivanja nalaza, Edison je u Theranos na kraju doveo i saveznu kriminalističku istragu. Uprava za hranu i lijekove odredila je također da Theranos povuče svoje cjevčice (ili bočice) za prikupljanje krvi iz prsta zvane ‘nanotainers’ smatrajući ih ‘nerazjašnjenom medicinskom spravom’. ‘Nanotainer’ je Theranos rabio umjesto uobičajene venske igle budući da je Holmesova uvijek zazirala od zastrašujućih medicinskih igala. U sve se uključio i Zastupnički dom američkoga Kongresa osnivanjem istražnog povjerenstva za utvrđivanje propusta u poslovanju Theranosa. Prilikom nedavnog predstavljanja miniLaba u Philadelphiji na skupu Američke udruge kliničkih kemičara kojem je nazočilo više od 2600 znanstvenika Holmesova je rekla kako to nije mjesto ni vrijeme za pojašnjenja o teškoćama Theranos. Objavom svojih novih dostignuća očito želi smanjiti i optužbe o tajnovitosti rada te zaobilaženju znanstvene zajednice.

Theranos je izbjegavao i objavljivanje znanstvenih radova u stručnim časopisima opravdavajući se kako time čuva svoje poslovne tajne. Prijenosnim laboratorijem može se iz malih uzoraka krvi poput onih dobivenih ubodom u prst obaviti ispitivanje, uključujući i otkrivanje virusa zika. No uređaj nisu ocijenili nezavisni stručnjaci te ga nije odobrila Uprava za hranu i lijekove, za što će trebati nekoliko godina. Iako, ne radi se zapravo o novoj tehnologiji jer Quest Diagnostics i Siemens već prodaju slične uređaje, a Quest ima i odobrenje FDA za ispitivanje virusa zika. Kao jedina prednost miniLaba ističe se njegova veličina, poput one pisača. Holmesova je naglasila da je miniLab namijenjen korištenju izvan centraliziranog kliničkog laboratorija, poput neonatalne jedinice intenzivne njege u bolnici. Pogodan bi bio i za odjele hitne pomoći i liječničke ordinacije. Uzorci se tako, navela je, neće trebati prenositi u laboratorije na ispitivanja, već će ih u oblaku obrađivati Theranosov Virtual Analyser. No iz pouzdanih se izvora doznaje da miniLab ne može samo jednim ubodom kojim se dobiva 160 mikrolitara krvi napraviti predviđenih 11 krivih pretraga, već sa tri ili četiri uboda. U Theranosu tvrde da će miniLab moći izraditi 40 nalaza, a Holmesova je predstavila i novi ‘nanotainer’ bez obzira na to što stručnjaci i dalje tvrde da radije upotrebljavaju uobičajene venske igle. – Sve što je prikazano poznato je već godinama i isto je kao u većini suparničkih rješenja. Čak je u nekim slučajevima suparnička izvedba bolja. To je tek spekulativna ideja prototipa. Uređaj se ne može iskoristiti klinički i pitanje je je li uopće siguran za pacijente i jesu li nalazi valjani – očijenio je Geoffrey Baird, profesor na Odsjeku za laboratorijsku medicinu Sveučilišta u Washingtonu.

Znanstvenici naglašavaju da se iz predstavljanja miniLaba zapravo vidi kako je prijašnja tehnologija bila neuspješna i da se do uspjeha došlo tek možda sada novim uređajem. Odvjetnici i poznavatelji medicinskih uređaja sigurni su pak da će vrlo vjerojatno slijediti kazne CMS-a i za neodobreni miniLab.

Ni cijena miniLaba nije obećavajuća. Pitanje je koliko Theranos može smanjiti troškove ako samo jedan od važnih dijelova, citometar, stoji 30.000 dolara. Ističe se i da će biti teško osiguravajućim društvima opravdati ispitivanja na licu mjesta.

Protiv tvrtke je do sada pokrenuto najmanje osam tužbi zabrinutih korisnika te je izgubila unosno partnerstvo s drugom po veličini američkom farmaceutskom tvrtkom Walgreens. Walgreens je na lošu krvnu sliku Theranosu odgovorio prekidanjem trogodišnjeg partnerstva koje je Theranosu omogućavalo da se nose s velikim laboratorijima poput onih Quest Diagnosticsa i Lab Corpa.

Umjesto Walgreensovih ljekarnica Theranos će se sada morati snaći sa svojih nekoliko stanica za prikupljanje krvi.

Ulagačima je zastrašujuće da se u sve uključio FDA, a veliko olakšanje bio bi im odlazak Holmesove s čela Theranosa (operativni direktor Sunny Balwani i glasnogovornica Brooke Buchanan napustili su tvrtku). Baš kao što je istupila i iz programa Veleposlanici svjetskog poduzetništva (eng. PAGE), provođenog pod nadzorom američkog predsjednika Baracka Obame. Uprkos svemu, Tim Draper, koji je prvi uložio milijun dolara u Theranos, brani tvrtku i poziva vlasti da dopuste razvijanje nove tehnologije. Theranos će u tom slučaju vrijediti mnogo više od devet milijardi dolara, tvrdi Draper, ali ne odgovara baš jasno na pitanje hoće li još ulagati u Theranos.

U Theranosovu odboru direktora bilo je mnogo starih lica, bivših političara i vojnih osoba, što je pokrenulo novinarske sumnje. Radilo se o neuništivom i sveprisutnom Henryju Kissingeru, ministru vanjskih poslova predsjednika Richarda Nixona i Geraldu Forda, George Shultz, ministru vanjskih poslova za Ronaldu Reagana, Williamu Perryju, ministru obrane za predsjednikovanja Billa Clintona… Ove godine odbor se promijenio.

Reputacija tvrtke čije je ime nastalo spajanjem riječi terapija i dijagnoza nagrižena je i može biti uništena. Theranos je skandalima pokazao kako nije jednostavno u Silicijskoj dolini biti jednorogom (mlada tvrtka vrijedna od milijarde dolara na više), bez obzira na podršku medija. Upućeni ističu da se u svijetu ‘start-upova’ često govori kako je ono što nove tvrtke donose nevideno i nevjerojatno iako to u biti nije. Konkurencija je velika i nove tvrtke pokušavaju preživjeti stvarajući veliki medijski ‘šušur’. No Theranosova je teškoća u tome što se radi o medicinskoj djelatnosti u kojoj i najmanja pogreška može biti kobna, čime je i njihova odgovornost u cijelom slučaju još veća. Theranos je pridonio stvaranju gungule oko svega, a mediji su bili objeručke prihvatili. Posljedice, tvrde znalci, možda ne bi bile takve da se opreznije i tiše postupalo.

Priča o Theranosu i povučenoj Elizabeth Holmes, radoholici koja je napustila studij na sveučilištu Stanford, uvijek obučenoj u crno i najčešće u dolčeviti, zbog čega podsjeća na Stevea Jobesa, završit će na filmu. Glumit će je Jennifer Lawrence, a redatelj bi trebao biti Adam McKay, koji je režirao i Okladu stoljeća (The Big Short). Lawrencova je navodno željela igrati upravo takvu ulogu snažne žene na čelu velike tvrtke, praćenu velikom dramom. Film je još u ranoj fazi, nema naslova ni datuma izlaska, ne znaju se ni ostali glumci, a upitan je i kraj priče, jer se ne zna ni kako će sve završiti u stvarnosti.