Objavljeni rezultati poslovanja u prvom polugodištu, koji pokazuju da je Ina poslovala vrlo loše, a Mol u istim uvjetima odlično, dokazuju koliko se gubi time što nije riješen problem Ina – Mol.
Nedugo nakon što Skupština Podravke d.d. nije prihvatila kadrovske promjene koje je predlagao Duudi na inicijativu resornog ministarstva započela je nova artiljerijska palba prema Podravki. Na sjednici Skupštine prihvaćeni su svi dokumenti glede poslovnih rezultata, ali ne i prijedlozi dodatnog kadroviranja, gdje su si predstavnici države previše dopustili, prije svega neprincipijelno. Zanemarili su sve promjene koje su u međuvremenu nastupile, a najviše principe ponašanja države izražene u Zakonu i Strategiji upravljanja državnim imovinom. Sirenski zov uhjelbljenja nekoliko pojedinaca i mogućnosti koje time daju lokalne političke igre bio je jači od svih principijalnih rješenja.
Ali kao da vrag ne spava. Tek što je država podvila rep poslije Skupštine društva počela je nova kanonada. Dio javnih glasila izorao je Podravkino polje paljbo o Atlanticovu preuzimanju Podravke, prodaji dionica ili ujedinjavanju portfelja mirovinskih fondova u Atlanticu i Podravci. Potraga za sinergijom tu je u prvom planu. Poznato je da se u izlistanim dioničkim društvima takve promjene pripremaju s najvećom ozbiljnošću, daleko od novinara, a cijele operacije odvijaju se pod kodnim imenima, sve u cilju onemogućivanja odavanja važnih, tržišno i na burzama osjetljivih informacija. A kada se krene s medijskom paljbo, to upućuje da se raspletanje te situacije očekuje uz pomoć drugih resursa, a to nisu instrumenti burzi na kojima su kompanije izlistane. Sve je izgleda upućeno politici, političarima i testiranju populističke javnosti. Jer država još uvijek kontrolira značajan broj dionica.
Podravka nije strateško poduzeće, ali to ne znači da nije moćna. Država si ne bi smjela dopustiti da ponovno bude uvučena u sagu iz koje se tek izvukla. Upravljanje treba prepustiti profesionalcima, a ne nekim smiješnim likovima kao prije mjesec dana, kada su prijedlogom ministra i Duudi demonstrirali želju da nadziru i više nego što je razmjerno vlasništvu. I to dvostruko više, s tenedencijom potpune dominacije Nadzornim odborom.
Svi kao da zaboravljaju kako je država nedavno investirala novac poreznih obveznika u Podravku. Omoćila njezin daljnji rast i stabilnost. Ta sredstva moraju se vratiti (to bi značilo što prije) ili vraćati (da dionice donose respektabilnu dividendu). Autoru je prihvatljiv i jedan i drugi koncept, a zajednički im je povrat na uloženi kapital. Uloženi je kapital, recimo, posuđen od poreznih obveznika i treba ga pošteno vratiti. Država se mora izuzeti od igara moći s Podravkom, prepustiti to ekonomistima, prihvatiti ekonomski najbolje rješenje. Sve se mora odviti pod regulativom burzi, a tamo ta nedavno viđena artiljerijska priprema ne pripada. To je samo uzbuđivanje političkih i populističkih strasti.
