Ni kopalni ni oralni, a deficit se smanjio

Jedini tuku u kupe, drugi vraćaju špade – tako danas izgleda gospodarska slika Hrvatske, kao par igrača briškule koji se ne razumiju. Međunarodne agencije održavaju kreditni rejting Republike Hrvatske o tankoj niti ili ga ruše, a temeljni javnofinancijski pokazatelji govore o dobroj proračunskoj slici. Javna se potrošnja smanjuje, a gospodarstvo je u uzlaznoj putanji unatoč tome što je država zbog privremenog financiranja smanjila nabavu robe i usluga. Naizgled nerazumljivo, pa će po neki analitičari već pribjeći lakonskom objašnjenju da gospodarstvo može i bez države. Može kratko vrijeme, dok inercija gospodarskih aktivnosti još čini svoje, ali poduzetnici i analitičari s kojima smo razgovarali smatraju da aktualna situacija nije nešto što u duljem roku može funkcionirati.

– Ta paradoksna tvrdnja da gospodarstvo može bez države vrijedi kratkoročno. Može još neko vrijeme ovako funkcionirati. Kratkoročni su efekti pozitivni, ali dugoročno sustavom netko mora upravljati jer će nastupiti problemi poput neplaćanja u zdravstvu. Ako u tim velikim sustavima izostane reforma, prijeti opasnost da se sustavi ospu i da se problemi u njima dodatno prodube. Ako bi ovakva situacija, recimo, potrajala dvije godine, možda bi se ti unutarnji problemi tih sustava počeli snažnije pojavljivati – rekao nam je ekonomski analitičar Velimir Šonje.

Rast duga u zdravstvu. Iako je lokomotiva koja je vukla gospodarstvo posljednjih pola godine bio privatni, a ne državni sektor, država je ipak potrebna. Naravno, zbog potrošnje ograničene privremenim financiranjem pokazalo se da može funkcionirati i mnogo jeftinije. Primjerice, u prvih šest mjeseci ove godine otvoreno je više od pet tisuća postupaka javne nabave u kojima središnja državna tijela – ministarstva, Sabor i Vlada – nabavljaju robu i usluge vrijedne 985 milijuna kuna. Precizno, iz podataka Elektroničkog glasnika javne nabave, u prvoj polovici ove godine državna nabava je 660,5 milijuna kuna manja nego lani u istom razdoblju. A s druge strane, iako država ima više novca budući da manje troši, rokovi plaćanja u zdravstvu i u drugim sektorima i slobodnim profesijama ovisima o državi počeli su se produljivati. Veletrgovci farmaceuticima već su se počeli žaliti da se situacija s naplatom, koja ionako nije bila bajna, dodatno pogoršala u posljednjih pola godine. – Dug ljekarnama ove se godine povećao za 550 milijuna kuna, dug bolnicama više od 600 milijuna kuna. Nekoliko smo puta razgovarali s ministrom zdravlja, ali nikakvih pomaka nije bilo. Medicinske usluge ne poznaju privremeno financiranje, rast potrošnje lijekova i medicinskog materijala ponegdje je veći i od 10 posto. Slušam posljednjih dana da se smanjuje javni dug, ali dug dobavljačima bolnica i ljekarni povećava se – kazao nam je Jasminko Herceg.

Javna se potrošnja smanjuje, a gospodarstvo je u uzlaznoj putanji unatoč tome što je država zbog privremenog financiranja smanjila nabavu robe i usluga. No stvari se događaju prema inerciji, koja ne može trajati još dugo. Sustavom netko mora upravljati jer će nastupiti problemi poput neplaćanja u zdravstvu, gdje je dug države u ovoj godini povećan za novih 1,15 milijardi kuna predsjednik udruženja veledrogerija pri HGK. Slično kao u sektoru zdravstva, i u drugim se sektorima smanjenja potrošnja osjeti, premda su rokovi plaćanja između poslovnih subjekata ponešto skraćeni. Informatičkoj tvrtki In2, primjerice, lani je iz državne riznice isplaćeno 15,4 milijuna kuna. U odnosu na 145,6 milijuna kuna registriranih prihoda moglo bi se reći da nije riječ o presudnoj svoti, ali dobit In2 na kraju 2015. godine bila je tri milijuna kuna. A u prvoj polovici ove godine obujam isplata iz riznice prema In2 smanjuje se – isplaćeno mu je 4,94 milijuna kuna, odnosno trećina onog što je u poslovanju s državom ostvario cijele 2015. godine. – Na ovogodišnje poslovanje In2 nije toliko utjecalo smanjenje državne potrošnje koliko promjena vlasti. Problem je što promjena vlasti nije do kraja provedena tako da je, u očekivanju tih promjena i uhoda vanja novih ljudi, paraliziran proces odlučivanja. Naravno da se ne slažem s tvrdnjom da je gospodarstvu bolje bez države, jer onda se postavlja pitanje smisla postojanja države, čije usluge plaćamo ne tako malim poreznim i drugim opterećenjima. Možemo slobodno reći da gospodarstvo funkcionira prema inerciji i neko vrijeme za to nije potrebna država. Mislim da to vrijeme polako ističe i da bi još pola godine neizvjesnosti bilo previše – ustvrdio je za Lider Ante Mandić, vlasnik i predsjednik Uprave In2.

Realno smanjenje deficita. Država, naravno, ne smije voditi računa isključivo o poduzetnicima koji posluju s njom, već o svim građanima, odnosno mora pronaći način kako izvesti fajzne rezove, a da ne budu previše bolni i stvoriti uvjete za dugoročni gospodarski razvoj. U tom smislu iskustvo privremenog financiranja iz ove godine poučno je i može poslužiti za primjer kako u budućnosti bolje i jeftinije organizirati državne financije, premda je riječ o spontanoj fiskalnoj prilagodbi, kako je nazivaju ekonomski analitičari. – Suštinskih strukturnih promjena nije bilo, ali zbog privremenog financiranja realno je ipak očekivati barem zaustavljanje rasta državnih rashoda na godišnjoj razini i zbog toga su realne i najave da bi deficit na kraju godine mogao biti niži. Uz iste ili manje rashode, proračun se bolje puni zbog oporavka gospodarstva i dobre turističke sezone. To je spontana fiskalna prilagodba. Ako želimo javne financije dovesti u red, onda bi trebalo nastaviti istim smjerom i dulje zadržati državne rashode na ovoj razini. Ovo što smo vidjeli ove godine tek je početak procesa koji mora potrajati nekoliko godina. Javni dug u visini 87 posto BDP-a mora početi padati dugoročno – kazao nam je Šonje. Ukupne polugodišnje isplate iz državne riznice ispod su razine dovoljne da dostignu prošlogodišnju svotu. Naime, prema pravnim osobama koje su dužne predati godišnja financijska izvješća, 2015. godine iz državne riznice isplaćeno je 77,4 milijarde kuna. U prvoj polovici 2016. godine isplaćeno je svega 35,5 milijardi kuna, što znači da bi do kraja 2016. mogla bi biti isplaćena 71 milijarda kuna ili.

Prema najnovijem izvještaju Ministarstva financija, prva polovica 2016. godine donijela je novo smanjenje deficita državnog proračuna. Proračunski deficit manji je za 5,1 milijardu kuna nego u istom razdoblju lani i iznosi 2,4 milijarde kuna, odnosno trećinu cijeloga lanjskog deficita.

Uz ograničenu državnu potrošnju, za smanjenje deficita zaslužno je i bolje punjenje proračuna. Proračunski prihodi u prvoj polovici godine iznosili su 56,3 milijarde kuna, odnosno bili su veći za 10,5 posto nego u prvih šest mjeseci 2015. godine. Ukupni rashodi, pak, također su bili veći nego u prvoj polovini 2015. godine, ali za jedva 0,4 posto.

Među podacima ministra financija Zdravka Marića posebno se ističe rast poreznih prihoda od 8,1 posto, odnosno ukupno 34,3 milijarde kuna. S prihodovne strane uočen je i rast prihoda od pomoći iz fondova EU, na 4,2 milijarde kuna. S rashodovne strane padali su materijalni rashodi, odnosno potrošnja za robu, usluge, materijal i energiju, a pali su i rashodi za kamata na ime duga, za 443,9 milijuna kuna.

I u tom pogledu dobar dio zasluga za smanjenje državnih rashoda nosi privremeno financiranje s početka ove godine, čiji je uzrok bio dugotrajno formiranje vlasti te proces izrade i donošenja državnog proračuna. Prema ocjeni ekonomskog analitičara Damira Novotnyja smanjenje državnih rashoda zbog privremenog financiranja nije samo po sebi dobro, iako pokazuje više nego što se na prvi pogled čini.

Vlada skuplja poreze i raspodjeljuje ih za zajedničke servise. U konačnici to je novac privatnog sektora i tu vidimo veliki sukob zadnjih nekoliko godina – Vladin sektor je u gospodarskoj krizi spašavao sebe, a ne privatni sektor i to je radio na štetu privatnog sektora. To se događalo da se zadrže klijentelistički interes i to je dokaz da nismo izašli iz tranzicije. Vladin sektor je zato uvijek u deficitu. Vlada upravlja resursima, od fizičke do financijske imovine i, nažalost, to loše i neučinkovito radi – izjavio je Novotny za Lider.

Dodatno, Novotny je istaknuo da je neutralnost države u posljednjih pola godine – odnosno slaba zakonodavna aktivnost, izostanak nametanja novih davanja ili uvođenja novih procedura u poslovanju ili odnosima s državom i njezinim entitetima – pokazala da se ekonomski akteri mogu priviknuti na određenu situaciju i prilagoditi joj se, iako ne mora biti lagana. Ono što bi Novotny želio da prati takvo usmjerenje jest smanjenje državne potrošnje na subvencije igračima na slobodnom tržištu, jer smatra da, ako Vlada stalno intervenira i dodaje novac, poduzetnici su umrtnji i naviknuti da žive od toga, poput poljoprivrede koja je stalno živjela od dodatnog novca. Ni Šonje se ne boji da će ukupno nacionalno gospodarstvo patiti jer država smanjuje rashode.

– Ne treba se bojati pada BDP-a zbog pada potrošnje države. Sad vidimo da se ekonomija počela oporavljati i bez doprinosa državne potrošnje, prvi put jasno vidimo u praksi da je privatni sektor najvažniji u oporavku gospodarstva. Ali veliki državni sustavi poput zdravstva trebaju državu, trebaju kvalitetnije upravljanje. Očito je da unatoč konsolidaciji zdravstvo ide svojom inercijom – objasnio nam je Šonje.

Dakle, gospodarstvo i država ne isključuju jedno drugo. Gospodarstvo može dobro funkcionirati bez prevelikog uplitanja države, ali bez države ne može jer bi u protivnom sistemski problemi u pojedinim sektorima i granama narasli toliko da bi bili nerješivi. S druge strane država je okvir gospodarstvu i kakva bi mogla biti ovisi o gospodarskim aktivnostima. Pritom je Hrvatska zbog političkih okolnosti i privremenog financiranja bila daleko od toga da države nije bilo. Nije bilo samo ovlasti ministrija da zapošljavaju i stvaraju nove obveze, a svi su drugi državni mehanizmi funkcionirali.

– Vlada nije jednako država, moram proturječiti mnogima koji misle da je to jedno te isto. Bez obzira je li Vlada tehnička ili ne, segmenti države moraju funkcionirati. Mora funkcionirati ekonomski, pravosudni, fiskalni, monetarni, sigurnosni, obrambeni sektor. Hrvatska narodna banka radi posao i da ne postoji Vlada, njezina je zadaća kontrolirati monetarnu ekonomiju. Ne smijemo upasti u zamku i misliti da je sve stalo ako Vlada ne radi. Život se odvija i mora se odvijati, bez obzira sjedi li netko u uredu na Markovom trgu ili ne. Pravo pitanje je pitanje uloge Vlade i fiskalnog sektora i u ovih šest mjeseci vidjeli smo dovoljno da se mnogi pitaju kakva bi u budućnosti trebala biti uloga Vlade i Vladinog sektora – rekao je Novotny.

Tema o ulozi Vlade i državnog sektora nije nova, a ključni ekonomski pokazatelji iz posljednjih pola godine doista daju razloga preispitati temelje aktivnosti države u ekonomiji. Primjerice, na rashodovnoj strani proračunskih operacija u prvom tromjesečju zabilježen je pad od 3,4 milijarde kuna. Prije pola godine takvo što očekivati nije bilo realno, a ipak se dogodilo, pa makar silom prilika. Taj će pokazatelj ostati nekoj budućoj vladi kao putokaz ili barem kao informacija što je moguće napraviti. I to bez mnogo štete za privatni sektor.