Privući američke investitore na malo tržište poput Hrvatske je, kaže jedan diplomat, ‘krav posao, s Amerikancima treba raditi’. Privlačenje ulaganja zahtijeva aktivnu ulogu svih institucija, od Agencije za investicije i konkurentnost, nadležnih ministarstava, pa do lokalne uprave. A IBM je za sve njih odradio svoj dio posla – dao je signal drugim velikim američkim kompanijama da je Hrvatska dobro mjesto za ulaganje.
IBM se za Hrvatsku odlučio nakon sigurno dobro provedene analize prednosti i nedostataka svake investicijske destinacije koja im je ušla u izbor, a presudili su, navodno, poticaji i olakšice koje Hrvatska nudi svim ulagačima i dostupnost višejezične radne snage. U ovom slučaju to očigledno nisu mahom iskusni programeri i inženjeri, što je bio strah domaćih IT industrije koja muku muči s pronalaskom kadrova. IBM-ov centar pružat će tehničke usluge svojim korisnicima iz različitih industrija na globalnoj razini, a riječ je, kažu u IBM-u, o zaokruženom spektru usluga za informatičku infrastrukturu i podatkovne centre. Sudeći prema zasad objavljenim oglasima, traži se srednja stručna sprema, ali odlično poznavanje informacijskih tehnologija, znanje rada u MS Office okružju, odlično znanje njemačkog jezika te dobro znanje engleskog, a poželjno je iskustvo u radu s klijentima ili u pozivnim centrima.
No prava je vrijednost te IBM-ove investicije skretanje pozornosti ostalih globalnih, američkih i drugih, korporacija na Hrvatsku. Ako je dobra za IBM, to je sigurno signal i drugima. Taj ‘IBM momentum’ Hrvatska bi trebala znati iskoristiti, a za privlačenje drugih američkih ulagača još je važnije od promocije kontinuirano upravljanja poslovnog okružja.
Primjer IBM-a pokazuje da je moguće privući i najeminentnije svjetske kompanije. Taj trenutak treba iskoristiti jer će vijest svakako pozitivno odjeknuti i usmjeriti pozornost prema Hrvatskoj. Mi ćemo kao komora koja povezuje dva gospodarstva nastaviti i dalje aktivno poticati prilike za intenziviranje gospodarske suradnje – kaže Andrea Doko Jelušić, direktorica Američke gospodarske komore u Hrvatskoj (AmCham).
Amerikanci su u Hrvatskoj najviše zainteresirani za tri sektora – energetiku, koja u sebi ima i snažnu geopolitičku dimenziju, tehnološki sektor, gdje su američke kompanije iznimno jake, te turizam, koji je hrvatski investicijski adut. Vezano uz energetiku, Amerikanci su jako zainteresirani za LNG terminal na Krku, a zadnji je prijedlog projekt plutajućeg LNG terminala zbog nižih troškova i brže realizacije, pa bi umjesto planiranih pet terminala mogao postati funkcionalan u roku od dvije godine. Američki je cilj smanjenje ovisnosti Europe o ruskom plinu, a LNG terminalom na Krku osigurali bi diverzifikaciju dobavnih pravaca i točku preko koje bi se u europske države uvozio američki plin.
Koliko je SAD-u važan taj projekt, svjedoči i to da je u ožujku u Hrvatsku stigao posebni izaslanik i koordinator za međunarodna energetska pitanja State Departmenta Amos Hochstein, koji se odvojeno sastao sa svim ključnim političarima, a tema razgovora bila je strateška pozicija Hrvatske na energetskoj karti regije i EU i u tom kontekstu projekt LNG-a na Krku. Nedavno su se Amerikanci pojavili i u bankarskom sektoru budući da je američki fond Advent International preuzeo poslovanje Hypo Alpe-Adria-Banka, koji je sada na tržištu prisutan kao Addiko banka.
No ako se pogleda unazad, broj američkih investicija i poslova u Hrvatsku dosad je prilično skroman. Od neštovranog primjera Bechtela, čije je sudjelovanje u gradnji autocesta svojevremeno dogovoreno na visokoj političkoj razini, ali je ugovor na kraju ispaо nepovoljan za Hrvatsku, do kratkotrajnog Barrova vlasništva nad Plivom. Ni pokušaji nekih vrlo uspješnih hrvatskih iseljenika u SAD-u poput Anthonyja Maglice nisu bili previše uspješni i malo je svijetlih primjera poput Matta Darka Sertića, koji je u svojoj tvrtki Applied Ceramics u Sisku pokrenuo proizvodnju keramičkih komponenti za strojeve koji služe u industriji izrade mikročipova, ili poznatog vinara Miljenka Mikea Grgicha, koji ulaže u vinariju na Pelješcu.
Ne postoje precizni podaci o američkim ulaganjima u Hrvatsku jer službeni hrvatski podaci o podrijetlu ulaganja prate prvu zemlju podrijetla kapitala, a američke kompanije prisutne u Hrvatskoj obično su osnovale kompanije majke iz Nizozemske, Ujedinjenoga Kraljevstva, Irske ili Luksemburga te se američko podrijetlo kompanije obično ne vidi u službenoj statistici. Veleposlanstvo SAD-a u Hrvatskoj nedavno je napravilo neformalno istraživanje prema kojem se ispostavilo da u Hrvatskoj postoji najmanje 115 kompanija koje su u direktnom vlasništvu američkih investitora ili njihovih europskih podružnica. Prema podacima Poslovne Hrvatske te kompanije zapošljavaju oko 7500 ljudi, kapital im je oko 820 milijuna dolara, a godišnji prihod u 2015. iznosi 1,5 milijardi dolara.
Interes američkih kompanija očito je porastao, kažu u veleposlanstvu, nakon ulaska Hrvatske u EU. Nešto više upita o mogućnostima ulaganja nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, bio je prvi znak da američke kompanije koje dosad nisu bile prisutne u Hrvatskoj valoriziraju element sigurnosti i predvidivosti europskoga pravnog okvira u Hrvatskoj. Trend generalno jest pozitivan iako je posljednjih godina krize bilo i situacija smanjenja prisutnosti i okupljanja regionalnih ureda u susjednim zemljama – napominje Doko Jelušić.
Poboljšanje je vidljivo iako se promjene događaju sporo. U AmChamu ističu da potencijalni američki ulagači ne traže ništa drugačije od onoga za što se zalažu gospodarstvenici koji već posluju u Hrvatskoj, uz dodatno naglašenu važnost sigurnosti i predvidivosti uvjeta poslovanja s obzirom na to da ulaze na njima nepoznato tržište.