Hrvatska nije prepoznala društvenu važnost zaklada, koje dobivaju pozornost samo u aferama poput one s donacijama ruskoga kapitala HDZ-u. Ne postoji ni zakonski okvir koji bi zakladama propisivao transparentnost. Zato se ne zna ni s kolikim novcem upravljaju hrvatske zaklade.
Prisjetimo se velike aferе ‘Hrabro srce’: na njegov račun prebačeno je četiri milijuna kuna za djevojčicu Noru Šitum – humanitarna akcija koja je svojedobno ujedinila cijelu Hrvatsku pretvorila se u aferu s optužbama za malverzacije novcem. Prisjetimo se i svježije aferе ‘Stipendija’: Nacionalna zaklada za potporu učeničkom i studentskom standardu trebala je dati stipendije, za što su bila i predviđena sredstva u proračunu – četiri milijuna kuna za studente nestalo je preko noći. Ili još svježije – aferе ‘Nova Pokoljenja’, najnovije aferе HDZ-a s milijunskim donacijama ruskoga kapitala koji se masirao preko više zaklada. Ta posljednja još je jednom bacila loše svjetlo na nešto što bi trebalo biti poluga društvenog razvoja, stvaratelj solidarnijeg i inovativnijeg društva – zaklade.
A dobrih primjera ima. Primjerice, profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu Gojko Bežovan ističe nedavno osnovanu Zakladu Marija i Mirjan Damaška koja je namijenjena stipendiranju znanstvenih istraživanja i doktorskih studija u području prava i mladih naraštaja na Pravnom fakultetu u Zagrebu.
Najviše je zaklada u Hrvatskoj i svijetu nezavisno, koje većinski ne financiraju tvrtka ili državno tijelo (Zaklada Odraz, Biotehnička zaklada Prehrambeno-tehnoškog fakulteta, Humanitarna zaklada za djecu Hrvatske…).
Za razliku od prakse u zapadnim zemljama, korporativne zaklade su još vrlo malo zastupljene u Hrvatskoj. Riječ je o zakladama koje osniva, donira i vodi tvrtka ili korporacija. Ciljevi korporativne zaklade povezuju se s tvrtkim poslovanjem i područjem kojim se bavi (Zaklada Adris, Zaklada ‘Prof. Zlata Bartl’, Zaklada Uvijek sa srcem…).
Zaklade koje je osnovala gradska ili županijska vlast ili institucije, odnosno država, nazivamo javnim zakladama. Osnovna imovina takvih zaklada dodijeljena je iz proračunskih sredstava i na godinu se u njih uplaćuje određeni iznos (Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, Zaklada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti…).
