Europska unija namijenila je sredstva iz programa IPA za razvoj filantropije i zakladištva kojima bi se tvrtke i građani mogli potaknuti na potporu zaklada i osnivanje novih. Međutim, čini se da je novac otišao u dobre ruke, ali da su, nažalost, projektne prijedloge vrednovale osobe koje, očito, o tome ne znaju ništa ozbiljno.
Zbog nepoznavanja i nerazumijevanja rada zaklada, premalo uključenih tvrtki te negativnog stajališta građana o zaklada HGK, HUP i slične institucije trebali bi organizirati predavanja o primjerima dobre prakse korporativnog zakladištva u kojima se sredstva za marketing dijelom preusmjeravaju u osnivanje zaklada koje u bilancama tvrtki mogu biti prepoznate kao prestižna dodana vrijednost.
Trebalo bi povećati porez na nasljedstvo i darove, koji je sada pet posto, kako bi se više potaknulo na davanje za opće dobro.
Porezno priznatim rashodom smatraju se sva davanja u novcu ili naravi do dva posto od ostvarenih prihoda u prethodnoj godini koja građani i tvrtke mogu dati zakladama. Svakako, to bi trebalo povećati!
U Hrvatskoj je poseban problem što su profitabilne tvrtke u rukama stranoga kapitala koji posluje prema filozofiji da nas cijedi, smanjuje broj radnih mjesta i dobit iznosi iz zemlje te kod nas znatno manje daje u općedruštvene svrhe nego u zemljama u kojima su njegove matice. Uz odgovarajuće podatke o tome s vodstvima tih tvrtki trebalo bi pokrenuti raspravu o njihovoj društvenoj odgovornosti i obvezama davanja u općekorisne svrhe.
