Home / Financije / ULTRA

ULTRA

U Splitu je prošlog vikenda izdano 1,24 milijuna računa ukupno vrijednih 75,5 milijuna kuna. Prethodnog vikenda, u kojem nije bilo Ultre, u Splitu su se na računima zavrtjele 63,2 milijarde kuna. Ostatak do procijenjenih pola milijarde kuna prihoda završio je na računima tvrtki koje nemaju sjedište u Splitu.

Split radi, Zagreb se gradi. Koliko god ova rečenica razjarila Splićane, donekle je točna. Ali u sveopćem, kompliciranom sustavu zvanom porez i prihod. Zvuči nepovezano? E, nije. Dakle, jedan od najpopularnijih festivala elektroničke glazbe Ultra održao se u Splitu prošlog vikenda. Svi su sigurno gledali vijesti o spektakularnom otvorenju i fantastičnoj atmosferi, ali i kadrove jutra poslije. No za Ultru je najvažnije da je to festival koji privlači desetke tisuća ljudi koji će i nešto potrošiti u Hrvatskoj. Barata se raznim iznosima, ali ustalio se onaj da se samo tijekom Ultre u Hrvatsku slije pola milijarde kuna. I to nije daleko od istine ako uzmemo da je na Poljudu dvije večeri bilo oko 65.000 ljudi: ako su u prosjeku samo na ulaznice potrošili 150 eura, dobijemo iznos od 150 milijuna kuna; ako je svaki od tih partijanera na Poljudu potrošio bar 200 kuna, to je još oko 40 milijuna kuna. Plus smještaj, plus hrana i piće na koje će sigurno potrošiti izvan Poljuda i tako dalje. A tu je i nastavak na otocima…

No vratimo se na prvu rečenicu, pomalo komunističko-socijalističkog štihu. Prema podacima koje je Lider dobio od Porezne uprave, splitski su poduzetnici prošlog vikenda uprihodili 75,5 milijuna kuna. Tolika je, naime, ukupna vrijednost svih 1,24 milijuna izdanih računa tijekom petka, subote i nedjelje. Tomu, naravno, treba dodati sivo tržište – od neprijavljenog ‘zimmer freia’ do ilegalnog taksiranja. Netko će sada pomisliti: ‘Čekaj, samo 75,5 milijuna legalnih kuna od Ultre?!’ Da, to je točno. Naime, važan je detalj tvrtkino sjedište.

U Poreznoj to objašnjavaju na primjeru trgovca: ako neka tvrtka ima dućan u Splitu, a njezino je sjedište u Zagrebu, broj i iznos računa ostvarenih u dućanu u Splitu broje se u Zagrebu. Eto, odatle objašnjenje naše pomalo bezobrazne, ali i istinite tvrdnje o Zagrebu koji se gradi dok Split radi. Naime, hrvatski organizator Ultre u Splitu zagrebačka je tvrtka Adria MM Produkcija Nikole Bušljete (zajedno s američkom tvrkom Ultra Worldwide), a u Zagrebu sjedište imaju i najveći trgovački i naftni lanci te bankarske, telekomunikacijske kompanije…

Prema procjenama organizatora, Ultra će potaknuti oko 150 milijuna kuna dodatne turističke potrošnje u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

O tim iznosima svakako se može raspravljati, no važno je naglasiti da je potrošnja u Splitu itekako veća tijekom održavanja tog festivala. Prema podacima Porezne uprave, prošli vikend bio je za 12,3 milijuna kuna bolji od vikenda prije, odnosno vikend prije Ultre splitskim poduzetnicima donio je ukupni prihod (na temelju izdanih računa) od 63,14 milijuna kuna.

Porezna uprava posebno nam je izdvojila i podatke za djelatnost ‘T’ – ‘ugostiteljstvo’ (usluge pružanja smještaja te djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića). Ta je djelatnost prošlog vikenda u Splitu izdala 16,3 milijuna kuna vrijednih računa, a vikend prije 13 milijuna. Dakle, Ultra im je donijela 3,4 milijuna kuna prihoda više.

Uspoređi li se ovogodišnja Ultra s lanjskom, primjetan je rast. Lani je vrijednost računa splitskih poduzetnika iznosila 70,2 milijuna kuna, što je bilo za 7,5 posto manje nego ove godine. Nadalje, gledaju li vikendi prije i poslije partijanerskog festivala, također se primjećuje kako oni diže prihode. Da previše ne davimo brojkom, reći ćemo samo da je u odnosu na tri dana Ultre u Splitu 2015. vikend prije imao 4,3 milijuna kuna manje prihoda, a vikend poslije 2,7 milijuna kuna manje.

Koliko je Ultra važna, pokazuju i dva milijuna kuna kojima je Grad Split sponzorirao spektakl. Ugovorom o sponzorstvu vrijednim dva milijuna kuna pokrivamo troškove angažmana svojih komunalnih službi koje stoje na raspolaganju za potrebe Ultre i uporabu stadiona HNK Hajduk na kojem se održava. Mladi ljudi koji dolaze na Ultru zasigurno će i za 30 ili 40 godina posjećivati Split. Korist koju Split ima zbog Ultre nemjerljiva je – rečeno je na potpisivanju ugovora između Grada Splita i organizatora.

Hrvatska turistička zajednica također podupire festival, i to sa 600.000 kuna oglašavanja. Ultra Europe svake godine okuplja najviše posjetitelja. Tako je ove godine u tri dana festival posjetilo više od 150.000 gostiju. UMF prema broju posjetitelja slijede zagrebački InMusic Festival, zatim Fresh Island Festival, Hideout, Outlook, Dimensions, Sonus te Seasplash – objašnjavaju nam u HTZ-u, koji prepoznaje važnost festivala kao dio turističke ponude, zato se u skladu s tim svake godine dodjeljuju nepovratna sredstva. Ove su godine financijski poduprta 132 projekta u ukupnom iznosu od 6,5 milijuna kuna. Ipak, zli jezici rekli bi: ‘Zašto bi Split financirao nešto od čega, očito, nema izravne koristi?’ Naime, gotovo sav prihod od festivala ide u Zagreb.

Dva su problema: jedan je vezan uz raspravu o PDV-u kao prihodu lokalnih jedinica, a drugi o kvaliteti redistribucije poreznog tereta između lokalnih jedinica. Naše lokalne jedinice već su prije lobirale kod države da predmet dijeljenja osim poreza na dohodak bude upravo PDV – prema sličnom modelu kao u Češkoj. Dakle, dio prihoda od PDV-a ostvaren na njihovu području ostao bi u toj lokalnoj jedinici. Nisam sklon tomu modelu jer PDV nije dobar instrument za dijeljenje s lokalnim jedinicama. Mnogo je bolja praksa da se drugim modelom, ponajprije dijeljenjem prihoda od izravnih poreza, poreza na dohodak i/ili dobit, kompenziraju lokalne jedinice ili da im se izravno prijenosom iz državnog proračuna nadoknadi gubitak jednokratnih prihoda nastalih na osnovi PDV-a (koji je uplaćen u državni proračun, nap. a.), a nastao je kao rezultat ostvarenje prihoda od velikih kulturnih događaja poput Ultre u Splitu – objašnjava Anto Bajo s Instituta za javne financije. Napominje da je logično, ako takvi festivali polučuju fiskalne učinke, da se prijenosom iz proračuna osigura nadoknada troškova.

Aktivnosti na financiranju dijela troška takvih događaja trebaju biti sastavni dio lokalnih proračuna, ali i planova državnog proračuna u dijelu kulturne politike, i to na sličan način kako se podupiru pojedini filmski festivali ili pak kazališta. Međutim, ideja da se prihod od PDV-a dijeli između države i lokalnih jedinica nije dobra jer bi se povećao broj zahtjeva lokalnih jedinica za dijeljenje koji bi mogli biti utemeljeni na više različitih i nejasnih kriterija – zaključuje Bajo.

Svakako da festivali snažno utječu na povećanje broja dolazaka gostiju na odredište, a zbog toga i na povećanje turističke potrošnje, odnosno na zaradu. Naravno da učinak svakog festivala nije jednak, nego ovisi o njegovoj veličini i odzivu publike.

Ultra je jedan od razloga ili poticaja za veću gospodarsku aktivnost u turizmu u Splitu i Splitsko-dalmatinskoj županiji, posebice u obliku proširivanja i unapređivanja kvalitete ugostiteljske ponude, poboljšavanja kvalitete smještaja te rasta ukupnih smještajnih kapaciteta. Tu su i bolja zračna povezanost koja potiče rast prometa avioputnika te proširivanje kapaciteta splitske zračne luke – zaključuju u HTZ-u.

Dakle, možda teza ‘Split radi, Zagreb se gradi’ nije potpuno točna, ali ima nejednakosti između svih njih i Zagreba, na što lokalna zajednica već godinama upozorava. Kako god bilo, u Hrvatsku je ušlo pola milijarde kuna kojih ne bi bilo da nije Ultre.