Platni nalozi

Pravila SEPA (Single Euro Payments Area) primjenjuju sve članice EU radi uspostavljanja kvalitetna sustava obavljanja prekograničnih usluga platnog prometa. Specifičnost za Hrvatsku jest u tome što su ta pravila obvezna i za plaćanja u zemlji.

1. lipnja 2016. isplatitelji osobnih primanja obvezni su navoditi nove oznake na platnim nalozima kojima fizičkim osobama na njihove tekuće i žiroračune uplaćuju određene primitke. Riječ je o unificiranim oznakama kojima se u hrvatski platni sustav implementiraju jedinstvena pravila obavljanja platnih usluga, poznata pod nazivom SEPA (Single Euro Payments Area). Pravila SEPA primjenjuju sve članice Europske unije, ali i šest država koje nisu članice EU, ukupno 34 države s ciljem uspostavljanja kvalitetnog sustava obavljanja prekograničnih usluga platnog prometa. Specifičnost za Hrvatsku je u tome da su pravila SEPA obvezna ne samo za prekogranične platne transakcije, već i za plaćanja u zemlji.

Sadržaj i način popunjavanja naloga za plaćanje u nacionalnom prometu propisan je Odlukom o nalozima za plaćanje (Nar. nov., br. 46/16.), koju je na temelju ovlasti iz Zakona o platnom prometu donio guverner Hrvatske narodne banke. U sadržajnom smislu, nalog za plaćanje je instrukcija, naredba kojom platitelj od pružatelja platnih usluga traži obavljanje neke platne transakcije, u pravilu sa svog računa u korist računa primatelja.

Da bi plaćanje bilo provedeno, nalog mora sadržavati sve elemente propisane Odlukom, od podataka o platitelju i primatelju (naziv, broj računa), iznosa i valute, do datuma obavljanja platne transakcije. Među ostalim obveznim elementima nalog za plaćanje osobnih primanja u pozivu na broj primatelja mora sadržavati šifru 69, jedinstvenu oznaku 40002, OIB isplatitelja i šifre kojima se opisuje osobno primanje fizičke osobe.

Šifriranj osobnih primanja je propisan, jednak je za sve pružatelje platnih usluga i sadrži 24 moguće šifre kojima se opisuje izvor primanja fizičke osobe. Tako se primjerice na nalogu za isplatu neto plaće u pozivu na broj primatelja upotrebljava oznaka 100 ako se isplaćuje ukupna plaća, odnosno oznake 110 i 120 ako se neto plaća dijeli na dio na kojem nije dopuštena ovrha (taj se dio plaće isplaćuje na poseban zaštićeni račun) i na dio plaće na kojemu je dopušteno provesti ovrhu. Prisilne obustave i druge ustege iz plaće koje poslodavac uplaćuje na račune radnikovih ovrhovoditelja i na račune drugih radnikovih vjerovnika ne šifriraju se oznakama osobnih primanja.

Naknada za rad prema ugovoru o djelu i autorski honorari šifriraju se oznakom 130, naknada članovima nadzornih odbora oznakom 160, isplata dividende i udjela u dobiti oznakom 150 itd. Ako se fizičkoj osobi istim nalogom isplaćuje plaća i npr. naknada troškova prijevoza za dolazak na posao, nalog se šifriraju jednom oznakom, u ovom slučaju oznakom za plaću.

Nije potrebno zbog različitih šifri popunjavati dva platna naloga. Isto se pravilo primjenjuje ako se istim platnim nalogom isplaćuju npr. dnevnice za službeni put i naknada za upotrebu privatnog automobila u službene svrhe, dopušteno je oba osobna primanja uplatiti jednim nalogom i šifrirati oznakom koja se odnosi na veći dio neto primitka. Novouvedena obveza šifriranja naloga za isplatu primitaka fizičkih osoba prema pravilima SEPA nije zamijenila ni nadomjestila obvezu iskazivanja posebnih oznaka u dijelu naloga u kojem se navode oznake za isplatitelja. Isplatitelji su i nadalje obvezni na nalogu za isplatu neto primitka fizičkoj osobi, u pozivu na broj platitelja navoditi oznaku obrasca JOPPD na kojemu je iskazan oporezivi primitak odnosno primitak koji podliježe plaćanju obveznih doprinosa, OIB isplatitelja i posebnu šifru propisanu Pravilnikom o doprinosima i Pravilnikom o porezu na dohodak.

Tako na nalogu za isplatu neto plaće treba u rubrikama ‘Poziv na broj primatelja’ navesti šifru 67, oznaku obrasca JOPPD na kojemu su zaduženi doprinosi, OIB isplatitelja i odgovarajuću oznaku od 0 do 7, ovisno o tome isplaćuje li se ukupna mjesečna plaća ili dio mjesečne plaće te ovisno o tome kojim obveznim doprinosima podliježe obračun te plaće. Za isplatu drugog dohotka koji podliježe plaćanju doprinosa upotrebljava se šifra 8, za isplatu autorskih honorara šifra 15 itd. Za neporezive se primitke u pozivu na broj platitelja ne navode nikakve oznake, osim kad se isplaćuje naknada za bolovanje na teret HZZO-a, u kojem se slučaju upotrebljava oznaka 9.

Šifriranje podataka u pozivu na broj primatelja ima za isključivi cilj kvalitetniju uslugu platnog prometa i prikupljanje podataka o izvorima primitaka koji utječu na ocjenu kreditne sposobnosti pojedinca, šifriranje podataka u pozivu na broj platitelja u funkciji je nadzora i praćenja ispunjenja obveza koje se odnose na pravodobno plaćanje doprinosa i poreza na dohodak.