Plemeniti metali

Neizvjesnost nakon Brexita podignula cijenu zlata za 11 posto. Financijski stručnjaci savjetuju da je čak i u najprosperitetnijim vremenima mudro u zlatu držati bar pet ili deset posto od ukupnog investicijskog portfelja, a u nesigurnijima i 25 posto.

Svaki put kad se u svijetu dogodi, nazovimo to jednostavnim rječnikom, ‘pičvajz’ (starokvartovski naziv za popriličan problem, šok i nevjeru, početak nečega jako lošeg), najveći svjetski investitori svoj novac rapidno počnu seliti u sigurnije luke. Takav scenarij viđen je od sredine rujna 2008., kad je bankrotirala najveća američka investicijska banka Lehman Brothers, što je izazvalo najveću financijsku krizu od Velike depresije.

Najnoviji okidač za veliku zabrinutost ulagača ovoga puta bili su rezultati britanskog referenduma kojim je odlučeno da Ujedinjeno Kraljevstvo počne pakirati kofere i napusti Europsku uniju. Sve svjetske burze odmah su negativno reagirale na tu odluku, čelnici država dignuli su se na noge jer iako je Brexit bio pripreman oko godinu dana, nitko nije vjerovao da će se ipak donijeti takva odluka. Ulagači nisu, bez obzira na to što se tek treba pokrenuti postupak napuštanja i što će to trajati neko vrijeme, htjeli čekati i počeli su prodavati imovinu, i to onu rizičniju kao što su dionice i slična financijska imovina, te se seliti u sigurne luke. Takvih je sigurnih luka malo, točnije ima ih dvije do tri najpoznatije. A to su švicarska valuta franak, zlato i plemeniti metali te nafta. Prve dvije ‘luka’ odmah su nakon objavljenih rezultata Brexit osjetile pritisak investitora i cijena im je počela rapidno rasti. Pogotovo zlato, kojemu je cijena u posljednjih mjesec dana rasla dvoznamenkastim brojkama i trenutačno je na najvišim razinama u posljednje dvije godine.

Nakon Brexita cijene zlata i srebra skočile su doslovno preko noći. Početkom lipnja zlatom se trgovalo po cijeni od oko 1085 eura za uncu, a ona danas iznosi oko 1200 eura. U postotnom iznosu to je skok od čak 11 posto! Cijena srebra skočila je još više. S oko 14,30 eura za uncu od prije 30 dana danas je 17,30 eura, što je povećanje iznad 20 posto u iznimno kratkom roku! – objašnjava Sven Sambunjak, urednik portala Srebrozlato.com.

Ipak, napominje kako ne treba zaboraviti da trend rasta cijena plemenitih kovina traje još od početka tisućljeća. Cijena zlata dotaknula je dno 2001., kad se unca zlata prodavala za oko 260 američkih dolara, a unca srebra za manje od pet dolara. Te je godine počeo uzlazni cjenovni trend plemenitih kovina koji traje do danas, a mnogi analitičari tvrde da on nije ni pričušno završen – kaže Sambunjak.

Rast cijene zlata od početka tisućljeća do danas bio je nevjerojatnih 304 posto! U povijesti se pokazalo da je zlato jedan od najvažnijih plemenitih metala na zemlji. Ono ima konstantnu vrijednost, pa je zbog te vrlo jednostavne, ali važne činjenice, uvijek vrlo traženo, pogotovo u vrijeme gospodarskih i političkih kriza – objašnjava jedan od trgovaca investicijskim zlatom koji je želio ostati anoniman.

Iako od 2011. traje korekcija cijene zlata i srebra, koja je uobičajena unutar dugoročnog uzlaznog trenda, mnogi analitičari tvrde kako je završila u prosincu 2015. te da nas očekuje nova runda snažnog rasta cijene koja bi mogla potrajati najmanje do 2020. Trenutačna je cijena unce zlata oko 1360 dolara, a s obzirom na razvoj aktualnih političkih i gospodarskih zbivanja, upućeni smatraju da će i dalje rasti. Analitičari najesen očekuju cijenu od 1400 američkih dolara za uncu.

Dakle, tko danas kupi uncu i, ako je vjerovati analitičarima, proda je najesen, mogao bi zaraditi tri posto. Nije loše. No kako uložiti u zlato? Kupuju li se poluge, pločice, papiri ili nešto imaginarno? Zlato se može kupovati udjelima u investicijskim fondovima koji kupuju zlato ili dionice rudnika zlata. Također se može kupovati putem specijaliziranih tvrtki koje ga pohranjuju u udaljena skladišta u zemljama sa sigurnom jurisdikcijom, poput Švicarske ili Singapura. Ipak, najsigurniji oblik ulaganja u zlato jest kupnja fizičkih zlatnih poluga i zlatnih kovanica te njihova pohrana u vlastitoj režiji – savjetuje Sambunjak, napominjući kako je glavna svrha i smisao kupnje zlata mogućnost očuvanja vrijednosti imovine u kriznim vremenima.

Kad kriza dođe, nerijetko pogodi upravo financijsku industriju. Fondovi propadaju, dionice rapidno gube vrijednost. Analitičari koji desetljećima prate tržište kažu: jedino sigurno posjedovanje zlata i srebra jest fizičko, opipljivo zlato i srebro u rukama. Sve drugo obećanje je koje može biti prekršeno – upozorava Sambunjak. Hrvati do 2013. nisu mogli kupovati zlato, odnosno mogli su, ali u inozemstvu, što je bilo poprilično komplicirano i skupo.

Zbog visokih poreznih opterećenja na trgovinu investicijskim zlatom prije ulaska u EU, a bila je riječ o ukupno 57 posto raznih nameta, u Hrvatskoj se nije isplatilo trgovati investicijskim zlatom. Stoga su klijenti iz Hrvatske odlazili u obližnje države, ponajprije u Sloveniju. No nakon ulaska u EU situacija se promijenila, skinuta su sva porezna opterećenja na investicijsko zlato i u Hrvatskoj su stvoreni jednaki uvjeti za trgovinu i ulaganje kao u cijeloj Europi – objašnjava trgovac investicijskim zlatom.

Zlato je i danas ne samo sigurno ulaganje nego nešto što investitoru dugoročno donosi i dobit. Primjerice, cijena 100 g zlatne poluge 6. srpnja 2005. bila je 1100 eura, a danas je 4092 eura i dobit investitora tijekom prodaje nije oporezivana. To je najmanje stresna investicija, a dobar je i dodatak i sigurna vrsta štednje za mirovinu, posebice u današnje vrijeme neodrživih mirovinskih sustava. Naši sugovornici preporučuju da se investicijsko zlato kupuje kod priznatog i kredibilnog trgovca plemenitim metalima. Da bi kupac bio siguran u čistoću i podrijetlo zlata, primjerice pri kupovanju zlatnih poluga, one trebaju imati sljedeće oznake: ime kovnice, čistoću zlata 999,9/100, dakle 24 karata, žig licenciranog laboratorija i serijski broj poluge, koji nije obvezan prema zakonu, ali važan je za ulagača.

Naši sugovornici i svjetski investicijski savjetnici savjetuju da je čak i u najboljim i najprosperitetnijim vremenima mudro makar djelić svoje imovine držati u zlatu – pet ili deset posto od ukupnog investicijskog portfelja sasvim je prikladno. Kad su vremena nesigurna i puna gospodarskih i političkih šokova, kao danas, udio zlata i srebra u ukupnosti osobne imovine trebalo bi povećati. Koliko bi to povećanje trebalo biti, ovisi o preferencijama ulagača. Neki analitičari predlažu ulaganje prema načelu ‘četiri četvrtine’: četvrtina u vrijednosne papire, dakle dionice i obveznice, četvrtina u nekretnine, četvrtina u plemenite kovine i četvrtina u gotovinu. Taj je pristup dobro uravnotežen i prikladan za nesigurna ekonomska vremena. Treba li pojedinac uložiti svoj novac u plemenite kovine? Ako u portfelju nema ni malo zlata i srebra, možda je vrijeme da kupi barem nešto – zaključuje Sambunjak.

U posljednje se vrijeme na radijskim postajama vrte reklame sa sloganima ‘kupite investicijsko zlato’, ‘siguran način ulaganja’ i tako dalje. Svim ulagačima i onima koji bi to htjeli biti savjetujemo neka dobro razmisle prije svakog ulaganja. Naime, mnogo je puta bilo ‘napumpavanja’, odnosno predviđanja cijena u budućnosti kad je neka vrsta imovine u tom trenutku bila atraktivna. Tako su brojni analitičari 2011. i 2012. predviđali da će unca zlata prijeći razinu od 3200 dolara. U tim trenucima stajala je 1600 dolara, čak je došla na 1900 dolara, i od tada je počela padati. Kako se smirivala financijska kriza, tako je padala i cijena toga plemenitog metala. Tko je tada kupio uncu zlata i nije ju prodao, na kraju prošle godine bio je u gubitku od 900-tinjak dolara po unci, odnosno oko 50 posto. Stoga, pamet u glavu!