Home / Tvrtke i tržišta / Štedljivi otvoreni kôd

Štedljivi otvoreni kôd

Najmanje 95 posto najvećih svjetskih tvrtki (Global 2000) do kraja godine rabit će otvoreni kôd kao važan element ključnih IT rješenja, predviđaju analitičari tvrtke Gartner. Anketa koju su proveli prošle godine pokazala je da je ušteda jedan od glavnih razloga uporabe otvorenoga koda. U idućih nekoliko godina pitanje njegove sigurnosti i kvalitete bit će u središtu zanimanja i stručne i šire javnosti.

Prema riječima Borisa Vrabeca, izvršnog partnera Gartner Executive Programsa, uštede se znatno razlikuju od poduzeća do poduzeća; 87 posto ispitanika izjavilo je da očekuju znatne uštede u ukupnoj cijeni posjedovanja TCO (troškova vlasništva, engl. total cost of ownership), no samo 50 posto može empirijski dokazati uštede troškova na više projekata, što znači da IT organizacije mogu uštediti novac uporabom tehnologija otvorenoga koda, no nije zajamčeno da će to učiniti u svakoj prilici.

Otvoreni kôd podrazumijeva tehničku otvorenost programskoga koda koju pojedinac, profesionalac ili laik može preuzeti, proučavati, dopunjavati te upotrebljavati ovisno o tome što je dopušteno u licenciji koju je definirao početni autor, npr. Apache License 2.0, GPL, LGPL, MIT. Teško je reći da sve velike tvrtke nude proizvode otvorenoga koda, riječ je ponajprije o trendu. Vrlo često tvrtka besplatno nudi softver, a naplaćuje tzv. održavanje ili podršku, primjerice Red Hat, koji je gotovo neizostavan da biste softver rabili u realnome produkcijskom okružju. Često je riječ i o razvojnim okolinama i sustavima poput baza podataka koji su besplatni u fazi razvoja, a naplaćuju se kad se počnu komercijalno upotrebljavati. Svi ti modeli postoje i neovisno o otvorenome kodu – objašnjava Tomislav Tipurić, tehnološki strateg za partnere u Microsoftu.

Promjene koje je u svijet informacijske tehnologije donijelo računarstvo u oblaku omogućile su širenje softvera otvorenoga koda jer je s njima stvoren i model njegove komercijalizacije, ističe Tipurić. Licencije (Apache License 2.0, GPL, LGPL, MIT…) nikad nisu branile monetizaciju, no često je bilo gotovo nemoguće stvoriti profitabilan poslovni model. Pojavom SalesForcea, koji je tvorac tržišta SaaS (engl. software-as-a-service), te Amazona i Googlea postalo je moguće tehnologije otvorenoga koda naplatiti mjesečnom pretplatom obavljanja usluge ili pak oglašima, aukcioniranjem termina pretraživanja i sličnim. Microsoft, ističe Tipurić, ima platformu pogodnu za različite varijante rješenja otvorenoga koda.

Priča je, objašnjava Tipurić, zapravo usko povezana s modelima zarade u svijetu otvorenoga koda. Tvrtke omogućuju i pokretanje softvera otvorenoga koda u svojim podatkovnim centrima, bilo u infrastrukturi bilo prema vrijednosti koju softver pruža – web hosting, hosting baze podataka i slično, usluge instalacije, prilagodbe i edukacije korisnika softvera otvorenoga koda, prodaju svoju korisničku bazu oglašivačima ili podatke koji dodaju vrijednost softveru otvorenoga koda. Većina današnjih ‘open-source’ tvrtki svoj model zapravo temelji na kombinaciji opisanih scenarija – objašnjava Tipurić, ističući da softver otvorenoga koda nije ni sigurniji ni nesigurniji od vlasničkog softvera.

Dio ljudi strahuje da je zbog toga što svatko može vidjeti izvršni kôd aplikacije taj softver nesiguran jer se svaki ‘bug’ može vrlo jednostavno iskoristiti kako bi se našteto korisniku. Ipak, to znači da i mnogo profesionalaca može vrlo brzo reagirati na sigurnosni propust, pa se nova verzija pojavljuje doslovce preko noći.

Prema riječima Dragutina Živkovića, menadžera proizvoda za Red Hat i ‘open source’ rješenja u Algebri, u Hrvatskoj se sve više primjenjuje otvoren kod u poslovanju. Rabe ga tvrtke iz financijskog i telekomunikacijskog sektora koje posebnu pozornost posvećuju sigurnosti, pa se uža spomenute uštede, fleksibilnost i inovativnost popisu prednosti mogu dodati visoka razina sigurnosti poslovnih podataka, mogućnost iskorištavanja prednosti ‘open sourcea’ te sustavna izobrazba informatičara o tehnologiji otvorenoga koda.