SCHNEIDER Tek drugi šef izvana u povijesti pokušat će ‘ozdraviti’ Nestlé

S pozadinom iz zdravstvenog sektora šef Freseniusa ima vrlo jasan zadatak – pripremiti švicarskoga prehrambenog diva za sljedeću fazu razvoja agresivnim jačanjem zasad još nježna poslovanja sa zdravim proizvodima.

O kretanjem novoga strateškog lista u povijesti 150 godina stare prehrambene kompanije, Nestlé je napravio još jedan veliki iskorak imenovanjem prvog autsajdera za šefa kompanije nakon 1922. (tada je Nestlé preuzeo Louis Dapples). Nijemac Ulf Mark Schneider, koji je vodio zdravstvenu kompaniju Fresenius, preuzet će početkom sljedeće godine vođenje švicarskog diva šest puta većeg od svoga dosadašnjeg poslodavca (prema tržišnoj vrijednosti), što je ujedno i jasan signal okretanja kompanije prema sve popularnijem strateškom rješenju za mnoge kompanije – sektoru zdravlja. Kako bi tranzicija protekla što bezbolnije, Schneider će se 1. rujna početi upoznavati s radom kompanije (razdoblje upoznavanja). Na tom će mjestu zamijeniti veterana s oko 40 godina staža u kompaniji, Paula Bulcke, koji prelazi na poziciju predsjednika kompanije, a odabir je za mnoge bio iznenadujuć imajući u vidu navedenu tradiciju biranja kadrova iz vlastitih redova, ali i prevladavajući trend (prošle je godine 77 posto promjena na vrhu u 2500 najvećih kompanija na svijetu provedeno s internim kadrom). Takav izbor iznimno je važan i na simboličkoj razini jer je čovjek izvana doveden zadnji put kada se danas najveći svjetski proizvođač hrane i pića našao u krizi zbog naglog pada potražnje za mlijekom u prahu. Jasno, uvjeti su ovaj put znatno drugačiji i kompanija je daleko od krize (investitori, primjerice, trenutačno plaćaju da bi posudili novac kompaniji na deset godina jer je prinos negativan, dobit je 9,2 milijarde dolara), ali imenovanje Schneidera sugerira da se Nestlé nalazi na prekretnicu u poslovanju, odnosno strateškom smjeru. ‘Veselim se suradnji s Ulfom Markom Schneiderom na nastavljanju Nestléovog uspjeha’, komentirao je Bulcke. ‘Ulf Mark Schneider donosi u Nestlé pregršt dokazanih i prokušanih osobnih i profesionalnih vještina koje će se dobro uklopiti s Nestléovom iskustvom upravom i kompanijskom kulturom’, dodao je Bulcke.

Sa svoje strane, Schneider je jasno dao do znanja u kojem grmu leži zec: ‘S obzirom na to da se potrošači diljem svijeta sve više brinu za svoje zdravlje i dobrobit, Nestléovo poslovanje dobro pozicionira kompaniju za jačanje vizije prehrane, zdravlja i dobrobiti.’ Ta odluka kompanije na tržištu je pozitivno primljena, vrijednost dionice skočila je više od četiri posto u ranom trgovanju dan kasnije vrednujući Nestlé na 221 milijardu švicarskih franaka (225 milijardi dolara). No dovođenje čovjeka izvana moglo bi sa sobom donijeti i probleme uobičajene za kompanije s dugom tradicijom postavljanja vlastitoga kadra na čelnu poziciju. S obzirom na to da je nekoliko ljudi već biralo nove sagove u najvećem uredu, nije nemoguće očekivati trzavice na vrhu nakon te neočekivane odluke. Kao snažni favoriti spominjali su se šef američkih operacija Laurent Freixe, šef poslovne izvrsnosti Chris Johnson i Wan Ling Martello, šef za Aziju, Oceaniju i Afriku, ali su, očito, ostali kratkih rukava, čime je otvoren prostor za buduća neslaganja. Reagira se preventivno s obzirom na dugoročne trendove, koji nisu ono što kompanija priželjkuje. Začrtani organski rast od pet, šest posto na godinu ostaje nedohvatljiv (naprotiv, od 2011. bilježi kontinuiran pad i sada je na 4,2 posto), potrošači se okreću zdravijim rješenjima i sve manje vjeruju najvećim prehrambenim brendovima, a i konkurencija se osjetno osilila i puca iz svih oružja. Dok njemački JAB napada njihovo kofeinsko poslovanje golemim investicijama u premium segmentu, 3G Capital (vlasnik Heinzea i Krafta) probio se na treće mjesto u industriji i polako postaje ozbiljna prijetnja vodećem dvojcu Nestléu i Pepsi. Iako još imaju za preskočiti jednoga konkurenta prije izravnog izazova lideru, private equity kompanija napravila je opći nered u industriji agresivnim rezanjem troškova, čime su njezini štićenici postali ozbiljan problem svojim konkurentima.

Zdravstveni pravac na koji su gotovo svi tradicionalni veliki prehrambeni brendovi više silom prilika nego odlukom usmjereni pokrenuo je još Peter Brabeck-Letmathe, predsjednik koji ide u mirovinu i upražnjava mjesto za dosadašnjeg izvršnog Bulcke, čovjeka koji je tu strategiju provodi posljednjih osam godina. Prva promjena je zato već spremna, dva odjela, ‘zdravstvene znanosti’ i ‘proizvodi za njegu kože’ bit će spojena u jedan s kombiniranom godišnjom prodajom od četiri milijarde švicarskih franaka (4,08 milijardi dolara) s ciljem učetverostručivanja prihoda u srednjem roku. Analitičari su Financial Timesu rekli da ne očekuju temeljit preokret i pretvaranje Nestléa u farmaceutsku kompaniju, ali pretpostavljaju da će ojačati poziciju u medicinskoj prehrani. Dobar dio ponude u ovom trenutku oslanja se na redom problematične proizvode u kategoriji prerađene hrane koji su dežurni krivci za pretilost.

Sudeći prema dosadašnjem radu, Schneider će vjerojatno inzistirati na financijskoj disciplini, iako to trenutačno nije veliki problem, a moguće je ‘pomaganje’ rasta akvizicijama (više od deset akvizicija tijekom svojih 13 godina u Freseniusu), premda je kao jedan od glavnih ciljeva jasno naznačen organski rast. Nije odabran bez veze, prati ga glas čovjeka zaslužnog za izgradnju Freseniusa u globalni zdravstveni brend, ali mu se ovdje, očekivano, predbacuje manjak iskustva u prehrambenoj industriji koja je još uvijek okosnica kompanije. Faktor je i veličina kompanije. Iako je Fresenius svjetski igrač u području zdravstvene opreme i usluga, njegovi godišnji prihodi od 31 milijarde dolara bljeđe u usporedbi s Nestléovih gotovo 90 milijardi, a i raspon je proizvoda neusporediv. S druge strane, prednost mu je ‘mladost’, s okruglih 50 smatra se mladahnim šefom za taku veliku kompaniju i prehrambeni industriji. Usprkos dugogodišnjem usmjerenu prema zdravijim proizvodima i promjeni imidža, ti odjeli još uvijek donose relativno malo u okviru ukupnih prihoda kompanije, premda su u prosjeku profitabilniji (ukupna marža je 15,1 posto, ‘zdravi’ odjeli prema procjenama mogli bi ostvarivati oko 20 posto). Cilj je stoga što agresivnije širiti to poslovanje, zato ne čudi izbor Schneidera koji se na prošlom radnom mjestu proslavio upravo po tome – njegovo šopingiranje donijelo je Freseniusu dvanaestostruku porast dobiti tijekom njegova stolovanja. Smjer je jasan, potrebna je ‘samo’ implementacija, koja je očito kaskala tijekom vladavine Bulcke i Brabeck-Latmathea, a očekuje se da bi ‘mladi’, ambiciozni šef s pozadinom brzog razvijanja kompanije to trebao promijeniti. To ne znači da Nestlé odjednom postaje ‘zdravstvena’ ili farmaceutska kompanija, ali definitivno mijenja dugoročni smjer i fokus prema zelenijim livadama koje nudi tobožnji zdrav život.

Dvije su njegove karakteristike ključne: ima iskustvo u području zdravlja i dokazano je vješt generator brzog rasta, dvije stvari koje Nestlé, prema svemu sudeći, silno želi. Postoje i nagađanja da bi Schneider mogao radikalnije zahvatiti u području razvoja nekih tradicionalnih, esencijalnih proizvoda poput čokolada, ali veliko je pitanje je li kompanija spremna na ozbiljnije diranje u osnovno poslovanje. Prema svemu dosad viđenom, ne baš, barem ne u dogledno vrijeme. Financijska slika kompanije je izvrsna, ali ovaj potez pokazuje kako velike kompanije dugoročno promišljaju svoju budućnost. Opisljivi problemi neće se pojaviti sutra, međutim opstanak kompanije u koja ovisi o njezinoj sposobnosti anticipiranja i reagiranja na dugoročne trendove. U slučaju prehrambenih divova, stvar je, doduše, nešto lakša, zato što je poželjan smjer evidentan i nametnut, ali to je tek pola priče. Druga je polovica adekvatna provedba i tu bi Schneider trebao uskočiti.