Hrvatska ima regulatornu giljotinu, ali ne provodi je. Kirgistan je 18. država koja uvodi taj projekt Sense Consultinga. Prvi paket preporuka omogućio je 4,5 milijuna dolara ušteda kirkiskomu privatnom sektoru.
Ako ne gledamo samo šture brojke, BDP i slično, Kirgistan, brdovita bivša država SSR-a s oko šest milijuna stanovnika u srednjoj Aziji, zapravo je vrlo sličan Hrvatskoj. Iako su ondje dvadesetak godina odvojeni od Sovjeta i nezavisni, tek su pet godina parlamentarna republika. Mladi su i sretni zbog toga. Doduše, mi smo malo stariji i nesretniji. No svejedno slične povijesti, ekonomskih i političkih izazova. Obje zemlje imaju dobar strateški položaj: Kirgistan između Kine koja raste i bivših država Sovjetskog Saveza, mi smo pak vrata u zapadnu Europu. Obje su imale (Hrvatska još ima) predsjednicu – prije pet godina, u tranzicijsko vrijeme, to su za srednju Aziju bile ‘breaking news’. Ondje je i energetična startup-cena, baš kao u Hrvatskoj. Poslovna kultura i mentalitet također su nam slični, a i srednju Aziju zovu azijskim Balkanom.
Kirgistan je u nekim stvarima čak napredniji od Hrvatske: potrebna je putovnica i samo jedan korak da biste otvorili biznis, mediji su slobodni i nema obvezan žig od 2010. U nekim ga stvarima pak Hrvatska kopira: vlada se mijenja često, baš kao što se, čini se, počela i hrvatska.
No, što je zanimljivije, ondje predano provode reforme ne bi li privukli ulagače. Znaju svoje nedostatke, kao što je visoka ekonomska ovisnost o Rusiji u kojoj radi više od 100 tisuća kirkiskih radnih migranta, ali i svoje prednosti u sektorima za ulaganje, kao što je turizam ili energetika. Imaju vlastitu hidroenergiju i rudnike zlata i sve više prepoznaju sektor malog i srednjeg poduzetništva te startup-scenu. I za njih žele stvoriti dobre uvjete poslovanja.
Među glavnim su reformistima u srednjoj Aziji, najnaprednija su država bivšega Sovjetskog Saveza. Na ljestvici lakoće poslovanja Doing Business 2016. na 67. mjestu, na koje su se smjestili s olakšanim, online postupkom prijenosa vlasništva i pristupom kreditiranju. Proveli su mnoge reforme, uključujući uvođenje jedinstvene porezne stope i pojednostavnjenje poslovanja startupova, no ukupno poboljšanje poslovne okoline i dalje je sporo – korupcija, kao i u svim zemljama srednje Azije, i dalje potkopava konkurentnost.
Stoga kirkiska vlada i razne poslovne udruge zajedno rade na privlačenju ulaganja. U tim naporima Jedinica za regulatornu reformu, u kojoj su pravnici i ekonomisti koji nemaju veze s državom i politikom, ima ključnu ulogu. To koordinacijsko tijelo za provedbu regulatorne reforme djeluje u sklopu Vijeća za regulaciju, koje je pod premijerovom nadležnošću, i prati provedbu regulatorne giljotine koja uz konzultantsku potporu i softver e-Giljotina hrvatske tvrtke Sense Consulting osigurava djelotvornu i sustavnu provedbu regulatorne reforme. Cilj je kirkiske regulatorne reforme preporučiti Vladi koje propise i administrativne procedure pojednostaviti, staviti izvan snage ili pak ostaviti kakvi jesu. U tom procesu Jedinica za regulatornu reformu surađuje s državnim tijelima i partnerima iz privatnog sektora – Međunarodnim poslovnim vijećem.
Trudimo se pojednostavniti zakonodavstvo, regulativu i riješiti druge probleme. Radimo kao što se radio projekt ‘Hitrorez’. Dolazimo sa savjetima o regulatornoj reformi, kako smanjiti teret za poduzetnike i slično. Biznis tako ima priliku govoriti o svojim problemima i premijer ih može čuti – objašnjava Nurmambet Toktomatov.
Kirgistan, dakle, upotrebljava hrvatsku pamet razvijajući projekt koji bi trebao biti proveden do kraja ove ili sredine dana. Do sada su, istaknuo je Toktomatov, popisali 72 tisuće dokumenata, obrazovali više od petsto službenika državnih tijela te analizirali gotovo četiri tisuće dokumenata za koje su dali preporuke državnim tijelima. Utjecali smo na biznis! Prve kalkulacije pokazuju da je naš paket preporuka privatnom sektoru omogućio uštedu od 4,5 milijuna dolara – ističe Toktomatov. Iako su izravna strana ulaganja u 2015. dosegla 1,5 milijardi dolara, udvostručivši se u odnosu na godinu prije, Toktomatov objašnjava da se to dogodilo ne samo zbog aktivnosti projekta nego i zbog udvostručenja ruskih i kineskih ulaganja. Događa se građevinski procvat, gradimo ceste, škole, hidroelektrane. Shvaćamo da postoji potreba za izravnim stranim ulaganjima i moramo se natjecati te uvjeriti ulagače da vrijedi ulagati u nas. Imamo i pristup Euroazijskoj ekonomskoj uniji, što je 180 milijuna potencijalnih kupaca, vrlo liberalan porezni sustav, jeftinu struju koja stoji cent po kilovatu, jeftinu radnu snagu. Sada tekstilne tvrtke žele prebaciti poslovanje k nama jer smo među investicijski najkonkurentnijim zemljama Unije u tekstilnom sektoru, a i mnoge svjetske IT tvrtke posluju u našim tehnološkim parkovima – nabraju Toktomatov neke od prednosti poslovanja u Kirgistanu.
