INDUSTRIUS

Ova je godina prekretnica za razvoj kompanije s obzirom na investiciju u gradnju hale i pripadni strojni park unutar šibenske zone Podi. Industriusova hala trebala bi početi raditi u ožujku iduće godine, a vrijednost ulaganja u strojnu opremu iznosi 10 milijuna kuna. Planovi metaloprađivačke tvrtke su širenje na regionalno tržište i na proizvodnju cjevare, cijevnih sustava i komponenti tlačne opreme u novoj proizvodnoj hali.

JGL Pharma Valley najvažniji je korporativni strateški pothvat JGL-a, koji objedinjava sve proizvodno-tehnološke lokacije na jednome mjestu, a investicija je iznosila 357 milijuna kuna. Ulaganje u renoviranje i preraspodjelu farmaceutskih prostora te u opremu za proizvodnju u JGL-u Beograd-Sopot vrijedno je oko dva milijuna eura. U planu je proširenje skladišnih kapaciteta u 2018.

Tvornica Novi Kandit najveća je poslijeratna greenfield investicija u Slavoniji, a vrijednost projekta gradnje i opreme veća je od 185 milijuna kuna. Raditi je počela 2014., a u nju je ugrađena najmoderna tehnologija u konditorskoj proizvodnji. U tvornicu je tijekom 2015. i u prvoj polovini 2016. uloženo daljnjih 2,4 milijuna eura.

U zadnje tri godine ukupno je investirala oko 25 milijuna eura u proizvodni pogon i razvoj novih proizvoda. U idućih 12 mjeseci planira dodatnu investiciju od 20 milijuna eura za proširenje strojnog parka te pogon za obradu stakla. Provedbom te investicije povećat će kapacitete toliko da će postati jedna od najvećih u branšu u EU.

U protekle dvije godine uložio je dvanaest milijuna eura u nabavku vrhunskih linija proizvodne tehnologije. Osim u tvornice u Zagrebu, investicijski projekti u novu tehnologiju realizirani su i u tvornicama Karolina u Osijeku i Mira u Prijedoru. Zahvaljujući tome lansirao je brojne novitete, a sličan tempo investicija u tehnologiju i nova tržišta planiran je i za ovu godinu.

Potkraj 2014. u pogon je puštena prva tvornica bureka koja je projektirana za proizvodni kapacitet od 700.000 bureka na dan, od čega je 60 posto planirano za izvoz. U tvornicu je uloženo više od 40 milijuna kuna, a cijela je proizvodnja automatizirana.

Teva i Pliva su u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina uložile više od milijardu kuna u povećanje proizvodnih kapaciteta i nove tehnologije te više od milijardu kuna u istraživanje i razvoj, što Plivu čini jednim od najvećih privatnih investitora u Hrvatskoj. Najveći investicijski ciklus u povijesti kompanije obilježen je nedavnim pokretanjem proizvodnje u novom pogonu višenamjenske sinteze u Savskom Marofu vrijednom pola milijarde kuna.

Nova tvornica za obradu stakla u poduzetničkoj zoni Jalžabet počela je raditi lani. Ukupna vrijednost ulaganja je 15 milijuna eura, a zaposleno je 300 ljudi. Press Glass vodeća je europska tvrtka u prerađivanju stakla za potrebe u građevini, a gradnjom nove tvornice za proizvodnju IZO i kaljenog stakla želi proširiti svoju proizvodno-industrijsku djelatnost.

Solvis je ulagao prije svega u proizvodnu liniju, tj. pripadajuće strojeve: u automatizaciju proizvodnog procesa, proizvodnu liniju (nova tehnologija) koja omogućuje rad sa sirovinama nove generacije. Ukupna je vrijednost tih investicija dva milijuna eura, a Solvis od njih očekuje porast poslovnih prihoda, izvoza, višu tehnološku razinu proizvoda itd.

Vlastitim novcem i kreditima banaka sagradila je novi pogon vrijedan 15 milijuna kuna, koji je završen potkraj prošle godine i bio je uvjet za standard EU. Putem projekta IPARD aplicirala je i za četiri specijalizirana transportna vozila za prijevoz sirovog mlijeka, gdje je ukupan iznos investicije iznosio 2,5 milijuna kuna.

Austrijska tvrtka Wollsdorf, koja zapošljava 300 radnika, u Poduzetničkoj zoni Jalžabet lani je službeno otvorila novu tvornicu za obradu i finalizaciju kožnih komponenti za autoindustriju, avioindustriju i industriju namještaja. Ukupna vrijednost investicije je 8,5 milijuna eura.

U modernizaciju proizvodnog pogona, automatizaciju proizvodnje i poboljšanje procesa, povećanje kapaciteta, novu opremu i unapređenje tehnologije u zadnje dvije godine i u sklopu nekoliko projekata uložila je 7,6 milijuna eura.

U pogon prve hrvatske craft pivovare dosad je uloženo pola milijuna eura. Osim investicije u uređenje nove proizvodne hale u najmu, u planu ima nabavu novih fermentora za odležavanje, čime povećava kapacitet pivovare, te ulaganje u novu tehnologiju. Do kraja godine u planu je seljenje pivovare na novu lokaciju.

Lani je obilježen početak gradnje novih proizvodnih postrojenja na području Ovčare, pored Čepina, u kojima će se proizvoditi vrhunski pršuti i ostali suhomesnati proizvodi. U ovoj i idućoj godini planiran je ciklus investicija u vrijednosti 1,5 milijardi kuna, u 20 projekata, u okviru kojih će se zaposlit 250 do 300 mladih ljudi, a nove će investicije generirati prihod od milijarde kuna.

Nastavljamo planirati nove projekte i istovremeno intenzivno ulazimo u ljude. Zadovoljni smo što možemo biti pozitivan primjer i drugim ulagačima i vjerujemo da ćemo i dalje biti jedna od okosnica razvoja hrvatskoga gospodarstva – kažu u Plivi.

Ništa manje ambiciozn nisu ni u njihovom konkurentu, koprivničkom Belupu. Ta je farmaceutska kompanija prerasla postojeće proizvodne kapacitete i užurbano, u okviru novoga investicijskog ciklusa, gradi dvije nove tvornice – krutih te polukrutih i tekućih oblika lijekova. Ti će proizvodni kapaciteti biti dovršeni do kraja prvoga kvartala 2017. i zapošljavat će stotinjak novih zaposlenika. I oni kažu da je riječ o najvažnijoj greenfield investiciji u Hrvatskoj, koja će kada bude dovršena znatno utjecati na rast BDP-a te povećanje izvoza. Za gradnju i opremanje tvornica najnovijom tehnologijom Belupo je izdvojio petstotinjak milijuna kuna, dijelom iz vlastitih sredstava, a dijelom iz kredita. Tvornice budućnosti, kako ih u Belupu zovu, moći će udovoljiti sve većim potrebama tržišta za njegovim proizvodima, a Belupo će biti potpuno spreman za ulazak na nova, zapadnoeuropska tržišta.

Ta su ulaganja tim važnija kada se zna da je farmaceutska industrija jedna od investicijski najzahtjevnijih i da je tvornica u farmaceutički nekoliko puta skuplja od bilo koje druge tvornice. No u toj industriji dobro znaju da se opstanak na tržištu čuva jedino kontinuiranim ulaganjima u razvoj proizvodnje. Stoga su i riječkom JGL-u odlučili investirati u veliki projekt Pharma Valley, vrijedan 357 milijuna kuna, koji im osigurava uvjete i kapacitete za realizaciju dugoročnih planova rasta tvrtke te objedinjava sve proizvodno-tehnološke lokacije na jednome mjestu. Također, ciklus širenja poslovanja i ulaganja u proizvodne pogone u proteklom je razdoblju JGL započeo i na tržištu Srbije, što je bio zahtjevan projekt. S projektom JGL Pharma Valley povećao je proizvodne kapacitete s postojećih 45 na 2018.

Podbačaj u javnim investicijama zabilježen je u posljednjem lanjskom i prvom ovogodišnjem kvartalu. Nema novih projekata i aktivnosti, a ranije se ugovoreni projekti nastavljaju, ali s limitiranim izdacima.

Podbačaj javnih investicija zabilježen je u posljednjem kvartalu 2015. i prvom kvartalu 2016. godine. Dakle, upravo kad je Vlada slijedom izbora bila tehnička te se nije mogla zaduživati te kad je državni proračun zamijenila Odluka o privremenom financiranju. A to znači da se nastavlja financiranje poslova, funkcija i programa državnih tijela i drugih proračunskih korisnika u visini koja je neophodna za njihovo obavljanje i ispunjenje. Jednostavno rečeno – nema novih projekata i aktivnosti, a ranije se ugovoreni projekti nastavljaju, ali s limitiranim izdacima.

Kad gledamo prošlogodišnju fiskalnu konsolidaciju, kad je zabilježen osjetno niži proračunski manjak, većina te fiskalne prilagodbe dogodila se baš zbog smanjenja javnih investicija, a sličan trend možemo očekivati i ove godine. Ne trebamo posebno napominjati da nisu još obavljena sva imenovanja u državnim poduzećima, nisu nastavljeni stari projekti niti su poduzeti novi investicijski ciklusi – objasnio nam je glavni ekonomist Société Générale Splitske banke Zdeslav Šantić.

A koje su to investicije zbog činjenice da je Vlada dala ostavku na prislom odmoru? Primjerice, ministri Oleg Butković i Tomislav Tolušić raspisali su prvi natječaj za radove na Pelješkom mostu vrijedan 1,7 milijardi eura. Natječaj traje do 22. kolovoza, a odluku tko će biti izabran donijet će buduća vlada. Bilo bi neodgovorno da su budućoj vladi ostavili i da raspiše natječaj, ali i ovako će već odabir izvođača na prvom natječaju za Pelješki most biti usporen. Naime, izbori će biti u rujnu, a već smo na posljednjim izborima svjedočili da izbor mandatara i formiranje vlade može potrajati mjesecima. Valja se nadati da će nakon predstojećih izbora biti manje teškoća pri formiranju parlamentarne većine, ali garancije za to nema. Zato je već stigla jedna žalba na neke uvjete iz natječaja, kojom Viadukt, prema pisanju Večernjeg lista, kupuje vrijeme do tehničkog pregleda mosta Drava, koji bi trebao biti referenca za Pelješki most.

Na kraju, Pelješki most projekt je većinom financiran iz fondova EU, ali unatoč tome svejedno je na prisilnom odmoru – do odluke o žalbi i(li) do formiranja nove vlade. Slično će biti i s drugim projektima iz nadležnosti Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, čiji ukupni javni investicijski portfelj, bez Pelješkog mosta, vrijedi 3,8 milijardi kuna i također je uglavnom financiran iz fondova EU.

Naravno, uvijek treba voditi računa da investicije u javnom sektoru, u što smo se mogli uvjeriti prije krize i prije ulaska u Europsku uniju, imaju nisku razinu efikasnosti i upitan utjecaj na dugoročni gospodarski rast. Možda je još važnije i restrukturiranje javnih poduzeća, jer bi onda investicije bile efikasnije – kazao je Šantić procjenjujući dosadašnje iskustvo s javnim investicijama. Javne investicije bile su i jedan od temelja na kojima je prošla vlada gradila planove za izlazak iz krize. Ali unatoč najboljim namjerama, uglavnom su izostale. Koliko je problematično pokretati javne investicije dobro ukazuje primjer HEP-a, koji je protekle četiri godine nije uspio realizirati nijedan od gromoglasno najavljenih projekata – termoelektrana na ugljen Plomin C i hidroelektrana Ombla.

S druge strane, tvrtku za investiciju u LNG terminal pokrenula je prošla vlada, a za vrijeme ove vlade donesena je odluka da će se graditi jeftiniji plutajući terminal, koji je brže i jednostavnije dovršiti. I u to se mora uključiti i Plinacro, koji treba sagraditi otpremne plinovode za LNG terminal. No, za razliku od projekata financiranih iz europskih fondova, riječ je o politički osjetljivim projektima koji su u pravilu na prisilnom odmoru kad se čekaju izbori. Naprosto, uprave javnih poduzeća u takvim trenucima izbjegavaju važnije poteze, osim ako su prisiljene na njih, jer nikad se ne zna kakva će biti klima prema određenim investicijama ako se promjeni vlast. Ali ni javne investicije financirane iz fondova EU nisu imune na politička previranja, odnosno na opasnost da se u roku ne napravi sve što se treba napraviti.