3. KONFERENCIJA O IZVOZU

Izvozni dio hrvatskoga gospodarstva najvitalniji je dio domaćega privatnog sektora, no čini se da u Hrvatskoj nitko ne voli izvoznike. Ipak, cijeli privatni sektor na slabim je temeljima. Gledajući udio izvoza robe i usluga u BDP-u, još smo daleko ispod europskih standarda. U prvom ovogodišnjem kvartalu izvoz je količinski bio manji sedam posto nego prošle, a vrijednosno je ostvaren rast od sedam posto. Istodobno je uvoz količinski rastao devet posto, a vrijednosno sedam posto, pokazuju zabrinjavajući podaci koje je predstavila Zvjezdana Blažić, konzultantica Geja savjetovanja.

Liderova konferencija o izvozu najvažnija je godišnja aktivnost Liderova Kluba izvoznika, projekta pokrenutoga prije pet godina da bi senzibilizirao javnost, osobito donositelje političkih i ekonomskih odluka, o potrebi snažna poticanja izvoza kao preduvjeta rasta gospodarstva i BDP-a.

Sudionici 3. konferencije o izvozu, nazvane ‘Pametni znaju čemu služi izvoz’, pokušali su ponuditi rješenja za ključne probleme koje treba riješiti kako bi hrvatska ekonomija nastavila rasti još uspješnije. A ona su ponajviše povezana s izvozom. Probleme treba početi rješavati u vlastitom dvorištu, vjeruju.

Gordana Deranja, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), vjeruje da su reforme, koliko god bile nepopularne i za neke zastrašujuće, jedini način da Hrvatska počne disati punim plućima.

• U ime cijeloga hrvatskoga gospodarstva HUP traži što bržu provedbu reformi. Prema kupovnoj moći, od Hrvatske je lošija samo Bugarska, no naše političare, čini se, to uopće ne zabrinjava. Njih više zanima prošlost od budućnosti, vlastiti probitak od blagostanja hrvatskog naroda. Pozivam novu vladu, kako god izgledala, da provede reforme što prije – izjavila je Deranja.

• Izvoznici se moraju više usredotočiti na udruživanje i edukiranje te lobirati. Tako će promijeniti stajalište elite prema izvozu, a nakon toga i javno mnijenje. No nekako se bojim da će država shvatiti važnost izvoznika tek kad ponestane deviza – poručuje Miodrag Šajatović, Liderov glavni urednik.

• Glavni neprijatelj izvoznika jest Hrvatska narodna banka, njezina monetarna politika. Tečajnom politikom i kamatnim stopama hrvatske izvoznike desetkuje nevidljivom mjerom. Jedino je u Hrvatskoj devizni tečaj fiksan, ne dira se već dvadeset godina. To je hrvatska sveta krava. Država to čini svjesno kako bi zaštitila uvoz – pokušao je detektirati problem prof. dr. sc. Ivan Lovrinović.

Njegov odgovor na probleme izvoznika jest monetarna reforma.

• Jedina institucija u Hrvatskoj koja se ne smije dirati jest HNB. To se mora promijeniti – vjeruje Lovrinović, koji hrvatske izvoznike naziva ratnicima mira jer istodobno vode bitku s vlastitom državom i konkurencijom.

Tijekom panel-rasprave radnog naziva ‘Biljanje na domaćem tržištu kao preduvjet uspješnog izvoza’ Lovrinoviću je kontrirao Ivan Topčić, vlasnik tvrtke Tim kabel, male obiteljske tvrtke koja je počela u garaži, a na izvozu zarađuje više od sto milijuna na godinu.

• Previše se naglašava to što država može učiniti za izvoznike, ona ne može gotovo ništa. Iskreno vjerujem da želi pomoći, ali ne zna kako. Država je nemoćna – smatra poduzetnik Ivan Topčić.

Osim njega na panel-raspravi sudjelovali su Gordana Kovačević, predsjednica Ericssonova Nikole Tesle, dr. sc. Helena Miloloža s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Alen Premužak, predsjednik Uprave Dalekovoda, te prof. dr. sc. Adrijan Barić sa zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva.

Govoreći o važnosti TTIP-a, sporazuma između SAD-a i Europske unije, i tome kako će utjecati na hrvatsko, europsko i svjetsko gospodarstvo, Branko Baričević, voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, istaknuo je kako je Amerika hrvatskim izvoznicima potencijalno tržište i da će potpisivanje tog ugovora biti posebno važno za male tvrtke kojima je teško doći na veliko tržište SAD-a. TTIP će blago pozitivno utjecati na hrvatsko gospodarstvo, koje ima malu razmjenu sa SAD-om, ali povećat će se nakon njegove primjene. Potpis tog sporazuma povećat će BDP Europske unije za 0,5 posto, riječ je o stotinama milijardi eura. Moramo biti hrabri i izići na tržište, trebamo TTIP shvatiti ne kao opasnost, nego kao izazov – zaključio je Baričević.

‘Kako izaći na novo tržište i ne izgorjeti na njemu nakon prve pošiljke’, bila je tema okruglog stola na kojem su sudjelovali Marko Jurčić, savjetnik za gospodarstvo predsjednice RH; Ksenija Sanjković, članica Uprave Hrvatskog kreditnog osiguranja; Darko Radišić iz Kraša; Damir Pašić, direktor Sherif Groupa Hrvatske; Goran Šutalo, vlasnik Color emajla, i Ivo Markotić, predsjednik Uprave Badela 1862. Moderator Boris Teški, direktor Instara, pitao je kako država potiče izvoz, koliko su hrvatski izvoznici spremni za izlazak na američko tržište, isplati li se osvajati tržišta Afrike i Azije, kako se pozicionirati na inozemno tržištu i ostati na njemu te zašto neke velike hrvatske tvrtke nisu uspješne na tržištu EU.

Jurčić je istaknuo da se intenzivno radi na promidžbi hrvatskoga gospodarstva u inozemstvu jer se u Uredu predsjednice RH izvoz tretira kao jedan od osnovnih temelja gospodarskog rasta. Naglasio je da je nužno djelovanje gospodarske diplomacije na stranom tržištu. Sanjković je istaknula da, osim što Hrvatsko kreditno osiguranje izvoznicima pruža zaštitu na inozemnim tržištima, analizira kupce i tržišta, obavještava klijente o tržišnim i političkim rizicima te rješava probleme s neplaćanjem.

Nekoliko hrvatskih vlada žrtvovalo je izvoz iako se na malom tržištu ne može graditi konkurentnost proizvoda i rasti, rekao je Ivo Usmiani, predsjednik Uprave JGL-a, tvrtke koja u Istočnu Europu izvozi u vrijednosti od 500 milijuna kuna. – Iako se u Hrvatskoj farmaceutska industrija smatra strateškom, strategija se ne provodi – ističe Usmiani, koji misli da država mora biti uključena u povezivanju repolanaca jer je u tome velik potencijal za rješavanje nezaposlenosti, a na to najviše mogu utjecati politika i Vlada.

Cijelom društvu nedostaje strategija, a iako postoji volja, nema poticaja izvoza, tvrdi Radišić iz Kraša. Damir Pašić iz Sherif Groupa Hrvatske pak predlaže da se posebna pozornost posveti gospodarskoj diplomaciji. U hrvatskoj gospodarskoj diplomaciji ima samo dvoje-troje ljudi koji govore arapski, a tvrtka Sherif Group Hrvatska ima ih čak pet. Više od 80 posto prihoda od izvoza ostvaruje Color emajl, koji najviše izvozi u Skandinaviju, Njemačku i Francusku. – Jedan je problem kunska tečaj, koji otežava, ali to ne možemo promijeniti, a drugi je nedostatak kadrova. Imamo uskospicijalizirane proizvode i proizvodimo sve, od dizajna do gotovog proizvoda u vlastitoj tvornici – rekao je Goran Šutalo, vlasnik Color emajla.

Primjena TTIP-a Badelu 1862 neće pomoći, istaknuo je Markotić, jer se iz Amerike uvozi više viskija u Hrvatsku nego što se žestica izvozi preko oceana.

Izvoz iz godine u godinu raste, istaknuo je Veljko Drakulić, regional key account D&B compliance tvrtke Bisnode, u analizi kretanja domaćeg i tržišta EU te hrvatskog izvoza od 2011. do 2015. U Hrvatskoj je 2011. bilo 12.466 izvoznika, a 2015. gotovo tri tisuće više – 15.377. Ostvarenih prihod bio je za šest posto veći, ukupni izvoz 2015. iznosio je 115,3 milijarde. Takav trend očekuje se i dalje, ali ovisi također o ‘bildanju’ svjetskog BDP-a i eurozone. Drakulić je istaknuo da je najbolje izvoziti u Dansku, koja plaća čak 92,6 posto računa u roku od 30 dana, i u Njemačku, koja u tom roku plaća 78,1 posto računa.