Home / Biznis i politika / Moguće posljedice Brexita za hrvatske poduzetnike

Moguće posljedice Brexita za hrvatske poduzetnike

ao što je izbornik Ante Čačić protiv Portugala čekao i čekao s promjenama u sastavu i igri Vatrenih, tako i domaći gospodarstvenici koji imaju partnere u Ujedinjenom Kraljevstvu čekaju da vide kako će se razvijati gospodarska situacija nakon odluke da najpoznatija svjetska suvremena monarhija napusti Europsku uniju. Istina, zasad i nema mnogo razloga za trenutačnu i ishitrenu reakciju, a s obzirom na to da nisu kao Čačić iz fiće uskočili u ferrari, nego su svoj posao razvijali polako i temeljito, realnije je očekivati da će se na vrijeme prilagoditi novim okolnostima i preduhitriti potencijalnu štetu za poslovanje.

Poslovanje domaćih tvrtki na britanskom otočju u ovom trenutku neposredno može ugroziti jedino pad funte. Srećom, domaći izvoznici s kojima smo kontaktirali uglavnom ili barem velikim dijelom posluju u eurima, pa ne strahuju od tečajne nestabilnosti britanske monete. Ipak, neizvjesnost koju izaziva politička nestabilnost nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Svi pomno prate situaciju u Ujedinjenom Kraljevstvu, osluškuju trendove i iščekuju što bi se moglo dogoditi.

Naš je rizik distribuiran jer je dio naših ugovora u eurima, a dio u funtama. Uspješno radimo i na drugim tržištima u Europi, najviše u Njemačkoj, pa vjerujemo da Brexit neće ugroziti naše poslovanje, no zabrinjava nas val političko-ekonomskih događaja koji će vjerojatno popratiti referendum – naveli su iz CROZ-a, domaće IT tvrtke. CROZ ima solidan razlog da ostane na Otoku – pola izvoza otpada mu na britansko tržište s kojega je u posljednje tri godine prikupio 10 milijuna kuna prihoda. Važan mu je kontinuiran rast na njemu, kao i lakše poslovanje zbog engleskog jezika. U Velikoj Britaniji poslovao je i prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju, pa u tvrtki dobro znaju što bi mogli izgubiti izlaskom Ujedinjenog Kraljevstva iz ujedinjene Europe.

U Velikoj Britaniji poslovali smo i prije ulaska Hrvatske u EU. Osjetili smo veliko olakšanje nakon ulaska, prije svega administracijsko. U prethodnih nekoliko godina uspjevamo poslovanje na tom tržištu prebaciti u model ‘managed’ servisa – uspješno nudimo usluge brige o sustavima velikih klijenata udaljenim pristupom. Naši klijenti uglavnom su veliki trgovački lanci, banke i osiguranja – ustvrdili su u CROZ-u.

Razumljivo, hrvatski poduzetnici nevoljko razmišljaju o napuštanju Londona i zbog referencije rada na Otoku, i to iz više razloga: osim što mogu bolje naplatiti svoje usluge, dobro poslovanje s otočkim partnerima vrijednost je sama po sebi koja može pomoći budućem poslovanju na stranim tržištima. Toga je itekako svjestan osnivač Microblinka i Photomatha Damir Sabol, čiji Microblink posluje i putem vlastite londonske tvrtke. Sabol uspješno iskorištava to što su njegovi partneri spremni više platiti za proizvode koje kupuju iz Velike Britanije nego kad bi ih kupovali iz Hrvatske. Međutim, to ga neće spriječiti da napusti London ako bude potrebe za tim.

Pretpostavljali smo da se može dogoditi Brexit, nismo zanemarili tu mogućnost i raspravljali smo o njoj. U ovom trenutku zaključak je da radimo po starome i pratimo što se događa. Naravno, ako se sve nastavi loše, morat ćemo nešto poduzeti. Trgovina sa SAD-om neće biti problem, ali mogla bi biti s nekim trećim stranama. Ako neizvjesnost bude problematična, lako ćemo preseliti poslovanje drugamo, naprimjer u Irsku. Ipak, nadam se da velikih promjena neće biti – rekao nam je Damir Sabol.

Slično razmišlja Hrvoje Prpić, nekadašnji vlasnik HGspota koji danas na Otoku ima registriran Trillenium. Tvrtka je još uglavnom u investicijskoj fazi, također posluje u eurima, ali pad funte ipak je prouzročio više troškove poslovanja jer eurima plaća i troškove razvoja.

Zasad su naši kupci u Ujedinjenom Kraljevstvu, pa za sada neće biti većih promjena; ako se to počne mijenjati, otvorit ćemo i tvrtku u Europskoj uniji, vjerojatno u Estoniji – rekao je Prpić za Lider.

London i Veliku Britaniju ne voli samo IT industrija, izvozom u Ujedinjeno Kraljevstvo profitiraju i proizvođači i distributeri vina te proizvođači vijčane opreme. Samoborska DIV grupa u posljednje je tri godine izvezla na Otok vijčanih spojnih elemenata vrijednih približno tri milijuna eura, a Badel 1862 onamo izvozi manje količine vrhunskih crvenih vina i traži svoje mjesto pod suncem pokušavajući ući na police trgovačkih lanaca i znatno povećati obujam izvoza na Otok. Obje tvrtke zaštitile su se od pada funte poslovanjem u eurima, ali Badel 1862 plaši se mogućeg pada potrošnje izazvane Brexitom. Ipak, zastupljenost na tržištu Ujedinjenoga Kraljevstva Badelu je jako važna jer je London centar vinskog tržišta, pa u ovom trenutku ipak ne razmatra mogućnost da poslovanje preseli na kontinent.

S obzirom na to da će prognoze rasta, odnosno pada potrošnje biti još pesimističnije, moguće je da će ulazak u otočke maloprodajne lance biti još teži i dulji, a to je preduvjet za veći obujam posla, na čemu smo već obavili mnogo predradnji i priprema. Kad je riječ o vinima, biti na tržištu Ujedinjenog Kraljevstva i Londona i dalje imperativ. Bez obzira na nove izazove povezane s poslovanjem u toj zemlji, referencije dobivene u Londonu nemjerljive su u odnosu na druga tržišta. London je sada centar vinskog tržišta s nekoliko svjetski relevantnih časopisa, ocjenjivanja kvalitete i prestižnih vinoteka te sličnih mjesta potrošnje koji diktiraju trendove i čije su referencije globalno neupitne. Vrijeme će pokazati hoće li se taj centar globalnog postavljanja trendova u potrošnji vina preusmjeriti u koju drugu europsku ili svjetsku metropolu – ustvrdila je Sanja Kunić, izvozna menadžerica u Badelu 1862.

O odlasku s britanskog tržišta ne razmišlja ni Lipik glas, proizvođač koji autostaklima opskrbljuje najviše britanske vozila – Bentley, Aston Martin, Jaguar i McLaren – i na Otok isporučuje 42 posto vlastitog izvoza. Naime, Lipik glas nema tvrtku u Velikoj Britaniji, nego svoje proizvode u Britaniju isporučuje iz Lipika.

Sve radimo u eurima, tako da u ovom trenutku ne tr-