Brexit

Većina domaćih IT i drugih tvrtki koje posluju u Ujedinjenom Kraljevstvu zasad ne paničari, ali oprezno prati razvoj situacije. Ako treba, preselit će biznis, ali ne u Hrvatsku.

Ako što je izbornik Ante Čačić protiv Portugala čekao i čekao s promjenama u sastavu i igri Vatrenih, tako i domaći gospodarstvenici koji imaju partnere u Ujedinjenom Kraljevstvu čekaju da vide kako će se razvijati gospodarska situacija nakon odluke da najpoznatija svjetska suvremena monarhija napusti Europsku uniju. Istina, zasad i nema mnogo razloga za trenutačnu i ishitrenu reakciju, a s obzirom na to da nisu kao Čačić iz fiće uskočili u ferrari, nego su svoj posao razvijali polako i temeljito, realnije je očekivati da će se na vrijeme prilagoditi novim okolnostima i preduhitriti potencijalnu štetu za poslovanje.

Poslovanje domaćih tvrtki na britanskom otočju u ovom trenutku neposredno može ugroziti jedino pad funte. Srećom, domaći izvoznici s kojima smo kontaktirali uglavnom ili barem velikim dijelom posluju u eurima, pa ne strahuju od tečajne nestabilnosti britanske monete. Ipak, neizvjesnost koju izaziva politička nestabilnost nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Svi pomno prate situaciju u Ujedinjenom Kraljevstvu, osluškuju trendove i iščekuju što bi se moglo dogoditi.

Naš je rizik distribuiran jer je dio naših ugovora u eurima, a dio u funtama. Uspješno radimo i na drugim tržištima u Europi, najviše u Njemačkoj, pa vjerujemo da Brexit neće ugroziti naše poslovanje, no zabrinjava nas val političko-ekonomskih događaja koji će vjerojatno popratiti referendum – naveli su iz CROZ-a, domaće IT tvrtke. CROZ ima solidan razlog da ostane na Otoku – pola izvoza otpada mu na britansko tržište s kojega je u posljednje tri godine prikupio 10 milijuna kuna prihoda. Važan mu je kontinuiran rast na njemu, kao i lakše poslovanje zbog engleskog jezika. U Velikoj Britaniji poslovao je i prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju, pa u tvrtki dobro znaju što bi mogli izgubiti izlaskom Ujedinjenog Kraljevstva iz ujedinjene Europe.

U Velikoj Britaniji poslovali smo i prije ulaska Hrvatske u EU. Osjetili smo veliko olakšanje nakon ulaska, prije svega administracijsko. U prethodnih nekoliko godina uspjevamo poslovanje na tom tržištu prebaciti u model ‘managed’ servisa – uspješno nudimo usluge brige o sustavima velikih klijenata udaljenim pristupom. Naši klijenti uglavnom su veliki trgovački lanci, banke i osiguranja – ustvrdili su u CROZ-u.

Razumljivo, hrvatski poduzetnici nevoljko razmišljaju o napuštanju Londona i zbog referencije rada na Otoku, i to iz više razloga: osim što mogu bolje naplatiti svoje usluge, dobro poslovanje s otočkim partnerima vrijednost je sama po sebi koja može pomoći budućem poslovanju na stranim tržištima. Toga je itekako svjestan osnivač Microblinka i Photomatha Damir Sabol, čiji Microblink posluje i putem vlastite londonske tvrtke. Sabol uspješno iskorištava to što su njegovi partneri spremni više platiti za proizvode koje kupuju iz Velike Britanije nego kad bi ih kupovali iz Hrvatske. Međutim, to ga neće spriječiti da napusti London ako bude potrebe za tim.

Pretpostavljali smo da se može dogoditi Brexit, nismo zanemarili tu mogućnost i raspravljali smo o njoj. U ovom trenutku zaključak je da radimo po starome i pratimo što se događa. Naravno, ako se sve nastavi loše, morat ćemo nešto poduzeti. Trgovina sa SAD-om neće biti problem, ali mogla bi biti s nekim trećim stranama. Ako neizvjesnost bude problematična, lako ćemo preseliti poslovanje drugamo, naprimjer u Irsku. Ipak, nadam se da velikih promjena neće biti – rekao nam je Damir Sabol.

Slično razmišlja Hrvoje Prpić, nekadašnji vlasnik HGspota koji danas na Otoku ima registriran Trillenium. Tvrtka je još uglavnom u investicijskoj fazi, također posluje u eurima, ali pad funte ipak je prouzročio više troškove poslovanja jer eurima plaća i troškove razvoja.

Zasad su naši kupci u Ujedinjenom Kraljevstvu, pa za sada neće biti većih promjena; ako se to počne mijenjati, otvorit ćemo i tvrtku u Europskoj uniji, vjerojatno u Estoniji – rekao je Prpić za Lider.

London i Veliku Britaniju ne voli samo IT industrija, izvozom u Ujedinjeno Kraljevstvo profitiraju i proizvođači i distributeri vina te proizvođači vijčane opreme. Samoborska DIV grupa u posljednje je tri godine izvezla na Otok vijčanih spojnih elemenata vrijednih približno tri milijuna eura, a Badel 1862 onamo izvozi manje količine vrhunskih crvenih vina i traži svoje mjesto pod suncem pokušavajući ući na police trgovačkih lanaca i znatno povećati obujam izvoza na Otok. Obje tvrtke zaštitile su se od pada funte poslovanjem u eurima, ali Badel 1862 plaši se mogućeg pada potrošnje izazvane Brexitom. Ipak, zastupljenost na tržištu Ujedinjenoga Kraljevstva Badelu je jako važna jer je London centar vinskog tržišta, pa u ovom trenutku ipak ne razmatra mogućnost da poslovanje preseli na kontinent.

S obzirom na to da će prognoze rasta, odnosno pada potrošnje biti još pesimističnije, moguće je da će ulazak u otočke maloprodajne lance biti još teži i dulji, a to je preduvjet za veći obujam posla, na čemu smo već obavili mnogo predradnji i priprema. Kad je riječ o vinima, biti na tržištu Ujedinjenog Kraljevstva i Londona i dalje imperativ. Bez obzira na nove izazove povezane s poslovanjem u toj zemlji, referencije dobivene u Londonu nemjerljive su u odnosu na druga tržišta. London je sada centar vinskog tržišta s nekoliko svjetski relevantnih časopisa, ocjenjivanja kvalitete i prestižnih vinoteka te sličnih mjesta potrošnje koji diktiraju trendove i čije su referencije globalno neupitne. Vrijeme će pokazati hoće li se taj centar globalnog postavljanja trendova u potrošnji vina preusmjeriti u koju drugu europsku ili svjetsku metropolu – ustvrdila je Sanja Kunić, izvozna menadžerica u Badelu 1862.

O odlasku s britanskog tržišta ne razmišlja ni Lipik glas, proizvođač koji autostaklima opskrbljuje najviše britanske vozila – Bentley, Aston Martin, Jaguar i McLaren – i na Otok isporučuje 42 posto vlastitog izvoza. Naime, Lipik glas nema tvrtku u Velikoj Britaniji, nego svoje proizvode u Britaniju isporučuje iz Lipika.

Sve radimo u eurima, tako da u ovom trenutku ne trpimo nikakve posljedice zbog pada funte i zasad ne očekujemo nikakve probleme. Dugoročno je vrlo teško reći što će se događati. Naši kupci možda bi mogli biti i konkurentniji i jeftinije prodavati svoja vozila na vanjskim tržištima jer je riječ o luksuznim vozilima koja se najviše prodaju izvan EU i koja su se dobro prodavala i u najvećoj krizi, 2008. i 2009. Možda i povećaju opskrbu dijelovima iz Velike Britanije. U ovom trenutku otvaramo francusko tržište, Njemačka nam je također uvijek bila izuzetno važna. Ako bude jako velikih tržišnih poremećaja, postoji rizik od smanjenja proizvodnje, ali takvih naznaka zasad nema – rekao nam je generalni direktor Lipik glasa Danijel Zadjelović.

Vjeru da će zadržati potražnju iz Velike Britanije u Lipik glasu nalaze u tome što su i sami, poput svojih dobavljača, specijalna proizvodnja u tržišnoj niši, s malim i skupim serijama. Strahuju samo od administrativnih zapreka poput carine, ali ne od neprihvatljivih poskupljenja vlastitog izvoznog proizvoda.

Radili smo s Velikom Britanijom i prije ulaska u Hrvatske u Europsku uniju pa smo to rješavali. Možda se na carinske formalnosti potroši dan ili dva više, ali roba dođe do kupca. Sad kad trebate hitno isporučiti, možete poslati i DHL-om – rekao nam je Zadjelović.

Međutim, unatoč nadi da velikih promjena neće biti, već ih sad ima dovoljno da svaki poduzetnik koji posluje s partnerima u Ujedinjenom Kraljevstvu mora itekako razmišljati što će napraviti u budućnosti. Od referenduma do početka ovoga tjedna funta je izgubila 12 posto vrijednosti u odnosu na dolar (i deset posto prema euru) i pala na razinu iz 1985. Predviđa se da će i dalje padati, a pesimisti očekuju da će se do kraja godine izjednačiti s dolarom. Indeks Londonske burze FTSE 250 izgubio je 14 posto vrijednosti, a S&P Global Broad Market, indeks kojim se kumulativno mjeri poslovanje globalnih tržišta kapitala, pao je toliko da se procjenjuje da su svjetska tržišta zbog Brexita izgubila dva bilijuna dolara. Istina, hrvatske tvrtke s kojima smo kontaktirali štite se ugovaranjem eura kao platežnog sredstva. Međutim, pad tržišta kapitala može produbiti ekonomske posljedice koje se tek očekuju ako Parlament odluči prihvatiti odluku savjetodavnog referenduma i pokrenuti postupak napuštanja Europske unije.

Zasad još nije sigurno hoće li Ujedinjeno Kraljevstvo doista istupiti iz Unije, ali teško može ignorirati referendumski odluku iako je donesena s malom većinom. Problem bi mogla produbiti i Škotska čija je premijerka Nicola Sturgeon najavila da će škotski parlament blokirati izlazak iz EU jer smatra da se takva odluka ne može donijeti uime Škotske. Između redova Škoti poručuju da su spremni za novu kampanju za samostalnost, što sigurno ne bi propustila iskoristiti ni Sjeverna Irska.

U svakom slučaju, jednom kad se postupak istupanja iz EU pokrene, Ujedinjeno Kraljevstvo ima dvije godine da dogovori nov trgovački sporazum s ostatkom Europe. I premda bi i jednima i drugima, a i svima ostalima, odgovaralo da Otok dobije solidan položaj sličan norveškome, pravih jamstava za to nema. Povrh toga istupanjem iz EU Ujedinjeno Kraljevstvo usporit će pregovore o TTIP-u i CETA-u, međunarodnim trgovinskim sporazumima koji su trebali olakšati trgovinu između SAD-a i EU odnosno između Kanade i EU.

Izlazak Velike Britanije usporit će pregovore i potpisivanje TTIP-a jer američke biotehnološke tvrtke preferiraju London za svoja europska sjedišta iz više razloga, ali i zato što je britansko zakonodavstvo liberalno kad je riječ o genetički modificiranim proizvodima, hrani i drugim uslugama koji su u TTIP-u sporne za kontinentalni dio Europe. Kad Velika Britanija aktivira članak 50., morat će se držati smjernica EU, ali više neće imati pravo sudjelovati na sastancima Europskog vijeća i Vijeća EU, dakle ondje gdje će se voditi rasprave o TTIP-u. Ne treba zanemariti ni CETA-u, koja je trebala biti finalizirana ove jeseni. Ako istupi, Ujedinjeno Kraljevstvo neće biti dio toga trgovinskog sporazuma s Kanadom, s kojom ga veže i Commonwealth – rekao je europarlamentarac Davor Škrlec.

U trenutku u kojem se u okvirima njihova poslovanja još ne događa ništa presudno, razmišljana i stajališta hrvatskih poduzetnika koji posluju s otočkim partnerima posve su razumljiva – logično je da čekaju poput Ante Čačića. Ali kad Brexit u jednom danu uspije izazvati gubitak od dva bilijuna dolara na svjetskim tržištima kapitala, poduzetnici koji posluju na Otoku moraju biti spremni na sve, pa i na napuštanje Londona. A ne kao Čačić s Portugalom čekati jedanaesterce.