Panel ‘Tri godine u EU: Kako stimulirati rast i zaposlenost u javnom sektoru’

Više je sredstava nego kvalitetnih projekata. Lokalna uprava i samouprava ove će godine na raspolaganju imati 250 milijuna kuna iz fondova EU, ali nemaju dovoljno snage da bi izvukle što više novca.

Menadžersko planiranje Drezgić misli da država mora odrediti jedan fond za nacionalnu komponentu u uporabi sredstava EU za lokalnu upravu i samoupravu koje će ove godine imati na raspolaganju 250 milijuna kuna, ali nemaju dovoljno snage za povlačenje tog novca, zbog čega, savjetovao je, treba potražiti dostupnu tehničku pomoć. Malo drugačije misli vršiteljica dužnosti župana Virovitičko-podravske županije Sanja Bošnjak koja vjeruje da su županije spremne za uporabu sredstava iz fondova EU, za što se godinama spremaju, iako se neke ne uspijevaju pomaknuti od strateškog planiranja. Njezina se županija i strateški i menadžerski dugo pripremala, zbog čega ima impresivne rezultate u povlačenju sredstava EU.

Ceste su uglavnom završene i Hrvatska može biti ponosna na svoju mrežu autocesta, tvrdi Miro Škrgatić, zamjenik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture. Jasno, postoji dobro poznat problem njihova duga, no na tome se radi u suradnji sa Svjetskom bankom i rješenje će se uskoro naći, uvjeravao je. Željeznice su pak najveći izazov jer mogu računati na najveći udio sredstava EU, ali priprema i provedba projekata traje vrlo dugo. Priznavao je i da postoji manjak odgovarajućega kadra koji bi radio na projektima za fondove EU jer sad ima više sredstava nego projekata koji bi se za njih mogli prijaviti. Ministarstvo je stoga napravilo plan o tome koji su ljudi potrebni i traži ih. Hrvatska nije na vrijeme počela pripremati projekte i hvata korak, rekao je.

Kad je riječ o Pelješkome mostu, aplikacija je spremna, što je potvrdio i ministar Tomislav Tolušić koji je najavio objavu natječaja najkasnije do ponedjeljka, na što politička kriza neće utjecati. Voditelj PwC-ovih usluga za javni sektor u Srednjoj i Istočnoj Europi Todd Bradshaw izložio je neka iskustva članica koje su Europskoj uniji pristupile 2004. u velikom proširenju koje je obuhvatilo čak deset novih članica. Slovačka je imala vrlo slab start, istaknuo je, ali brzo je uhvatila korak nakon što je poboljšala sustav suradnje među različitim institucijama koje sudjeluju u povlačenju europskih sredstava. To nije bilo nimalo lako jer su mnogi nevoljko razmjenjivali informacije s drugim odjelima ili ministarstvima.

Usporedba sa Slovacima Slovačka je napravila ono što Hrvatska tek počinje – raspodjelu novca počela je prilagođavati učinkovitosti pojedinih resora. Osim toga, ojačala je suradnju ureda za javnu nabavu s ministarstvima, provela reformu školstva usklađivši ga s tržišnim potrebama (što je najprije pomno analizirano i istraženo), reformirala carinsku upravu, centralizirala nabavu, a uvođenje jedinstvene porezne stope utjecalo je na komunikaciju – signaliziralo je reformiranje Slovačke i njezinu otvorenost ulaganjima, što je samo po sebi zainteresiralo mnoge ulagače. Razvijenost Zagreba u prijašnjem je razdoblju onemogućavala veće oslanjanje na sredstva EU, ali projekata ima, umiro je Miljenko Sedlar, zamjenik pročelnice Ureda za programe i projekte EU u Gradu Zagrebu, dodavši da se stvari ubrzavaju i pomiču iako je potrebna veća koordinacija.