I Bono ‘Nizozemac’

Više od 170 milijardi dolara svake godine izgube najsrošnije zemlje na svijetu zbog slijevanja novca u porezne oaze, upozorili su u Oxfamu, jednoj od najutjecajnijih međunarodnih neprofitnih udrug nakon otkrivanja skandala ‘Panama Papers’. Svi financijski putevi na kraju vode u London. Oni koji imaju prijavljene tvrtke primjerice na Kajmanskim Otocima, zapravo su stacionirani u Londonu – tvrdi Richard Murphy, svjetski renomirani stručnjak za porezna pitanja. Četiri stotine najbogatijih tvrtki prema Londonskoj burzi posluje preko offshore-tvrtki, a sve su preko poreznih oaza povrane s Ujedinjenim Kraljevstvom.

Priljev novca na Britanske Djevičanske i Kajmanske Otoke prošlih godina bio je više-manje u skladu s povijesnim prosjecima, ali se njihov izvor u posljednje vrijeme premjesto s bogatih na zemlje u razvoju, navodi se u izvješću UNCTAD-a, objavljenom ranije ove godine. Od 2010. do 2014. godine vodeća su četiri izvora za ta područja bili Hong Kong, Sjedinjene Države, Rusija i Kina. Kako se onda velike svjetske kompanije služe tim, za Europu komisiju, prljavim trikovima? Pa većina s liste Forbesovih najvećih, a svoje urede gdje prijavljivaju prihode u Nizozemskoj imaju i rock bendovi poput Rolling Stonesa i U2, čiji članovi nisu nikad živjeli u toj državi. Godine 2008. američki je Vladin računovodstveni ured izvijestio da 83 od 100 najvećih kompanija koje kotiraju na burzi imaju podružnice u poreznim oazama. Među odabranim društvom našli su se AT&T, Chevron, IBM, American Express, General Electric, Boeing i AIG. Ono što zabilježava ‘poštene’ porezne obveznike jesu rezultati istraživanja Huffington Posta iz 2008. koji su pokazali da su 74 od 83 navedene kompanije sklopile ugovore s vladom. General Motors je, tako navodi izvor, od takvih ugovora zaradio 517 milijuna dolara poreznih obveznika, ali je istodobno štitio profit na Bermudima i Kajmanskim Otocima. Boeing, koji je te godine primio 23 milijarde dolara od ugovora sa saveznom vladom, ima 38 podružnica u poreznim oazama. Banke još više prakticiraju takav princip poslovanja, budući da je na karipskom otočju pod vlasništvom britanske kraljice prije sedam godina Citigroup imao 427, a Morgan Stanley 273 podružnice. Takvo istraživanje rezultirao je i ranije objavljenim natjeravanjem Švicara da potpišu FACTU, ali Karipsko otočje pod protektoratom Kruna ipak se nije diralo. Lobiranje velikih tvrtki pri vladama najmoćnijih svjetskih država ne treba podcijeniti, kao ni zaboraviti na njihovu suradnju na brojnim projektima, pa je izgledno da će ova tematika još dugo ostati siva zona, unatoč pritisku medija i antikorupcijskom planu britanskog premijera. Za zapadnjake, Ruse i Azijce egzotične otočne države pod britanskim krunom još će neko vrijeme biti sigurna porezna zona.

Ono što razdvaja Nizozemsku, Belgiju i Luksemburg od Kajmanskog otočja, Jerseyja ili pak Monte Carla jest što one imaju razvijenu ekonomiju koja je ipak primarni razlog njihova blagostanja te ovise o globalnim kretanjima i stanju na tržištu kojim dominiraju zemlje iz kojih utajavaju poreze dolaze. No u posljednje vrijeme kao iznimno zahvalna lokacija za odbijanje porezne obveznike profilirala se Velika Britanija, gdje takvi povoljni uvjeti vrijede samo za strance. Velike kao i male tvrtke profitiraju od iznimno malih korporativnih poreza. Kada to slično pridodamo područja poput ranije spomenutih Britanskih Djevičanskih i Kajmanskih Otoka, Jerseyja i Montserrat, a koji su svi pod britanskim krunskim posjedom, onda je jasno da su Velika Britanija i njezini sateliti najveća porezna oaza modernog svijeta. Za sve osim za državljane Velike Britanije, za koje na vlastitom teritoriju vrijede duga pravila.

Velika Britanija u posljednje se vrijeme iskazala kao iznimno zahvalna lokacija za odbijanje porezne obveznike. Povoljne uvjete daje samo strancima. Kad se toj slici pridodaju područja poput Britanskih Djevičanskih i Kajmanskih Otoka, Jerseyja i Montserrat, koja su pod britanskim krunskim posjedom, jasno je da je Velika Britanija sa svojim satelitima pravi porezni raj.

Otkako je u javnosti iscurilo 11,5 milijuna dokumenata iz panamske odvjetničke tvrtke Mossack Fonseck, analizira se kako najutjecajniji ljudi na svijetu i njihova klika zarađuju mutnim financijskim transakcijama. U Oxfamu pripremaju globalnu antikorupcijsku akciju protiv izbjegavanja plaćanja poreza i ulagačkih mučki ‘offshore-industrije’, a neki manje angažirani altruisti pojma nemaju da se dobro zabavljali u najatraktivnijim poreznim rajevima.