Trend je dobio naziv ‘reshoring’ (obrnuto od ‘offshoring’). Postoji i ‘light’ varijanta, ‘nearshoring’ – vraćanje proizvodnje u neposrednu blizinu matične zemlje.
Rasprava o mogućem vraćanju proizvodnje na Zapad aktualna je već nekoliko godina, ali čini se da u posljednje vrijeme trend i zakonitosti tržišne ekonomije uzimaju maha, u čemu se javlja prilika i za nekoć industrijaliziranu pa opustošenu Hrvatsku. Iako postoje sve jače naznake povratka ekonomije koja proizvodi nešto drugo osim duga, stručnjaci kod kuće i vani vrlo su oprezni u ocjenama i ne smatraju da ćemo uskoro opet imati obzor od dijavnika i smoga. Da se nešto u tom smjeru događa, više nije upitno, ali pozitivan trend, gotovo konsenzusom, ograničen je na pojedine djelatnosti za koje su se okolnosti promijenile dovoljno da bi proizvodnju vratile u Europu. Ipak, pomaci obećavaju. U nedavnom razgovoru za Lider direktor i vlasnik Mirnovce pirotehnike Franjo Koletić rekao je kako proizvodnju iz Kine seli u Srbiju, gdje otvara novi, napredan pogon s partnerima iz drugih zemalja.
Kinezi više ne rade za šaku riže, sad imaju plaće malo manje od hrvatskoga prosjeka, od 400 do 500 dolara, a u Srbiji radnik stoji između 200 i 300 dolara. Općenito je Kina poskupjela, roba je prije bila više nego upola jeftinija nego danas, a prijevoz opasne robe skočio je od tri do četiri puta – objasnio je Koletić razloge premještanja u Europu koji su primjenjivi na velik broj ‘povratničkih’ slučajeva u Europi i Americi.
Logika kapitalizma neumoljiva je čak i u visokoreguliranim ekonomijama poput kineske; rast cijene radne snage neizbježan je i zbog njega proizvodnja u Kini polako postaje neisplativa. Međutim, to nije jedini faktor, pogotovo s obzirom na to da još ima jeftinijih zemalja poput Vijetnama ili Bangladeša. Drugi je važan faktor kvaliteta. Primjer za to opet se može naći u Liderovu nedavnom razgovoru.
Hrvatske tvrtke s kojima poslujemo brze su i fleksibilne i imaju visokokvalitetan materijal. Riječ je o hrastovu drvu od kojega se ti proizvodi izrađuju. Tražimo dugoročnu suradnju, nećemo promijeniti partnera zato što je netko drugi ponudio nižu cijenu – rekao je Michael Otto, predsjednik Nadzornog odbora i vlasnik Otto grupe koja od 2013. surađuje s nekoliko proizvođača u Hrvatskoj. U kasnijem odgovoru iz tvrtke bili su još konkretniji rekavši da su Europoljani konkurentniji od Dalekog istoka zbog veće fleksibilnosti dobavljača, kraćih rokova isporuke i stalne kvalitete. Kao drugi važan razlog u Otto grupi navode nisku razinu radničkih prava u tom dijelu svijeta, ali ističu i još jednu hrvatsku prednost – certifikat FSC, koji imaju svi dobavljači, a preduvjet je za suradnju s Otto grupom.
Da Hrvatska usprkos uvriježenome mišljenju (sve više) ima svoga konja za utrku, pokazuje i primjer njemačkog proizvođača specijaliziranih čizama Haixa koji svoje proizvode plasira u cijelom svijetu, a proizvodi u Njemačkoj i Hrvatskoj. Tvrtka proizvodi u Maloj Subotici još od 2010. i, iako je imala kratak izlet na Daleki istok, sada se u potpunosti oslanja na europsko znanje i vještinu. Čizme Black Eagle Safety od 2014. proizvode se isključivo u Hrvatskoj, što će se nastaviti s Black Eagle Adventure 2.0 koje će se izrađivati u Njemačkoj i Hrvatskoj.
I domaći brend Vivax odlučio je prije tri godine pokrenuti proizvodnju LED televizora kod kuće iz nekoliko razloga, a prošle ju je godine i proširio. Proizvodnja u Hrvatskoj logičan je slijed razvoja brenda Vivax, i to zbog nekoliko razloga. Prvi je svakako izvoz na tržište EU, koje zahtijeva europsku proizvodnju. Ipak, nama je najvažniji razlog kontrola kvalitete. Domaći proizvodi, oni koje proizvodimo u Hrvatskoj, prolaze najstrože kontrole kvalitete prema svim europskim standardima, pa u proizvodnom procesu možemo pratiti svaki dio sve do krajnjeg proizvoda. Zato smo ušli u investiciju vrijednu 4,48 milijuna kuna, želimo stvarati dostupne, pouzdane i privlačne proizvode cjenovno prihvatljive svima. To smo mogli postići jedino pokretanjem proizvodnje u Hrvatskoj – kaže Vladimir Brkljača, voditelj Odjela Vivax M SAN grupe.
Zlatko Bazianec, partner u Deloitteu, navodi nekoliko razloga tog trenda, s time da ostaje vrlo oprezan u ocjeni njegove rasprostranjenosti. Na takvo se stajalište može naići i u stranim analizama premještanja proizvodnje natrag na Zapad.